"To, međutim, može i treba da se promeni jer zemlje zapadnog Balkana imaju dobro obrazovane ljude koji mogu biti produktivni kao i njihovi vršnjaci u zapadnoj Evropi. Bolje institucije, manje uplitanja države, više ulaganja u infrastrukturu - to su najvažniji zadaci i EBRD je tu da pomogne u svim oblastima", rekla je Hargitaj za Biznis magazin.
Navela je da će ove godine EBRD u Srbiji uložiti do 500 miliona evra i prvi put više od 70 odsto tih sredstava se odnosi na privatni sektor.
"Naš cilj nije povećanje finansiranja EBRD-a samo za sebe. Mi nastojimo da obezbedimo takvo finansiranje koje nije dostupno u, inače, dobro razvijenom bankarskom sektoru u Srbiji i da kroz finansijski sektor stignemo do sve većeg broja malih i srednjih preduzeća (MSP). Drugo, želeli bismo da vidimo poboljšanu pripremu i implementaciju projekata u javnim infrastrukturnim projektima - što bi doprinelo bržem postizanju opipljivih rezultata", kazala je Hargitaj.
Kako je objasnila, veći deo finansiranja EBRD u Srbiji biće okrenut sektoru MSP, te da će se odnositi i na zelenu ekonomiju, hipotekarno i trgovinsko finansiranje, a sve preko kreditnih linija za banke i lizing kompanije.
"Među planiranim projektima u privatnom sektoru imamo planirane i direktne strane investicije. U javnom sektoru očekujemo da potpišemo prvi projekt klimatske otpornosti i navodnjavanja. Takodje, sa Beogradom nastavljamo sa prvim projektom za temeljnu obnovu i poboljšanje energetske efikasnosti u četiri velike javne zgrade, projekat koji ima snažnu podršku EU, uključujući i značajne investicione grantove. Preduzeće Srbija voz će takođe dobiti dodatna finansijska sredstva za novi vozni park", rekla je Hargitaj.
Kako je dodala, EBRD u Srbiji podržava reforme u mnogim oblastima, uključujući bolju koordinaciju i rad inspekcija, poboljšanje korporativnog upravljanja u EPS-u i kompaniji Srbija voz, kao i obuku stručnjaka za javne nabavke.
Po njenoj oceni, neki od glavnih razloga relativne nerazvijenosti regiona zapadnog Balkana su komplikovane poslovne regulative i procedure i veliki uticaj države u državnim preduzećima koja uglavnom imaju nepravedne konkurentske prednosti u odnosu na privatne firme.
"Sve ovo, zajedno sa velikim neformalnim sektorom, ima merljiv negativan uticaj na učinak privatnih kompanija koje posluju u formalnom sektoru ili na njihovu spremnost da ulažu. Stope direktnih stranih investicija su i dalje znatno niže nego u Centralnoj i Istočnoj Evropi, što doprinosi nižoj produktivnosti rada i sporijem približavanju životnom standardu EU", navela je Hargitaj.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 18
Limun
Vladimircns
Istoričar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar