Srbija i EU postigle dogovor o preporukama za dodatno ublažavnje posledica virusa korona

Srbija i EU su postigle dogovor o šest preporuka koje se tiču dodatnog ublažavanja negativnog uticaja širenja virusa korona na rast i zaposlenost putem adekvatnih diskrecionih mera fiskalne politike, podrške ekonomskog oporavka kroz povećanje kapitalne potrošnje usmerene na rast, u smislu povećanog udela potrošnje u BDP-u u 2020. godini, kao i na srednjoročnom planu.
Srbija i EU postigle dogovor o preporukama za dodatno ublažavnje posledica virusa korona
Foto: 021.rs
Takođe, dogovor je postignut i o poboljšanju upravljanja preduzećima u državnom vlasništvu, između ostalog, putem restrukturiranja, saopštilo je Ministarstvo finansija nakon ministarskog dijaloga između ministara ekonomije i finansija država članica Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske.
 
Sastanku koji je održan putem video konferencije prisustvovali su i predstavnici Evropske komisije i Evropske centralne banke, a u ime Srbije ministar finansija Siniša Mali i guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
 
Na sastanku su predstavljeni programi ekonomskih reformi dok je glavna tema sastanka bila saniranje ekonomskih posledica virusa korona. Preporuke su usmerene i na pomno praćenje izazova po finansijsku stabilnost, koji su rezultat pandemije virusa korona i preduzimanje adekvatnih mera.
 
Te mere se tiču obezbeđivanja delotvorne, transparentne i nediskriminatorne podrške pogođenim preduzećima, preduzimanje mera za očuvanje zaposlenosti posredstvom kratkoročnih programa i delotvornih mera aktivne politike tržišta rada, kao i poboljšanje socijalnih transfera kako bi se omogućila adekvatna podrška licima sa niskim prihodima, koja su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
 
Srbija je danas dobila velike pohvale Evropske komisije za ekonomske reforme i rezultate koji su postignuti u prethodnom periodu, u 2019. godini, kao i za donete mere pomoći građanima i privredi namenjene otklanjanju posledica pandemije na domaću ekonomiju, izjavio je Siniša Mali.
 
Mali je rekao da je današnji onlajn sastanak bio prilika da svi ministri finansija Zapadnog Balkana predstave mere ekonomske politike koje su preduzeli kako bi se borili protiv negativnih posledica Kovida-19.
 
"Srbija je po ko zna koji put dobila velike pohvale za ekonomske reforme, za rezultate koje smo postigli u prethodnom periodu, u 2019. godini, i sada i za mere koje smo predstavili", rekao je Mali za Tanjug.
 
Krizu je država dočekala sa zdravim javnim finansijama, snažna, sa dovoljno novca u budžetu, visokim deviznim rezervama i četiri godine suficita u budžetu, podsetio je Mali. Na toj osnovi su, dodaje, i preduzete mere pa je država mogla da obezbedi 5,1 milijardu evra pomoć privredi i građanima.
 
 
 
 
 
 
 
 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • dragan perković

    20.05.2020 10:44
    A
    A ne demokratski izbori ništa ?EU neće ni centa dati Srbiji i ne lažite ljude.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.