Drugi moratorijum prihvatilo 2,3 miliona dužnika

Drugi moratorijum na otplatu kredita prihvatilo je manje dužnika nego prilikom prvog moratorijuma, rečeno je Tanjugu u Narodnoj banci Srbije.
Drugi moratorijum prihvatilo 2,3 miliona dužnika
Foto: Pixabay
Prema podacima NBS, novi moratorijum je prihvatilo 82 odsto dužnika, odnosno 69 odsto dužnika pravnih lica i 82 odsto dužnika fizičkih lica.
 
To je nešto manje nego prilikom prvog moratorijuma kada je 91 odsto dužnika prihvatilo moratorijum, odnosno 84 odsto dužnika pravnih lica i 91 odsto dužnika fizičkih lica.
 
Novi moratorijum na obaveze prema bankama prihvatilo je gotovo 2,3 miliona dužnika, navode u NBS.
 
Dodaju da je nakon prestanka moratorijuma, banka dužna da sačini novi plan otplate produžen za period trajanja moratorijuma. Plan otplate mora biti sačinjen na način kojim se obezbeđuje potpuna informisanost dužnika o svim elementima obaveza i načina njihovog izmirivanja.
 
Banka je dužna i da svim dužnicima koji su koristili moratorijum, ako je to primenljivo s obzirom na vrstu konkretnog proizvoda, dostavi novi plan otplate putem elektronske ili redovne pošte, bez dodatnih troškova za dužnika.
 
Po prestanku moratorijuma, redovna kamata, obračunata na način propisan Odlukom o privremenim merama za banke radi ublažavanja posledica pandemije Covid-19, ravnomerno se raspoređuje na period otplate kredita i drugih proizvoda i ne pripisuje se glavnici duga, a period otplate se produžava za period trajanja moratorijuma.
 
Nakon dostavljanja plana otplate, dužnik može, u roku od sedam dana po dostavljanju pomenutog plana, da se opredeli oko načina otplate glavnice i kamate.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • S21

    22.08.2020 00:33
    Pa da je bilo da se javlja onaj ko zeli, ne bi 1/4 ili mozda 1/2 podnela zahtev. Ovako su igrali na to da mnogi nece cuti, znati, stici i, kljucno, razumeti sta treba da urade. Kada bi se sve sabralo i izmnozilo, shvatili bi da je ovo bila jos jedna brzinska pljacka zdruzenih snaga drzave i banaka. Brine to sto otimanje para od ljudi postaje sve ociglednije i bezobraznije.
  • mikrob

    22.08.2020 00:05
    Ja nisam bio upoznat uopste sa akcijom pljacke. U drgugom krigu sam se uspesno odjavio. Za prvi krug cu tuziti i banku i drzavu. Neustavno je da mi namecu sta njima padne na pamet bez moje saglasnosti i sad im sledi tuzba. Trebalo je da se radi po principu saglasnosti a ne obrnuto.
  • ne

    20.08.2020 16:50
    @Milijana
    Ni blizu tacno, za Rajfajzen npr. su ljudi mogli i posetom banci i telefonom i mejlom i postom. Cetiri nacina. Ono sto je ovde smesno jeste sto sad svi odlazu kredite, pa kad im dodju kamate na naplatu bice - drzava duradi nesto.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.