Najveći gubitnici za vreme korone turizam i prevoznici, najviše profitirali IT sektor i farmaceutska industrija

Epidemiološka situacija izazvana virusom korona donela je nemerljive štete privredi na globalnom nivou. Uprkos državnoj pomoći privrednicima, ni naša zemlja nije ostala imuna na razvoj događaja koji je planetu promenio preko noći.

Kako kažu iz Privredne komore Srbije, ekonomske prilike kod nas umnogome će zavisiti od razvoja i oporavka evrozone, koji je glavni spoljnotrgovinski partner naše zemlje. Najveći "gubitnik" u doba kovida 19 je oblast turizma, dok su od korone "profitirali" farmaceutska industrija i IT sektor.

Sa prvim zamahom virusa korona građani su bukvalno pohrlili u apoteke i trgovinske objekte, ne bi li iz straha i neznanja napravili zalihe. Prodavnice su u jednoj dnevnoj smeni ostvarivale promet ravan onom koji se u redovnim okolnostima merio u danima. Kao glavno sredstvo da suzbiju nervozu pušači su posezali za cigaretama, pa je duvanska industrija zabeležila u tom periodu značajan rast.

Sa druge strane, dodaju, pad proizvodnje i prometa je zabeležen u automobilskoj industriji, proizvodnji tekstila, odeće i obuće, pišu "Novosti".

U prvom naletu pad je zabeležen u hotelijerskoj i ugostiteljskoj delatnosti. Budući da nisu mogli da idu u inostranstvo, građani Srbije okrenuli su se domaćem turizmu, pa su planinski i banjski centri ovog leta "procvetali". S druge strane, beogradski hoteli zvrje prazni, jer stranih turista nema, a i kongresni turizam je ove godine izostao.

Grana usko povezana sa turizmom, drumski i avionski saobraćaj, odnosno prevoznici pretrpela je velike gubitke. U prvi mah, avionski saobraćaj je bio je u potpunosti obustavljen, a nije se putovalo ni na međugradskim relacijama. Čak i otkad su ponovo uspostavljene linije, osetan je manji broj putnika, zbog čega mnogi domaći autobuski prevoznici nisu vratili redovan broj polazaka, već i dalje rade po redukovanom principu.

Vitamini, suplementi za ojačavanje imuniteta, maske, rukavice i dezinfekciona sredstva bili su u vrhu šoping-liste. Tako su se ispred apoteka stvarali ogromni redovi, a u samom početku epidemije, nestašica ovih proizvoda ljutila je mnoge. Vlasnici farmaceutskih radnji iskoristili su priliku da dodatno zarade, pa su cenu maske dizale čak do 200 dinara u jeku virusa. Sada je situacija potpuno drugačija, te zaštitne maske mogu da se nađu i za samo 10 dinara.

Prema navodima stručnjaka, bez obzira na to što trenutno postoje privredne delatnosti za čijim proizvodima i uslugama postoji povećana tražnja, ukoliko bi kriza potrajala, u, eventualno, drugom talasu ekonomsku štetu bi svi osetili.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Драган

    14.09.2020 12:38
    @@Programer
    Истина, још се ботине праве луди како им газде (а самим тим посредно и они) нису дебело увезани са АВ, Брнабом и напрднима
  • @Programer

    14.09.2020 11:00
    Novi Sad je septička jama sa sve programerima zaposlenim u firmama povezanim sa SNS.
  • somborac

    14.09.2020 08:00
    a industrija zabave, prvo su okupljanja zabranjena, festivali stigmatizovani, kultura je bila zabranjena za publiku uživo... ljudi su ostali bez prilike da rade

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.