Povratak svetske ekonomije na nivo pre pandemije biće dug i neizvestan

Pandemija kovida-19 gurnula je globalnu ekonomiju u jednu od najgorih recesija ikada i još uvek je neizvesno kada bi moglo da dođe do potpunog privredog oporavka.
Povratak svetske ekonomije na nivo pre pandemije biće dug i neizvestan
Foto: Pixabay
Nedavni napredak sa vakcinama protiv korona virusa učinio je ekonomske izglede nešto boljim, ali neki analitičari kažu da bi potencijalno sporo uvođenje vakcina u zemljama u razvoju moglo da ukoči povratak aktivnosti na nivo pre pandemije.
 
Oni upozoravaju da bi nove mere zatvaranja u Evropi, s ciljem sprečavanja ponovnog rasta broja zaraženih, mogle da sputaju ekonomski oporavak čak i industrijski razvijenih zemalja, piše CNBC.
 
"Otkriće vakcine je snažan podsticaj za opravak, ali tek 2022. godine", ocenili su ekonomisti Siti banke u decembarskom izveštaju, dodajući da će, ipak, "u 2021. biti jasnog poboljšanja globalne ekonomije, delom i zato što nije teško biti bolji od 2020".
 
Brzo širenje virusa, koji je krajem 2019. izbio u Kini, nateralo je mnoge zemlje na višemesečne blokade, što je rezultiralo katastrofalnim padom bruto domaćih proizvoda, kao najšire mere ekonomske aktivnosti, u mnogim ekonomijama.
 
Tako će, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) godišnji pad evrozone u 2020. godini iznositi gotovo 8,0 odsto, Japana 5,0, SAD-a oko 4,0 procenta, a jedino će Kina zabeležiti rast od 1,8 odsto.
 
Međunarodni monetarni fond (MMF) procenjuje da bi globalna privreda mogla ove godine da potone za 4,4 odsto, nakon čega bi 2021. trebalo da usledi rast od 5,2 procenta. Fond je, međutim, upozorio da će, uprkos tome što je svetska ekonomska aktivnost počela u oktobru da se oporavlja, povratak na nivo pre pandemije biti dug, neujednačen i neizvestan.
 
Jedna od glavnih posledica ekonomskog pada izazvanog pandemijom je velik gubitak radnih mesta na globalnom nivou.
 
Prema izveštaju OECD-a, u nekim zemljama su negativni efekti kovida-19 na tržište rada na samom početku bili deset puta veći od onih zabeleženih u prvim mesecima globalne finansijske krize 2008. Pri tome najteže su bili pogođenji zaposleni u uslužnim delatnostima i radnici sa niskim primanjima, koji su pretrpeli veće gubitke posla ili prihoda.
 
Takođe, gotovo sve ekonomije sveta ulaze u Novu godinu sa primetno većim dugovima jer su vlade povećale zaduživanje i rashode za očuvanje radnih mesta i zadržavanje radnika na poslu. Globalno, ukupni pakteti mera za ublažavanje ekonomskog udara pandemije dostigli su 12 biliona dolara, procenio je MMF u oktobru.
 
Taj nesvakidašnji nivo potrošnje gurnuo je globalni javni dug do rekordnog nivoa svih vremena, ali države i pored toga ne bi trebalo da preuranjeno povuku mere fiskalne podrške svojim privredama, poručio je Fond.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.