Evropa ne odustaje od uvođenja digitalnog evra - šta bi to donelo?
Evropska centralna banka dugo je oklevala sa uvođenjenjem digitalne valute. Ali pritisak je sve veći. Da li bi digitalni evro mogao da ojača suverenitet Evrope?
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Da bude jasno odmah na početku: gotovina se neće ukinuti. Ne radi se ni o tome da se platni promet u evrozoni drugačije organizuje nego do sada. Nego se radi o tome da bezgotovinsko plaćanje postaje sve omiljenije i da je za potrebno stvoriti nove mogućnosti, piše Dojče vele.
Do sada su Amerikanci vodili na polju digitalnog plaćanja. PayPal, Google Pay, Apple Pay...Iza svih tih imena stoje veliki američki koncerni prisutni i na berzi. I Visa i Mastercard su u stvari američki ponuđači finansijskih usluga.
Prema mišljenju Edgara Valka iz konsultantske kompanije Metzler Asset Management, to bi moglo da postane problem.
"Ako se u SAD promeni politička klima, onda bismo mogli da budemo ucenjeni. A to ne želimo. Zato moramo da postanemo nezavisniji", tvrdi on.
Nekoliko centralnih banaka u različitim državama već eksperimentiše s digitalnim novcem. Na Bahamima ili u Nigeriji njime već može i da se plaća.
U evrozoni još ne postoji digitalni ekvivalent novčanicama i kovanicama evra koje su u opticaju. Digitalni evro bio bi novac koji takođe izdaje Evropska centralna banka (ECB), dostupan za sve u evrozoni, vezan odnosom 1:1 sa fizičkim evrom - ali u digitalnom obliku.
To je kao da novac dobijate u nekoj vrsti digitalnog novčanika - tzv. "wallet" ili "elektronski novčanik". S tim novcem možete da platite robu ili uslugu za samo nekoliko sekundi i to 24 sata na dan, na primer uz pomoć telefona. Pa čak i onda kad nemate pristup internetu.
Kris-Oliver Šikentanc iz firme za upravljanje imovinom "Capitell AG" ipak nije zabrinut što već sada u evrozoni ne postoji takav digitalni novac.
"Za nekog privatnika već sada postoji mnogo opcija za digitalno poslovanje u evrima. Iskreno, za to mi nije ni potrebna centralna banka da mi nudi neki poseban, delom čak i komplikovan elektronski novčanik."
Te "opcije" za privatnike koje pominje Šikentanc oslanjaju se na inicijative kao što je Wero. To je evropski sistem plaćanja koji je razvila "European Payments Initiative" - savez nekoliko evropskih banaka i ponuđača finansijskih usluga. S Werom se novčani transferi mogu obaviti direktno s telefona.
Veća autonomija EU?
Evropska centralna banka sada sve više forsira uvođenje digitalne valute. Jer, pritisak je sve veći.
"Mislim da je glavni argument taj što u ECB smatraju da nešto mora da se uradi u vezi sa privatnim digitalnim valutama", kaže Jerg Kremer iz Komercbanke.
"Nakon iskustva s Donaldom Trampom u Beloj kući ili sa ruskim gasom, cilj je biti autonomiji i pre svega više suvereniji. To je razumljivo i to bi digitalni evro mogao do određene mere i da postigne", dodaje Zeren Hetler iz DZ banke.
I Evropska unija ubrzano priprema teren za digitalni evro. Predstavnici Evropskog parlamenta i Saveta EU pripremaju potreban zakonski okvir. Digitalni novac evrozone mogao bi da se uvede 2029, pod uslovom da se do tada u svim zemljama evrozone obezbede odgovarajuće tehničke mogućnosti - i da se reše otvorena pitanja oko zaštite podataka, dostupnosti i privatnosti.
"Jedinstveni standard - kao za USB-C"
"Moramo nešto da uradimo kako bismo ojačali evropski suverenitet u platnom prometu. Možemo da raspravljamo da li je to digitalna valuta ili nešto drugo, ali verujem da ima smisla priznati da postoji problem", kaže poslanik u Evropskom parlamentu Damijan Boselager.
Slično misli i Tobijas Berg, profesor sa Geteovog univerziteta u Frankfurtu. Za njega je digitalni evro centralni instrument jačanja evropskog suvereniteta. Platne transakcije bi, kaže, mogle efikasnije da se organizuju i da se poveća autonomija u finansijskoj sektoru. Berg se zalaže za jedinstvene standarde, "slično kao što to poznajemo po pitanju utičnica ili USB-C".
Potrošači će ubuduće imati mnoge mogućnosti izbora. Moći će da plaćaju kreditnim ili EC-karticama, da koriste Wero - ili digitalni novac centralne banke, kad se on bude uveo.
"Ne radi se o tome da se istisne privatna konkurencija, već da se digitalnim evrom privatnoj konkurenciji da sloboda poslovanja", kaže Berg. Time se, tvrdi, stvaraju u stvari evropske alternative u globalnom platnom prometu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
4
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
33
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
MMF traži reformu blok tarifa: Nova pravila za plaćanje struje već ove godine
16.06.2026.•
63
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
2
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
2
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
2
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
2
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
4
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
Komentari 8
Мик
Lm
Ns
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar