Evropa ne odustaje od uvođenja digitalnog evra - šta bi to donelo?
Evropska centralna banka dugo je oklevala sa uvođenjenjem digitalne valute. Ali pritisak je sve veći. Da li bi digitalni evro mogao da ojača suverenitet Evrope?
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Da bude jasno odmah na početku: gotovina se neće ukinuti. Ne radi se ni o tome da se platni promet u evrozoni drugačije organizuje nego do sada. Nego se radi o tome da bezgotovinsko plaćanje postaje sve omiljenije i da je za potrebno stvoriti nove mogućnosti, piše Dojče vele.
Do sada su Amerikanci vodili na polju digitalnog plaćanja. PayPal, Google Pay, Apple Pay...Iza svih tih imena stoje veliki američki koncerni prisutni i na berzi. I Visa i Mastercard su u stvari američki ponuđači finansijskih usluga.
Prema mišljenju Edgara Valka iz konsultantske kompanije Metzler Asset Management, to bi moglo da postane problem.
"Ako se u SAD promeni politička klima, onda bismo mogli da budemo ucenjeni. A to ne želimo. Zato moramo da postanemo nezavisniji", tvrdi on.
Nekoliko centralnih banaka u različitim državama već eksperimentiše s digitalnim novcem. Na Bahamima ili u Nigeriji njime već može i da se plaća.
U evrozoni još ne postoji digitalni ekvivalent novčanicama i kovanicama evra koje su u opticaju. Digitalni evro bio bi novac koji takođe izdaje Evropska centralna banka (ECB), dostupan za sve u evrozoni, vezan odnosom 1:1 sa fizičkim evrom - ali u digitalnom obliku.
To je kao da novac dobijate u nekoj vrsti digitalnog novčanika - tzv. "wallet" ili "elektronski novčanik". S tim novcem možete da platite robu ili uslugu za samo nekoliko sekundi i to 24 sata na dan, na primer uz pomoć telefona. Pa čak i onda kad nemate pristup internetu.
Kris-Oliver Šikentanc iz firme za upravljanje imovinom "Capitell AG" ipak nije zabrinut što već sada u evrozoni ne postoji takav digitalni novac.
"Za nekog privatnika već sada postoji mnogo opcija za digitalno poslovanje u evrima. Iskreno, za to mi nije ni potrebna centralna banka da mi nudi neki poseban, delom čak i komplikovan elektronski novčanik."
Te "opcije" za privatnike koje pominje Šikentanc oslanjaju se na inicijative kao što je Wero. To je evropski sistem plaćanja koji je razvila "European Payments Initiative" - savez nekoliko evropskih banaka i ponuđača finansijskih usluga. S Werom se novčani transferi mogu obaviti direktno s telefona.
Veća autonomija EU?
Evropska centralna banka sada sve više forsira uvođenje digitalne valute. Jer, pritisak je sve veći.
"Mislim da je glavni argument taj što u ECB smatraju da nešto mora da se uradi u vezi sa privatnim digitalnim valutama", kaže Jerg Kremer iz Komercbanke.
"Nakon iskustva s Donaldom Trampom u Beloj kući ili sa ruskim gasom, cilj je biti autonomiji i pre svega više suvereniji. To je razumljivo i to bi digitalni evro mogao do određene mere i da postigne", dodaje Zeren Hetler iz DZ banke.
I Evropska unija ubrzano priprema teren za digitalni evro. Predstavnici Evropskog parlamenta i Saveta EU pripremaju potreban zakonski okvir. Digitalni novac evrozone mogao bi da se uvede 2029, pod uslovom da se do tada u svim zemljama evrozone obezbede odgovarajuće tehničke mogućnosti - i da se reše otvorena pitanja oko zaštite podataka, dostupnosti i privatnosti.
"Jedinstveni standard - kao za USB-C"
"Moramo nešto da uradimo kako bismo ojačali evropski suverenitet u platnom prometu. Možemo da raspravljamo da li je to digitalna valuta ili nešto drugo, ali verujem da ima smisla priznati da postoji problem", kaže poslanik u Evropskom parlamentu Damijan Boselager.
Slično misli i Tobijas Berg, profesor sa Geteovog univerziteta u Frankfurtu. Za njega je digitalni evro centralni instrument jačanja evropskog suvereniteta. Platne transakcije bi, kaže, mogle efikasnije da se organizuju i da se poveća autonomija u finansijskoj sektoru. Berg se zalaže za jedinstvene standarde, "slično kao što to poznajemo po pitanju utičnica ili USB-C".
Potrošači će ubuduće imati mnoge mogućnosti izbora. Moći će da plaćaju kreditnim ili EC-karticama, da koriste Wero - ili digitalni novac centralne banke, kad se on bude uveo.
"Ne radi se o tome da se istisne privatna konkurencija, već da se digitalnim evrom privatnoj konkurenciji da sloboda poslovanja", kaže Berg. Time se, tvrdi, stvaraju u stvari evropske alternative u globalnom platnom prometu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
32
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
28
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
8
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Komentari 8
Мик
Lm
Ns
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar