Rad od kuće postao uobičajena praksa, isto će biti i sa četvorodnevnom radnom nedeljom?

Pandemija je promenila način na koji mnoge kompanije pristupaju radnom vremenu. I dok neke kompanije eksperimentišu sa radom od kuće, sve više korporacija eksperimentiše sa četvorodnevnom radnom nedeljom, prenosi Blumberg.
Rad od kuće postao uobičajena praksa, isto će biti i sa četvorodnevnom radnom nedeljom?
Foto: Pixabay
Prema podacima ZipRecruiter-a, poslovi sa četvorodnevnom radnom nedeljom utrostručili su se u protekle tri godine, a brojne kompanije, poput Unilever Plc, ili Awin, započeli su interne eksperimente sa ovim režimom.
 
Trend se opaža i šire - vlada Španije pokrenula je pilot program u kojem će kroz tri godine preći na kraću radnu nedelju bez smanjenja plata, a slični predlozi zabeleženi su u Japanu, Indiji, Evropi, i drugde.
 
Studija sa Univerziteta Reding pronašla je da skoro dve trećine preduzeća sa četvorodnevnom radnom nedeljom beleže povećanje produktivnosti, a poznata je i starija studija rađena na primeru "Microsoft Japan", gde je uvođenjem ovog režima produktivnost porasla za 40 odsto.
 
Skeptičnije računice sugerišu da se skraćivanjem radne nedelje možda ne povećava produktivnost, ali se skoro sigurno ne smanjuje. Mimo toga, skraćeno radno vreme donosi različite uštede kompaniji, naročito u sferi resursa poput utrošene električne energije, ili benefita koji zaposleni koriste na poslu, pa i to treba imati u vidu prilikom svođenja računa.
 
Najveći problem svakako je taj što skraćeno radno vreme ne pogoduje svim vrstama poslovanja. Recimo, kompanijama koje se zasnivaju na stalnom kontaktu sa klijentima ili pružaju neki vid usluge biće potreban mnogo veći logistički napor kako bi organizovali poslovanje u četiri dana nego što je to slučaj sa kreativnom industrijom.
 
Zbog toga postoje razlike u primeni ovog sistema, kao i različita iskustva - negde se četvorodnevna radna nedelja svodi na desetočasovno radno vreme tokom četiri dana, a negde se tokom četiri dana radi uobičajenih osam sati. Na nekim mestima se slobodan dan dobija po rasporedu, a negde svi imaju isto slobodno vreme.
 
Kako sistem nije univerzalan, procenjuje se da će za prelazak na ovaj režim rada biti potrebno više vremena i truda nego na petodnevnu radnu nedelju. Uslovi pandemije primorali su mnoge kompanije na eksperimente i naterali ih da se prilagode. Moguće je da će tokom tog perioda izvući relevantne zaključke koji će imati posledice po zakonske regulative, ali nam to tek predstoji.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Bojan

    10.03.2021 11:44
    @Grbavica

    Ovde se govori o ozbiljnim poslovima, u prodavnicama i buticima ćete raditi i nedeljom kako god okreneš.
  • Grbavica

    10.03.2021 09:45
    Samo kod nas se radi sedam dana u nedelji jer jelte treba se i nedeljom raditi.
  • Eto

    07.03.2021 18:16
    Ne
    Ne vratili se nikad u firmu. Neka sede i cuvaju decu. Svi, ko god moze! Ne izkazite iz domova, tamo vreba opasan virus!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.