Primećujete da je sve skuplje? Ne brinite, život će biti još skuplji
Nakon znatnog uvećanja svakodnevnih troškova usled prošlogodišnjeg naglog skoka cene energenata, ove i naredne sezone uslediće poskupljenja uzrokovana inflacijom.
Foto: Pixabay
Mirjana i Nenad su mladi bračni par primetno iznadprosečnih plata, zbirno oko 200.000 dinara, pa, ipak, od pre nekoliko meseci da bi pazarili svakodnevne potrepštine moraju da obiđu i po tri samoposluge. Ako bi se držali ranijeg običaja kupovine samo u najbližoj platili bi i do 30 odsto više. Naravno, oslonili su se na internet i svakodnevno guglanje kako bi pronašli optimalnu kupovinu osnovnih potrepština. Još su ozbiljnije pretrage pred subotnji obilazak trgovačkih centara.
Ugrožene osnovne potrebe
U Novom Sadu duže vreme postoji ponuda većeg broja različitih prodajnih lanaca i konkurencija je učinila da se nadmeću i snižavanjem cena pojedinim proizvodima. Ipak, do sredine prošle godine malo ko je obilazio više prodavnica radi nabavke svakodnevnih namirnica. Međutim, poskupljenja u četvrtom kvartalu prošle godine poprilično su uvećala i razlike u cenama, pa se šetnja od samoposluge do samoposluge itekako isplati. Naravno, Mirjana i Nenad su odlučili da prištede, pa je obilaženje prodavnica postala svakodnevica.
Statistika nam otkriva da je rast cena hrane u Srbiji prošle godine bio 31 odsto. Kako je lanjska inflacija samo pet, a rast zarada oko devet odsto, jasno je da se na hranu sada izdvaja znatno više nego pre samo četiri-pet meseci. Posebno je neugodan skok cena bukvalno osnovnih namirnica, onih koje bezmalo svakodnevno konzumiramo - povrće, voće, peciva, ulje, meso, paštete i drugi namazi.
Poskupljenje je primetno i kada je reč o osnovnim potrepštinama izvan prehrambenih proizvoda. Tako najpopularniji sapuni sada koštaju 70 naspram donedavnih 50 dinara, dok su cene pasti za zube, šampona, praška za pranje veša, kućne hemije uvećane i do 35 odsto.
Privremeno rešenje
Nije teško dokučiti uzrok, drastičan rast cena svih energenata i energije je lane, u trećem i četvrtom kvartalu, bila svetska tema. Kako se energija koristi u svim proizvodnjama, više cene struje, gasa, goriva uzročile su i poskupljenje bezmalo svega što postoji pod ovom nebeskom kapom.
Može se reći da građani Srbije još i nisu osetili sve posledice uvećanih troškova za energiju. Kako nam uskoro predstoje izbori, aktuelna vlast je prinudila Elektroprivredu Srbije da građanima ne uveća cenu struje, dok je gasni aranžman sa Rusijom omogućio da i cene grejanja i saobraćaja ostanu približne lanjskim.
Ali, to su privremena rešenja i teško da mogu da potraju duže. Pogotovo sada kada smo domaću proizvodnju struje toliko unakazili da smo od nekadašnjih izvoznika postali uvoznici čim se temperatura približi nuli, a dnevna potrošnja u republici nadmaši 90 miliona kilovata. Kako 90 odsto gasa i 70 odsto nafte uvozimo i u ovom segmentu smo veoma zavisni od cena na svetskom tržištu.
Poskupljenje nije samo od sebe
U pojedinim industrijama struja se mnogo troši, pa je prirodno da rastu i cene njihovih proizvoda. Takva je hemijska branša, posebno proizvođači đubriva i farmaceutska industrija. Mada se "apotekari" obično poslednji odluče na poskupljenja, već je primećen rast cena lekova koji nisu na spisku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Naravno, čeličane i cementare, poznate kao gutači struje, prve su reagovale, dok je tona uree, najtraženijeg veštaka, sa prošlogodišnjih 350 dostigla 1.400 evra za tonu.
Globalni skok cene struje, gasa, nafte, uglja nije se desio "sam od sebe". Odnosi svetskih sila odavno nisu bili gori, proključalo je na pojedinim tačkama globusa - Ukrajina i Južno kinesko more. Do ivice rata. U takvoj situaciji cene energenata teško da će ozbiljnije pojeftiniti. Šta više, i hrana je globalno poskupela, a izvoz žitarica i uljarica je, uprkos sasvim solidnom rodu, primetno umanjen.
Jednostavno, najveće države su odlučile da, saglasno globalnim političkim prilikama, povećaju sopstvene robne rezerve. Tako je, primera radi, ulje u nas poskupelo za 60 odsto, a nemoguće je uvozom oboriti cenu. Jednostavno, ovaj arftikal je na inotržištima skuplji nego što je u Srbiji.
Na ivici egzistencije
Znatno uvećani troškovi života prinudili su i sindikate da ističu kako ne samo minimalna, nego i medijalna zarada više ne pokriva ni dve trećine "potrošačke korpe". Život je poskupeo toliko da je siromašniji sloj stanovništva bukvalno na ispitu egzistencije. Ova kategorija ljudi oko 95 odsto prihoda utroši na hranu, energiju, komunalije, higijensku i kućnu hemiju. A upravo su ovo proizvodi koji su najviše poskupeli.
Mnogi su se upitali hoće li u relativno blisko vreme doći do smirivanja tržišta i povratka na donedavno uobičajene cene? Odgovor, međutim, nije uogodan: nema signala koji bi ukazivali na ublažavanje situacije. Ni političke, ni one na tržištima. Šta više, kada je reč o Srbiji, tek predstoji da se, nakon izbora, ustale nove cene struje, grejanja, prevoza, zasnovane na uvećanim cenama energenata.
Previše novca
Tu nije kraj nevoljama. Nakon što je bezmalo 15 godina bila izrazito niska, inflacija je lane uznemirila razvijeniji svet. Još samo pre dve sezone mogle su da se kupe dugoročne obveznice Nemačke uz negativnu kamatu. Sada dolazi kraj vremenu gotovo besplatnih kredita i novac polako postaje skuplji.
U SAD je novembarska inflacija premašila sedam, dok je rast cena u Nemačkoj tokom decembra bio i iznad osam odsto. FED sve ubrzanije smanjuje kupovinu hartija od vrednosti privatnih kompanija,a tokom ove godine najavljena su i tri uvećanja referentne kamatne stope u SAD. Time će rasti i cena dolaru i američkim hartijama od vrednosti.
Dakle, narednih sezona se očekuje inflatorni trend. Time se potiru posledice prevelike količine novca, dolara, evra, jena, funti, ubačene na tržišta od finansijske krize 2008. do aktuelne krize izazvane korona pandemijom. Naravno da u inflatornim vremenima proizvođači i trgovci cene češće podižu kako ne bi zašli u gubitke.
U današnjem umreženom svetu i najmoćnijoj državi je teško da odoli globalnom trendu. Malima i nemoćnijima pogotovo. Drugim rečima, nakon što istrpimo odložena poskupljenja struje, grejanja i prevoza, uslediće dalji rast cena. Ovog puta uzrok će biti inflacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
SpaceX Ilona Maska pretekao Amazon Džefa Bezosa po vrednosti
17.06.2026.•
0
Kompanija najbogatijeg čoveka sveta Ilona Maska SpaceX pretekla je Amazon i postala peta najvrednija kompanija na svetu, zahvaljujući naglom rastu cene njenih akcija.
Tesla dostavila regulatorima u EU obmanjujuće podatke o bezbednosti vozila
17.06.2026.•
0
Američka kompanija Tesla predstavila je regulatorima u Švedskoj i Holandiji sopstvene statističke podatke o bezbednosti sistema za potpuno autonomnu vožnju (FSD).
SAD zabranile uvoz bakra iz Ziđin kopera: Sumnjaju na prinudni rad
17.06.2026.•
11
Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra i proizvoda od bakra koje proizvodi kompanija "Serbia Zijin Copper D.O.O." (Ziđin Koper).
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
4
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
37
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
MMF traži reformu blok tarifa: Nova pravila za plaćanje struje već ove godine
16.06.2026.•
65
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
2
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
2
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
2
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
2
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Komentari 41
g pen
tomy
Ratko
Ljudi više zarađuju i više troše, bolje je nego pre.
Inflacija vam je kao pandemija.
Kakvo bre siromaštvo, daleko vam lepa kuća.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar