Primećujete da je sve skuplje? Ne brinite, život će biti još skuplji
Nakon znatnog uvećanja svakodnevnih troškova usled prošlogodišnjeg naglog skoka cene energenata, ove i naredne sezone uslediće poskupljenja uzrokovana inflacijom.
Foto: Pixabay
Mirjana i Nenad su mladi bračni par primetno iznadprosečnih plata, zbirno oko 200.000 dinara, pa, ipak, od pre nekoliko meseci da bi pazarili svakodnevne potrepštine moraju da obiđu i po tri samoposluge. Ako bi se držali ranijeg običaja kupovine samo u najbližoj platili bi i do 30 odsto više. Naravno, oslonili su se na internet i svakodnevno guglanje kako bi pronašli optimalnu kupovinu osnovnih potrepština. Još su ozbiljnije pretrage pred subotnji obilazak trgovačkih centara.
Ugrožene osnovne potrebe
U Novom Sadu duže vreme postoji ponuda većeg broja različitih prodajnih lanaca i konkurencija je učinila da se nadmeću i snižavanjem cena pojedinim proizvodima. Ipak, do sredine prošle godine malo ko je obilazio više prodavnica radi nabavke svakodnevnih namirnica. Međutim, poskupljenja u četvrtom kvartalu prošle godine poprilično su uvećala i razlike u cenama, pa se šetnja od samoposluge do samoposluge itekako isplati. Naravno, Mirjana i Nenad su odlučili da prištede, pa je obilaženje prodavnica postala svakodnevica.
Statistika nam otkriva da je rast cena hrane u Srbiji prošle godine bio 31 odsto. Kako je lanjska inflacija samo pet, a rast zarada oko devet odsto, jasno je da se na hranu sada izdvaja znatno više nego pre samo četiri-pet meseci. Posebno je neugodan skok cena bukvalno osnovnih namirnica, onih koje bezmalo svakodnevno konzumiramo - povrće, voće, peciva, ulje, meso, paštete i drugi namazi.
Poskupljenje je primetno i kada je reč o osnovnim potrepštinama izvan prehrambenih proizvoda. Tako najpopularniji sapuni sada koštaju 70 naspram donedavnih 50 dinara, dok su cene pasti za zube, šampona, praška za pranje veša, kućne hemije uvećane i do 35 odsto.
Privremeno rešenje
Nije teško dokučiti uzrok, drastičan rast cena svih energenata i energije je lane, u trećem i četvrtom kvartalu, bila svetska tema. Kako se energija koristi u svim proizvodnjama, više cene struje, gasa, goriva uzročile su i poskupljenje bezmalo svega što postoji pod ovom nebeskom kapom.
Može se reći da građani Srbije još i nisu osetili sve posledice uvećanih troškova za energiju. Kako nam uskoro predstoje izbori, aktuelna vlast je prinudila Elektroprivredu Srbije da građanima ne uveća cenu struje, dok je gasni aranžman sa Rusijom omogućio da i cene grejanja i saobraćaja ostanu približne lanjskim.
Ali, to su privremena rešenja i teško da mogu da potraju duže. Pogotovo sada kada smo domaću proizvodnju struje toliko unakazili da smo od nekadašnjih izvoznika postali uvoznici čim se temperatura približi nuli, a dnevna potrošnja u republici nadmaši 90 miliona kilovata. Kako 90 odsto gasa i 70 odsto nafte uvozimo i u ovom segmentu smo veoma zavisni od cena na svetskom tržištu.
Poskupljenje nije samo od sebe
U pojedinim industrijama struja se mnogo troši, pa je prirodno da rastu i cene njihovih proizvoda. Takva je hemijska branša, posebno proizvođači đubriva i farmaceutska industrija. Mada se "apotekari" obično poslednji odluče na poskupljenja, već je primećen rast cena lekova koji nisu na spisku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Naravno, čeličane i cementare, poznate kao gutači struje, prve su reagovale, dok je tona uree, najtraženijeg veštaka, sa prošlogodišnjih 350 dostigla 1.400 evra za tonu.
Globalni skok cene struje, gasa, nafte, uglja nije se desio "sam od sebe". Odnosi svetskih sila odavno nisu bili gori, proključalo je na pojedinim tačkama globusa - Ukrajina i Južno kinesko more. Do ivice rata. U takvoj situaciji cene energenata teško da će ozbiljnije pojeftiniti. Šta više, i hrana je globalno poskupela, a izvoz žitarica i uljarica je, uprkos sasvim solidnom rodu, primetno umanjen.
Jednostavno, najveće države su odlučile da, saglasno globalnim političkim prilikama, povećaju sopstvene robne rezerve. Tako je, primera radi, ulje u nas poskupelo za 60 odsto, a nemoguće je uvozom oboriti cenu. Jednostavno, ovaj arftikal je na inotržištima skuplji nego što je u Srbiji.
Na ivici egzistencije
Znatno uvećani troškovi života prinudili su i sindikate da ističu kako ne samo minimalna, nego i medijalna zarada više ne pokriva ni dve trećine "potrošačke korpe". Život je poskupeo toliko da je siromašniji sloj stanovništva bukvalno na ispitu egzistencije. Ova kategorija ljudi oko 95 odsto prihoda utroši na hranu, energiju, komunalije, higijensku i kućnu hemiju. A upravo su ovo proizvodi koji su najviše poskupeli.
Mnogi su se upitali hoće li u relativno blisko vreme doći do smirivanja tržišta i povratka na donedavno uobičajene cene? Odgovor, međutim, nije uogodan: nema signala koji bi ukazivali na ublažavanje situacije. Ni političke, ni one na tržištima. Šta više, kada je reč o Srbiji, tek predstoji da se, nakon izbora, ustale nove cene struje, grejanja, prevoza, zasnovane na uvećanim cenama energenata.
Previše novca
Tu nije kraj nevoljama. Nakon što je bezmalo 15 godina bila izrazito niska, inflacija je lane uznemirila razvijeniji svet. Još samo pre dve sezone mogle su da se kupe dugoročne obveznice Nemačke uz negativnu kamatu. Sada dolazi kraj vremenu gotovo besplatnih kredita i novac polako postaje skuplji.
U SAD je novembarska inflacija premašila sedam, dok je rast cena u Nemačkoj tokom decembra bio i iznad osam odsto. FED sve ubrzanije smanjuje kupovinu hartija od vrednosti privatnih kompanija,a tokom ove godine najavljena su i tri uvećanja referentne kamatne stope u SAD. Time će rasti i cena dolaru i američkim hartijama od vrednosti.
Dakle, narednih sezona se očekuje inflatorni trend. Time se potiru posledice prevelike količine novca, dolara, evra, jena, funti, ubačene na tržišta od finansijske krize 2008. do aktuelne krize izazvane korona pandemijom. Naravno da u inflatornim vremenima proizvođači i trgovci cene češće podižu kako ne bi zašli u gubitke.
U današnjem umreženom svetu i najmoćnijoj državi je teško da odoli globalnom trendu. Malima i nemoćnijima pogotovo. Drugim rečima, nakon što istrpimo odložena poskupljenja struje, grejanja i prevoza, uslediće dalji rast cena. Ovog puta uzrok će biti inflacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
0
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
1
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
15
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
11
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
7
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Inspekcija Ministarstva poljoprivrede povukla 1,4 tone hrane iz prometa
27.04.2026.•
2
Inspektori Ministarstva poljoprivrede su u prvom kvartalu 2026. godine obavili 229 kontrola hrane u maloprodajnim objektima i tom prilikom iz prometa povukli gotovo 1,4 tone hrane.
Zbog zastoja pregovora SAD i Irana cene nafte rastu
27.04.2026.•
1
Cene nafte danas rastu, a rekordni rast američke berze se usporio pošto je tokom vikenda porasla neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u ratu SAD sa Iranom.
Novi sistem za plaćanje u evrima od maja: Šta donosi građanima?
27.04.2026.•
20
Ulazak Srbije u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) od 5. maja predstavlja važan korak ka finansijskoj integraciji sa EU, uz očekivanja da će prekogranična plaćanja postati brža, jednostavnija i jeftinija.
Organizacije civilnog društva pozivaju vlade Zapadnog Balkana da ne grade gasovode i gasne elektrane
27.04.2026.•
54
Vlade Zapadnog Balkana treba da odustanu od izgradnje gasovoda i elektrana na gas jer će time produbiti zavisnost od gasa, već da se okrenu obnovljivim izvorima energije, navodi 47 organizacija civilnog društva.
Očuvanje vrednosti kroz generacije: Tradicija i ekonomska sigurnost u savremenom dobu
27.04.2026.•
0
Kultura štednje i očuvanja kapitala duboko je ukorenjena u društvenim i ekonomskim tradicijama našeg regiona.
Jedna evropska zemlja već šest godina ima istu cenu goriva
27.04.2026.•
4
U nekim zemljama EU cena goriva je dostigla iznos od 2,50 evra po litri. Neke od njih uvele su privremeno smanjenje nekih poreza, kako bi ublažile efekat povećanja cena.
Komentari 41
g pen
tomy
Ratko
Ljudi više zarađuju i više troše, bolje je nego pre.
Inflacija vam je kao pandemija.
Kakvo bre siromaštvo, daleko vam lepa kuća.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar