Primećujete da je sve skuplje? Ne brinite, život će biti još skuplji
Nakon znatnog uvećanja svakodnevnih troškova usled prošlogodišnjeg naglog skoka cene energenata, ove i naredne sezone uslediće poskupljenja uzrokovana inflacijom.
Foto: Pixabay
Mirjana i Nenad su mladi bračni par primetno iznadprosečnih plata, zbirno oko 200.000 dinara, pa, ipak, od pre nekoliko meseci da bi pazarili svakodnevne potrepštine moraju da obiđu i po tri samoposluge. Ako bi se držali ranijeg običaja kupovine samo u najbližoj platili bi i do 30 odsto više. Naravno, oslonili su se na internet i svakodnevno guglanje kako bi pronašli optimalnu kupovinu osnovnih potrepština. Još su ozbiljnije pretrage pred subotnji obilazak trgovačkih centara.
Ugrožene osnovne potrebe
U Novom Sadu duže vreme postoji ponuda većeg broja različitih prodajnih lanaca i konkurencija je učinila da se nadmeću i snižavanjem cena pojedinim proizvodima. Ipak, do sredine prošle godine malo ko je obilazio više prodavnica radi nabavke svakodnevnih namirnica. Međutim, poskupljenja u četvrtom kvartalu prošle godine poprilično su uvećala i razlike u cenama, pa se šetnja od samoposluge do samoposluge itekako isplati. Naravno, Mirjana i Nenad su odlučili da prištede, pa je obilaženje prodavnica postala svakodnevica.
Statistika nam otkriva da je rast cena hrane u Srbiji prošle godine bio 31 odsto. Kako je lanjska inflacija samo pet, a rast zarada oko devet odsto, jasno je da se na hranu sada izdvaja znatno više nego pre samo četiri-pet meseci. Posebno je neugodan skok cena bukvalno osnovnih namirnica, onih koje bezmalo svakodnevno konzumiramo - povrće, voće, peciva, ulje, meso, paštete i drugi namazi.
Poskupljenje je primetno i kada je reč o osnovnim potrepštinama izvan prehrambenih proizvoda. Tako najpopularniji sapuni sada koštaju 70 naspram donedavnih 50 dinara, dok su cene pasti za zube, šampona, praška za pranje veša, kućne hemije uvećane i do 35 odsto.
Privremeno rešenje
Nije teško dokučiti uzrok, drastičan rast cena svih energenata i energije je lane, u trećem i četvrtom kvartalu, bila svetska tema. Kako se energija koristi u svim proizvodnjama, više cene struje, gasa, goriva uzročile su i poskupljenje bezmalo svega što postoji pod ovom nebeskom kapom.
Može se reći da građani Srbije još i nisu osetili sve posledice uvećanih troškova za energiju. Kako nam uskoro predstoje izbori, aktuelna vlast je prinudila Elektroprivredu Srbije da građanima ne uveća cenu struje, dok je gasni aranžman sa Rusijom omogućio da i cene grejanja i saobraćaja ostanu približne lanjskim.
Ali, to su privremena rešenja i teško da mogu da potraju duže. Pogotovo sada kada smo domaću proizvodnju struje toliko unakazili da smo od nekadašnjih izvoznika postali uvoznici čim se temperatura približi nuli, a dnevna potrošnja u republici nadmaši 90 miliona kilovata. Kako 90 odsto gasa i 70 odsto nafte uvozimo i u ovom segmentu smo veoma zavisni od cena na svetskom tržištu.
Poskupljenje nije samo od sebe
U pojedinim industrijama struja se mnogo troši, pa je prirodno da rastu i cene njihovih proizvoda. Takva je hemijska branša, posebno proizvođači đubriva i farmaceutska industrija. Mada se "apotekari" obično poslednji odluče na poskupljenja, već je primećen rast cena lekova koji nisu na spisku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Naravno, čeličane i cementare, poznate kao gutači struje, prve su reagovale, dok je tona uree, najtraženijeg veštaka, sa prošlogodišnjih 350 dostigla 1.400 evra za tonu.
Globalni skok cene struje, gasa, nafte, uglja nije se desio "sam od sebe". Odnosi svetskih sila odavno nisu bili gori, proključalo je na pojedinim tačkama globusa - Ukrajina i Južno kinesko more. Do ivice rata. U takvoj situaciji cene energenata teško da će ozbiljnije pojeftiniti. Šta više, i hrana je globalno poskupela, a izvoz žitarica i uljarica je, uprkos sasvim solidnom rodu, primetno umanjen.
Jednostavno, najveće države su odlučile da, saglasno globalnim političkim prilikama, povećaju sopstvene robne rezerve. Tako je, primera radi, ulje u nas poskupelo za 60 odsto, a nemoguće je uvozom oboriti cenu. Jednostavno, ovaj arftikal je na inotržištima skuplji nego što je u Srbiji.
Na ivici egzistencije
Znatno uvećani troškovi života prinudili su i sindikate da ističu kako ne samo minimalna, nego i medijalna zarada više ne pokriva ni dve trećine "potrošačke korpe". Život je poskupeo toliko da je siromašniji sloj stanovništva bukvalno na ispitu egzistencije. Ova kategorija ljudi oko 95 odsto prihoda utroši na hranu, energiju, komunalije, higijensku i kućnu hemiju. A upravo su ovo proizvodi koji su najviše poskupeli.
Mnogi su se upitali hoće li u relativno blisko vreme doći do smirivanja tržišta i povratka na donedavno uobičajene cene? Odgovor, međutim, nije uogodan: nema signala koji bi ukazivali na ublažavanje situacije. Ni političke, ni one na tržištima. Šta više, kada je reč o Srbiji, tek predstoji da se, nakon izbora, ustale nove cene struje, grejanja, prevoza, zasnovane na uvećanim cenama energenata.
Previše novca
Tu nije kraj nevoljama. Nakon što je bezmalo 15 godina bila izrazito niska, inflacija je lane uznemirila razvijeniji svet. Još samo pre dve sezone mogle su da se kupe dugoročne obveznice Nemačke uz negativnu kamatu. Sada dolazi kraj vremenu gotovo besplatnih kredita i novac polako postaje skuplji.
U SAD je novembarska inflacija premašila sedam, dok je rast cena u Nemačkoj tokom decembra bio i iznad osam odsto. FED sve ubrzanije smanjuje kupovinu hartija od vrednosti privatnih kompanija,a tokom ove godine najavljena su i tri uvećanja referentne kamatne stope u SAD. Time će rasti i cena dolaru i američkim hartijama od vrednosti.
Dakle, narednih sezona se očekuje inflatorni trend. Time se potiru posledice prevelike količine novca, dolara, evra, jena, funti, ubačene na tržišta od finansijske krize 2008. do aktuelne krize izazvane korona pandemijom. Naravno da u inflatornim vremenima proizvođači i trgovci cene češće podižu kako ne bi zašli u gubitke.
U današnjem umreženom svetu i najmoćnijoj državi je teško da odoli globalnom trendu. Malima i nemoćnijima pogotovo. Drugim rečima, nakon što istrpimo odložena poskupljenja struje, grejanja i prevoza, uslediće dalji rast cena. Ovog puta uzrok će biti inflacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
13
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
8
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
22
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
49
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
37
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
26
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
40
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Glamočić: Više od 10 milijardi dinara isplaćeno poljoprivrednicima
13.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je da je do sada država isplatila više od 10 milijardi dinara poljoprivrednicima po odnovu podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, od ukupno planiranih 36 milijardi.
Nove cene goriva: Dizel pet dinara skuplji
13.03.2026.•
20
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana.
Znatno smanjene akcize na gorivo, evo kolike su sada
13.03.2026.•
16
Vlada Srbije smanjila je akcize na naftne derivate za 20 odsto.
Epska frka: Ide li gas?
13.03.2026.•
4
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
Komentari 41
g pen
tomy
Ratko
Ljudi više zarađuju i više troše, bolje je nego pre.
Inflacija vam je kao pandemija.
Kakvo bre siromaštvo, daleko vam lepa kuća.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar