Manija izgradnje LNG terminala
Politička odluka o napuštanju snabdevanja ruskim gasom umnogome je preorijentisala zemlje Evropske unije.
Foto: Pixabay
Do kraja sledeće godine se planira završetak čak 15 novi terminala za prihvat LNG brodova i transformaciju zaleđenog u tečni gas, zbirnog kapaciteta 70 milijardi kubika.
U nemačku luku na Baltiku Vilmašafen pristigao je norveški brod "Esperanca". Reč je o LNG tankeru koji, ujedno, poseduje i postrojenje za povraćaj plina iz zaleđenog u gasovito stanje i obavlja ulogu pokretnog terminala.
Prethodno je u Španiji tankovao američki tečni gas, dok ga je nemačka vlada zakupila u pokušaju da nadoknadi deo od oko 50 milijardi kubika, koliko je do nedavno iz Rusije stizalo svake godine. Ubuduće će ovim brodom-terminalnom godišnje pristizati sedam milijardi kubika plina, otprilike osam odsto potreba najrazvijenije evropske države.
Pokretni terminali
Do kraja godine i u luku Lubmin pristizaće još jedan brod-terminal, dok će sredinom januara i treća baltička luka Nemačke posedovati sličnu grdosiju. Njihov ukupan kapacitet iznosiće 20 milijardi kubika za 12 meseci, što je nedovoljno da u celosti zameni 45-50 milijardi kubika ruskog gasa. Stoga Berlin planira da do 2026. godine izradi i tri stalna postrojena za prihvat LNG brodova i povraćaj energenta iz zaleđenog u plinovito stanje.
U gotovo prekonoćnom preobražaju na nove tehnologije dopremanja i nove dobavljače gasa, Berlin nije usamljen. Prate ga, istom ili nešto sporijom brzinom, bezmalo sve evrounijske države. Jedini glasovi negodovanja čuju se iz Mađarske, mada upućeniji ukazuju na velike teškoće i ekstremnu cenu celog procesa, što naročito dolazi do izražaja u slučaju država bez izlaska na more.
Samo do kraja sledeće godine planira se završetak 15 novih terminala ukupnog kapaciteta 70 milijardi kubika. Još toliko je na početku gradnje, dok je u najavi dvadesetak novih lokacija. Osim Nemačke, u pravo ludilo izgradnje upustili su se još Grčka, Poljska, Italija, Finska, Belgija, Grčka, dok Holandija planira da sa pet terminala bude neka vrsta sveevropske luke za tečni gas.
SAD lider u isporuci LNG
Baltičke državice su se već preorijentisale na novu modu, dok je Španija usled loših odnosa sa Alžirom prekinula nabavku gasa iz ove zemlje sa kojom je inače povezuju dva podmorska cevovoda, jedan direktno, drugi preko Maroka. Preorijentacija je podrazumevala izgradnju četiri terminala na mediteranskoj i dva na atlantskoj obali i svakako da Madrid računa da bude svojevrsna kapija za buduće nabavljače tečnog gasa iz centralne i istočne Evrope.
Posebno insistira da se intenzivira terminal kod Barselone preko koga bi mogli da se snabdevaju kupci iz (istočne) Francuske i južne Nemačke. Problem je nespremnost Pariza da izgradnjom gasovoda dovede u pitanje životnu sredinu na Pirinejima, graničnom planinskom masivu.
Još pre ukrajinske krize, LNG je u Evropu stizao iz dvadesetak zemalja, ukupno 40-55 milijardi kubika, mada su ukupni evrounijski kapaciteti bezmalo trostruko veći. No, ovaj gas je otprilike 30 do 40 odsto skuplji, pri čemu je i ekološki mnogo gori. U poslednje vreme, SAD su nadmašile Katar po količini isporuke. Tekuća sezona je vanredna i ceni se da je na ovaj način pristiglo više od 80 milijardi kubika, iz SAD najmanje 33 milijarde.
Troškovi u stotinama milijardi dolara
Naravno, Evropljani plaćaju podivljalu tržišnu cenu. Da bude slikovitije, na dan 6. decembra na specijalizovanoj berzi u Holandiji 1.000 kubika plina je koštalo 1.320, na američkoj berzi 240 dolara. Naravno da je zarada, i kada se plati 100-150 dolara po 1.000 kubika prevoz, enormna, zelenaška. Sada je razumljivije zašto Ameri toliko insistiraju na energetskoj transformaciji EU. Uporni su i mnogostruko su uvećali investicije u otpremne terminale na atlantskoj obali, preko kojih se gas iz Teksasa, Arizone, Luizijane i Novog Meksika usmerava prema evropskim metropolama.
Dok je 2019. u nove LNG terminale uloženo 2,3 milijarde dolara, lane je izdvojeno 28, ove godine 27, a plan za sledeću je 32 milijarde. Cilj je da se na drugu obalu Atlantika godišnje usmerava i po 130 milijardi kubika gasa. Generalnije, kalkuliše se da se do 2030. sadašnja globalna isporuka LNG od 680 milijardi poveća na 1.120 milijardi kubika, dok bi SAD sa otprilike 250 milijardi pretekli Katar (220) i Australiju (150) na vodećoj poziciji izvoznika LNG.
Poslu veka nadaju su i južnokorejanska brodogradilišta, lideri u složenoj tehnologiji izgradnje LNG tankera. Jer, u jedan brod se utovari 175.000 tona nosivosti, pa je za realizaciju 70 milijardi kubika potrebno 2.000 isporuka, pet i po na dan. Kada se uračuna plovidba tankera do američke luke, utovar i zaleđenje gasa, te povratak u Evropu, kalkulacija pokazuje da je potrebno najmanje 170 novih grdosija.
Kako je cena izrade jednog oko 235 miliona evra, ukupni izdatak je 39 milijardi dolara. Samo za ovogodišnje uvećanje evropske nabavke LNG. Za ostvarenje planirane transformacije u celini biće potrebno izgraditi i platiti najmanje još toliko i svake od naredne dve sezone.
Prevelika emisija čestica
Ni to, međutim, nisu svi troškovi. Do sada su gasovodi pristizali sa istoka, pa su decenijama izgrađivani za jednosmerni transport pravcem istok-zapad. Tečni gas bi se sa obala ka kopnu kretao upravo suprotnim smerom, pa će se i transportna mreža morati itekako dopunjavati, mnoge relacije ponovo graditi.
Možda su veće zamerke na prvenstveno politički naložen proces odustajanja od ruskog i preusmeravanja na tečni, poglavito američki, gas ekološke prirode. Ameri i Australijanci gas dominantno crpe spornom fraking metodom, pri čemu je i emisija gasa višestruko veća nego u slućaju crpljenja gasa klasičnim postupkom. Kada su zbroje emisije pri iskopu i transportu, ekolozi ističu da se sa svakim kubikom američkog gasa emituje 23,5 grama zagađujućih čestica, nigerijskog 20,6, australijskog 20,1, katarskog 15,8 alžirskog 11,9, ruskog 10,1, holandskog 3,6 i norveškog 3,5 grama.
Podjednako je neugodan i prigovor ekologa da američki gas prilikom vađenja, ali i prilikom transformacija, emituje i znatno veću količinu metana. Reč je o gasu čiji je štetan uticaj na Zemljin atmosferski omotač i dvadsetak puta snažniji od uticaja ugljendioksida.
Onaj kauboj
Zaista nije jasno čemu sva frka i ekstrahitnost ka totalnom gasnom zaokretu. Što se tiče evropskih zemalja, ide se sa konja na magarca, a posledice po Ukrajinu i Rusiju biće, možda, još i gore. Pri svemu tome, i ako se želi pošto-poto prekinuti energetski odnosi sa Rusijom, Evropa ima mnogo jednostavnije, jeftinije i, što je najvažnije, ekološki mnogo prihvatljivije rešenje.
Reč je o masovnom prelasku na toplotne pumpe, što bi moglo da zameni polovinu gasa do sada pristizanoga iz Rusije, otprilike 100 milijardi kubika. Za oko 20 odsto umanjenja, Evropa je već našla rešenje, što štednjom, što oslanjanjem na obnovljive izvore energije. Zamena preostalih 30 odsto ruskog energenta gasom pristiglim od drugog dobavljača moguće je učiniti već i na osnovu odavno postojeće infrastrukture.
Razlog evropskog kompletnog zaokreta u snabdevanju gasom ostaje zagonetka. Brisel je napustio idealnu gasnu saradnju sa Rusijom u kojem su oba partnera dobijala mnogo, uključujući i evropsku socijalnu državu. Okrenuo se preskupom, tehnološki komplikovanijem i ekološki spornom uvozu tečnog gasa. Trasformaciju valda jedini može da razume "Onaj kauboj" koji zna koliko ga koštaju proizvodnja i transport gasa "preko bare", a po kojoj ga ceni prodaje sluđenim evrounijcima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
10
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
4
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 5
Ns
w/e
Marko
Da, zaista zagonetka. Zato što se u Ukrajini ništa ne dešava i nema ruske invazije, pretnje atomskim oružjem celoj Evropi i ostalih budalaština.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar