Manija izgradnje LNG terminala
Politička odluka o napuštanju snabdevanja ruskim gasom umnogome je preorijentisala zemlje Evropske unije.
Foto: Pixabay
Do kraja sledeće godine se planira završetak čak 15 novi terminala za prihvat LNG brodova i transformaciju zaleđenog u tečni gas, zbirnog kapaciteta 70 milijardi kubika.
U nemačku luku na Baltiku Vilmašafen pristigao je norveški brod "Esperanca". Reč je o LNG tankeru koji, ujedno, poseduje i postrojenje za povraćaj plina iz zaleđenog u gasovito stanje i obavlja ulogu pokretnog terminala.
Prethodno je u Španiji tankovao američki tečni gas, dok ga je nemačka vlada zakupila u pokušaju da nadoknadi deo od oko 50 milijardi kubika, koliko je do nedavno iz Rusije stizalo svake godine. Ubuduće će ovim brodom-terminalnom godišnje pristizati sedam milijardi kubika plina, otprilike osam odsto potreba najrazvijenije evropske države.
Pokretni terminali
Do kraja godine i u luku Lubmin pristizaće još jedan brod-terminal, dok će sredinom januara i treća baltička luka Nemačke posedovati sličnu grdosiju. Njihov ukupan kapacitet iznosiće 20 milijardi kubika za 12 meseci, što je nedovoljno da u celosti zameni 45-50 milijardi kubika ruskog gasa. Stoga Berlin planira da do 2026. godine izradi i tri stalna postrojena za prihvat LNG brodova i povraćaj energenta iz zaleđenog u plinovito stanje.
U gotovo prekonoćnom preobražaju na nove tehnologije dopremanja i nove dobavljače gasa, Berlin nije usamljen. Prate ga, istom ili nešto sporijom brzinom, bezmalo sve evrounijske države. Jedini glasovi negodovanja čuju se iz Mađarske, mada upućeniji ukazuju na velike teškoće i ekstremnu cenu celog procesa, što naročito dolazi do izražaja u slučaju država bez izlaska na more.
Samo do kraja sledeće godine planira se završetak 15 novih terminala ukupnog kapaciteta 70 milijardi kubika. Još toliko je na početku gradnje, dok je u najavi dvadesetak novih lokacija. Osim Nemačke, u pravo ludilo izgradnje upustili su se još Grčka, Poljska, Italija, Finska, Belgija, Grčka, dok Holandija planira da sa pet terminala bude neka vrsta sveevropske luke za tečni gas.
SAD lider u isporuci LNG
Baltičke državice su se već preorijentisale na novu modu, dok je Španija usled loših odnosa sa Alžirom prekinula nabavku gasa iz ove zemlje sa kojom je inače povezuju dva podmorska cevovoda, jedan direktno, drugi preko Maroka. Preorijentacija je podrazumevala izgradnju četiri terminala na mediteranskoj i dva na atlantskoj obali i svakako da Madrid računa da bude svojevrsna kapija za buduće nabavljače tečnog gasa iz centralne i istočne Evrope.
Posebno insistira da se intenzivira terminal kod Barselone preko koga bi mogli da se snabdevaju kupci iz (istočne) Francuske i južne Nemačke. Problem je nespremnost Pariza da izgradnjom gasovoda dovede u pitanje životnu sredinu na Pirinejima, graničnom planinskom masivu.
Još pre ukrajinske krize, LNG je u Evropu stizao iz dvadesetak zemalja, ukupno 40-55 milijardi kubika, mada su ukupni evrounijski kapaciteti bezmalo trostruko veći. No, ovaj gas je otprilike 30 do 40 odsto skuplji, pri čemu je i ekološki mnogo gori. U poslednje vreme, SAD su nadmašile Katar po količini isporuke. Tekuća sezona je vanredna i ceni se da je na ovaj način pristiglo više od 80 milijardi kubika, iz SAD najmanje 33 milijarde.
Troškovi u stotinama milijardi dolara
Naravno, Evropljani plaćaju podivljalu tržišnu cenu. Da bude slikovitije, na dan 6. decembra na specijalizovanoj berzi u Holandiji 1.000 kubika plina je koštalo 1.320, na američkoj berzi 240 dolara. Naravno da je zarada, i kada se plati 100-150 dolara po 1.000 kubika prevoz, enormna, zelenaška. Sada je razumljivije zašto Ameri toliko insistiraju na energetskoj transformaciji EU. Uporni su i mnogostruko su uvećali investicije u otpremne terminale na atlantskoj obali, preko kojih se gas iz Teksasa, Arizone, Luizijane i Novog Meksika usmerava prema evropskim metropolama.
Dok je 2019. u nove LNG terminale uloženo 2,3 milijarde dolara, lane je izdvojeno 28, ove godine 27, a plan za sledeću je 32 milijarde. Cilj je da se na drugu obalu Atlantika godišnje usmerava i po 130 milijardi kubika gasa. Generalnije, kalkuliše se da se do 2030. sadašnja globalna isporuka LNG od 680 milijardi poveća na 1.120 milijardi kubika, dok bi SAD sa otprilike 250 milijardi pretekli Katar (220) i Australiju (150) na vodećoj poziciji izvoznika LNG.
Poslu veka nadaju su i južnokorejanska brodogradilišta, lideri u složenoj tehnologiji izgradnje LNG tankera. Jer, u jedan brod se utovari 175.000 tona nosivosti, pa je za realizaciju 70 milijardi kubika potrebno 2.000 isporuka, pet i po na dan. Kada se uračuna plovidba tankera do američke luke, utovar i zaleđenje gasa, te povratak u Evropu, kalkulacija pokazuje da je potrebno najmanje 170 novih grdosija.
Kako je cena izrade jednog oko 235 miliona evra, ukupni izdatak je 39 milijardi dolara. Samo za ovogodišnje uvećanje evropske nabavke LNG. Za ostvarenje planirane transformacije u celini biće potrebno izgraditi i platiti najmanje još toliko i svake od naredne dve sezone.
Prevelika emisija čestica
Ni to, međutim, nisu svi troškovi. Do sada su gasovodi pristizali sa istoka, pa su decenijama izgrađivani za jednosmerni transport pravcem istok-zapad. Tečni gas bi se sa obala ka kopnu kretao upravo suprotnim smerom, pa će se i transportna mreža morati itekako dopunjavati, mnoge relacije ponovo graditi.
Možda su veće zamerke na prvenstveno politički naložen proces odustajanja od ruskog i preusmeravanja na tečni, poglavito američki, gas ekološke prirode. Ameri i Australijanci gas dominantno crpe spornom fraking metodom, pri čemu je i emisija gasa višestruko veća nego u slućaju crpljenja gasa klasičnim postupkom. Kada su zbroje emisije pri iskopu i transportu, ekolozi ističu da se sa svakim kubikom američkog gasa emituje 23,5 grama zagađujućih čestica, nigerijskog 20,6, australijskog 20,1, katarskog 15,8 alžirskog 11,9, ruskog 10,1, holandskog 3,6 i norveškog 3,5 grama.
Podjednako je neugodan i prigovor ekologa da američki gas prilikom vađenja, ali i prilikom transformacija, emituje i znatno veću količinu metana. Reč je o gasu čiji je štetan uticaj na Zemljin atmosferski omotač i dvadsetak puta snažniji od uticaja ugljendioksida.
Onaj kauboj
Zaista nije jasno čemu sva frka i ekstrahitnost ka totalnom gasnom zaokretu. Što se tiče evropskih zemalja, ide se sa konja na magarca, a posledice po Ukrajinu i Rusiju biće, možda, još i gore. Pri svemu tome, i ako se želi pošto-poto prekinuti energetski odnosi sa Rusijom, Evropa ima mnogo jednostavnije, jeftinije i, što je najvažnije, ekološki mnogo prihvatljivije rešenje.
Reč je o masovnom prelasku na toplotne pumpe, što bi moglo da zameni polovinu gasa do sada pristizanoga iz Rusije, otprilike 100 milijardi kubika. Za oko 20 odsto umanjenja, Evropa je već našla rešenje, što štednjom, što oslanjanjem na obnovljive izvore energije. Zamena preostalih 30 odsto ruskog energenta gasom pristiglim od drugog dobavljača moguće je učiniti već i na osnovu odavno postojeće infrastrukture.
Razlog evropskog kompletnog zaokreta u snabdevanju gasom ostaje zagonetka. Brisel je napustio idealnu gasnu saradnju sa Rusijom u kojem su oba partnera dobijala mnogo, uključujući i evropsku socijalnu državu. Okrenuo se preskupom, tehnološki komplikovanijem i ekološki spornom uvozu tečnog gasa. Trasformaciju valda jedini može da razume "Onaj kauboj" koji zna koliko ga koštaju proizvodnja i transport gasa "preko bare", a po kojoj ga ceni prodaje sluđenim evrounijcima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Fondacija Centar za demokratiju: Srbija ekonomski ranjiva, hiljade radnika ostaju bez posla
04.11.2025.•
0
Fondacija Centar za demokratiju (FCD) upitala je danas kakav je program države za ublažavanje posledica ekonomske nestabilnosti.
Javni dug Srbije na kraju septembra 38,11 milijardi evra
04.11.2025.•
3
Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iz budžetske rezerve 500 miliona dinara za "Expo 2027"
04.11.2025.•
2
Iz budžetske rezerve Republike Srbije rešenjem Vlade na poslednjoj održanoj sednici preusmereno je 500 miliona dinara za potrebe Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027.
"Parkirajte na otvorenom, dalje od objekata": Stelantis povukao vozila zbog opasnosti od požara
04.11.2025.•
1
Proizvođač automobila Stelantis opozvao je ukupno 320.065 vozila modela "džip rengler" i "gren čiroki" u SAD zbog potencijalnog kvara na visokonaponskoj bateriji koji može da izazove požar.
Vučić: Nervozan sam oko NIS-a svaki dan, naši ruski prijatelji pričaju s nekim o rešenju
04.11.2025.•
48
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su se "naši ruski partneri i prijatelji angažovali i počeli da razgovaraju sa nekim o rešenju za NIS".
Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope
03.11.2025.•
3
Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.
Ministarka trgovine: Trgovinski lanac Karfur zainteresovan za dolazak u Srbiju
03.11.2025.•
7
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.
ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
02.11.2025.•
2
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
02.11.2025.•
2
Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.
Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
02.11.2025.•
1
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
02.11.2025.•
34
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
2
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
01.11.2025.•
4
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.
Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
01.11.2025.•
11
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
31.10.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).
Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
31.10.2025.•
14
Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju.
Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
31.10.2025.•
4
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.
Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
30.10.2025.•
5
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Postignut sporazum Misije MMF-a sa vlastima Srbije
30.10.2025.•
3
Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
NBS: Štednja u Srbiji nastavlja da raste
30.10.2025.•
3
Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.
Evropska centralna banka zadržala važeće kamatne stope
30.10.2025.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.
Komentari 5
Ns
w/e
Marko
Da, zaista zagonetka. Zato što se u Ukrajini ništa ne dešava i nema ruske invazije, pretnje atomskim oružjem celoj Evropi i ostalih budalaština.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar