Manija izgradnje LNG terminala
Politička odluka o napuštanju snabdevanja ruskim gasom umnogome je preorijentisala zemlje Evropske unije.
Foto: Pixabay
Do kraja sledeće godine se planira završetak čak 15 novi terminala za prihvat LNG brodova i transformaciju zaleđenog u tečni gas, zbirnog kapaciteta 70 milijardi kubika.
U nemačku luku na Baltiku Vilmašafen pristigao je norveški brod "Esperanca". Reč je o LNG tankeru koji, ujedno, poseduje i postrojenje za povraćaj plina iz zaleđenog u gasovito stanje i obavlja ulogu pokretnog terminala.
Prethodno je u Španiji tankovao američki tečni gas, dok ga je nemačka vlada zakupila u pokušaju da nadoknadi deo od oko 50 milijardi kubika, koliko je do nedavno iz Rusije stizalo svake godine. Ubuduće će ovim brodom-terminalnom godišnje pristizati sedam milijardi kubika plina, otprilike osam odsto potreba najrazvijenije evropske države.
Pokretni terminali
Do kraja godine i u luku Lubmin pristizaće još jedan brod-terminal, dok će sredinom januara i treća baltička luka Nemačke posedovati sličnu grdosiju. Njihov ukupan kapacitet iznosiće 20 milijardi kubika za 12 meseci, što je nedovoljno da u celosti zameni 45-50 milijardi kubika ruskog gasa. Stoga Berlin planira da do 2026. godine izradi i tri stalna postrojena za prihvat LNG brodova i povraćaj energenta iz zaleđenog u plinovito stanje.
U gotovo prekonoćnom preobražaju na nove tehnologije dopremanja i nove dobavljače gasa, Berlin nije usamljen. Prate ga, istom ili nešto sporijom brzinom, bezmalo sve evrounijske države. Jedini glasovi negodovanja čuju se iz Mađarske, mada upućeniji ukazuju na velike teškoće i ekstremnu cenu celog procesa, što naročito dolazi do izražaja u slučaju država bez izlaska na more.
Samo do kraja sledeće godine planira se završetak 15 novih terminala ukupnog kapaciteta 70 milijardi kubika. Još toliko je na početku gradnje, dok je u najavi dvadesetak novih lokacija. Osim Nemačke, u pravo ludilo izgradnje upustili su se još Grčka, Poljska, Italija, Finska, Belgija, Grčka, dok Holandija planira da sa pet terminala bude neka vrsta sveevropske luke za tečni gas.
SAD lider u isporuci LNG
Baltičke državice su se već preorijentisale na novu modu, dok je Španija usled loših odnosa sa Alžirom prekinula nabavku gasa iz ove zemlje sa kojom je inače povezuju dva podmorska cevovoda, jedan direktno, drugi preko Maroka. Preorijentacija je podrazumevala izgradnju četiri terminala na mediteranskoj i dva na atlantskoj obali i svakako da Madrid računa da bude svojevrsna kapija za buduće nabavljače tečnog gasa iz centralne i istočne Evrope.
Posebno insistira da se intenzivira terminal kod Barselone preko koga bi mogli da se snabdevaju kupci iz (istočne) Francuske i južne Nemačke. Problem je nespremnost Pariza da izgradnjom gasovoda dovede u pitanje životnu sredinu na Pirinejima, graničnom planinskom masivu.
Još pre ukrajinske krize, LNG je u Evropu stizao iz dvadesetak zemalja, ukupno 40-55 milijardi kubika, mada su ukupni evrounijski kapaciteti bezmalo trostruko veći. No, ovaj gas je otprilike 30 do 40 odsto skuplji, pri čemu je i ekološki mnogo gori. U poslednje vreme, SAD su nadmašile Katar po količini isporuke. Tekuća sezona je vanredna i ceni se da je na ovaj način pristiglo više od 80 milijardi kubika, iz SAD najmanje 33 milijarde.
Troškovi u stotinama milijardi dolara
Naravno, Evropljani plaćaju podivljalu tržišnu cenu. Da bude slikovitije, na dan 6. decembra na specijalizovanoj berzi u Holandiji 1.000 kubika plina je koštalo 1.320, na američkoj berzi 240 dolara. Naravno da je zarada, i kada se plati 100-150 dolara po 1.000 kubika prevoz, enormna, zelenaška. Sada je razumljivije zašto Ameri toliko insistiraju na energetskoj transformaciji EU. Uporni su i mnogostruko su uvećali investicije u otpremne terminale na atlantskoj obali, preko kojih se gas iz Teksasa, Arizone, Luizijane i Novog Meksika usmerava prema evropskim metropolama.
Dok je 2019. u nove LNG terminale uloženo 2,3 milijarde dolara, lane je izdvojeno 28, ove godine 27, a plan za sledeću je 32 milijarde. Cilj je da se na drugu obalu Atlantika godišnje usmerava i po 130 milijardi kubika gasa. Generalnije, kalkuliše se da se do 2030. sadašnja globalna isporuka LNG od 680 milijardi poveća na 1.120 milijardi kubika, dok bi SAD sa otprilike 250 milijardi pretekli Katar (220) i Australiju (150) na vodećoj poziciji izvoznika LNG.
Poslu veka nadaju su i južnokorejanska brodogradilišta, lideri u složenoj tehnologiji izgradnje LNG tankera. Jer, u jedan brod se utovari 175.000 tona nosivosti, pa je za realizaciju 70 milijardi kubika potrebno 2.000 isporuka, pet i po na dan. Kada se uračuna plovidba tankera do američke luke, utovar i zaleđenje gasa, te povratak u Evropu, kalkulacija pokazuje da je potrebno najmanje 170 novih grdosija.
Kako je cena izrade jednog oko 235 miliona evra, ukupni izdatak je 39 milijardi dolara. Samo za ovogodišnje uvećanje evropske nabavke LNG. Za ostvarenje planirane transformacije u celini biće potrebno izgraditi i platiti najmanje još toliko i svake od naredne dve sezone.
Prevelika emisija čestica
Ni to, međutim, nisu svi troškovi. Do sada su gasovodi pristizali sa istoka, pa su decenijama izgrađivani za jednosmerni transport pravcem istok-zapad. Tečni gas bi se sa obala ka kopnu kretao upravo suprotnim smerom, pa će se i transportna mreža morati itekako dopunjavati, mnoge relacije ponovo graditi.
Možda su veće zamerke na prvenstveno politički naložen proces odustajanja od ruskog i preusmeravanja na tečni, poglavito američki, gas ekološke prirode. Ameri i Australijanci gas dominantno crpe spornom fraking metodom, pri čemu je i emisija gasa višestruko veća nego u slućaju crpljenja gasa klasičnim postupkom. Kada su zbroje emisije pri iskopu i transportu, ekolozi ističu da se sa svakim kubikom američkog gasa emituje 23,5 grama zagađujućih čestica, nigerijskog 20,6, australijskog 20,1, katarskog 15,8 alžirskog 11,9, ruskog 10,1, holandskog 3,6 i norveškog 3,5 grama.
Podjednako je neugodan i prigovor ekologa da američki gas prilikom vađenja, ali i prilikom transformacija, emituje i znatno veću količinu metana. Reč je o gasu čiji je štetan uticaj na Zemljin atmosferski omotač i dvadsetak puta snažniji od uticaja ugljendioksida.
Onaj kauboj
Zaista nije jasno čemu sva frka i ekstrahitnost ka totalnom gasnom zaokretu. Što se tiče evropskih zemalja, ide se sa konja na magarca, a posledice po Ukrajinu i Rusiju biće, možda, još i gore. Pri svemu tome, i ako se želi pošto-poto prekinuti energetski odnosi sa Rusijom, Evropa ima mnogo jednostavnije, jeftinije i, što je najvažnije, ekološki mnogo prihvatljivije rešenje.
Reč je o masovnom prelasku na toplotne pumpe, što bi moglo da zameni polovinu gasa do sada pristizanoga iz Rusije, otprilike 100 milijardi kubika. Za oko 20 odsto umanjenja, Evropa je već našla rešenje, što štednjom, što oslanjanjem na obnovljive izvore energije. Zamena preostalih 30 odsto ruskog energenta gasom pristiglim od drugog dobavljača moguće je učiniti već i na osnovu odavno postojeće infrastrukture.
Razlog evropskog kompletnog zaokreta u snabdevanju gasom ostaje zagonetka. Brisel je napustio idealnu gasnu saradnju sa Rusijom u kojem su oba partnera dobijala mnogo, uključujući i evropsku socijalnu državu. Okrenuo se preskupom, tehnološki komplikovanijem i ekološki spornom uvozu tečnog gasa. Trasformaciju valda jedini može da razume "Onaj kauboj" koji zna koliko ga koštaju proizvodnja i transport gasa "preko bare", a po kojoj ga ceni prodaje sluđenim evrounijcima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
12
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
6
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
9
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
9
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Komentari 5
Ns
w/e
Marko
Da, zaista zagonetka. Zato što se u Ukrajini ništa ne dešava i nema ruske invazije, pretnje atomskim oružjem celoj Evropi i ostalih budalaština.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar