Manija izgradnje LNG terminala
Politička odluka o napuštanju snabdevanja ruskim gasom umnogome je preorijentisala zemlje Evropske unije.
Do kraja sledeće godine se planira završetak čak 15 novi terminala za prihvat LNG brodova i transformaciju zaleđenog u tečni gas, zbirnog kapaciteta 70 milijardi kubika.
U nemačku luku na Baltiku Vilmašafen pristigao je norveški brod "Esperanca". Reč je o LNG tankeru koji, ujedno, poseduje i postrojenje za povraćaj plina iz zaleđenog u gasovito stanje i obavlja ulogu pokretnog terminala.
Prethodno je u Španiji tankovao američki tečni gas, dok ga je nemačka vlada zakupila u pokušaju da nadoknadi deo od oko 50 milijardi kubika, koliko je do nedavno iz Rusije stizalo svake godine. Ubuduće će ovim brodom-terminalnom godišnje pristizati sedam milijardi kubika plina, otprilike osam odsto potreba najrazvijenije evropske države.
Pokretni terminali
Do kraja godine i u luku Lubmin pristizaće još jedan brod-terminal, dok će sredinom januara i treća baltička luka Nemačke posedovati sličnu grdosiju. Njihov ukupan kapacitet iznosiće 20 milijardi kubika za 12 meseci, što je nedovoljno da u celosti zameni 45-50 milijardi kubika ruskog gasa. Stoga Berlin planira da do 2026. godine izradi i tri stalna postrojena za prihvat LNG brodova i povraćaj energenta iz zaleđenog u plinovito stanje.
U gotovo prekonoćnom preobražaju na nove tehnologije dopremanja i nove dobavljače gasa, Berlin nije usamljen. Prate ga, istom ili nešto sporijom brzinom, bezmalo sve evrounijske države. Jedini glasovi negodovanja čuju se iz Mađarske, mada upućeniji ukazuju na velike teškoće i ekstremnu cenu celog procesa, što naročito dolazi do izražaja u slučaju država bez izlaska na more.
Samo do kraja sledeće godine planira se završetak 15 novih terminala ukupnog kapaciteta 70 milijardi kubika. Još toliko je na početku gradnje, dok je u najavi dvadesetak novih lokacija. Osim Nemačke, u pravo ludilo izgradnje upustili su se još Grčka, Poljska, Italija, Finska, Belgija, Grčka, dok Holandija planira da sa pet terminala bude neka vrsta sveevropske luke za tečni gas.
SAD lider u isporuci LNG
Baltičke državice su se već preorijentisale na novu modu, dok je Španija usled loših odnosa sa Alžirom prekinula nabavku gasa iz ove zemlje sa kojom je inače povezuju dva podmorska cevovoda, jedan direktno, drugi preko Maroka. Preorijentacija je podrazumevala izgradnju četiri terminala na mediteranskoj i dva na atlantskoj obali i svakako da Madrid računa da bude svojevrsna kapija za buduće nabavljače tečnog gasa iz centralne i istočne Evrope.
Posebno insistira da se intenzivira terminal kod Barselone preko koga bi mogli da se snabdevaju kupci iz (istočne) Francuske i južne Nemačke. Problem je nespremnost Pariza da izgradnjom gasovoda dovede u pitanje životnu sredinu na Pirinejima, graničnom planinskom masivu.
Još pre ukrajinske krize, LNG je u Evropu stizao iz dvadesetak zemalja, ukupno 40-55 milijardi kubika, mada su ukupni evrounijski kapaciteti bezmalo trostruko veći. No, ovaj gas je otprilike 30 do 40 odsto skuplji, pri čemu je i ekološki mnogo gori. U poslednje vreme, SAD su nadmašile Katar po količini isporuke. Tekuća sezona je vanredna i ceni se da je na ovaj način pristiglo više od 80 milijardi kubika, iz SAD najmanje 33 milijarde.
Troškovi u stotinama milijardi dolara
Naravno, Evropljani plaćaju podivljalu tržišnu cenu. Da bude slikovitije, na dan 6. decembra na specijalizovanoj berzi u Holandiji 1.000 kubika plina je koštalo 1.320, na američkoj berzi 240 dolara. Naravno da je zarada, i kada se plati 100-150 dolara po 1.000 kubika prevoz, enormna, zelenaška. Sada je razumljivije zašto Ameri toliko insistiraju na energetskoj transformaciji EU. Uporni su i mnogostruko su uvećali investicije u otpremne terminale na atlantskoj obali, preko kojih se gas iz Teksasa, Arizone, Luizijane i Novog Meksika usmerava prema evropskim metropolama.
Dok je 2019. u nove LNG terminale uloženo 2,3 milijarde dolara, lane je izdvojeno 28, ove godine 27, a plan za sledeću je 32 milijarde. Cilj je da se na drugu obalu Atlantika godišnje usmerava i po 130 milijardi kubika gasa. Generalnije, kalkuliše se da se do 2030. sadašnja globalna isporuka LNG od 680 milijardi poveća na 1.120 milijardi kubika, dok bi SAD sa otprilike 250 milijardi pretekli Katar (220) i Australiju (150) na vodećoj poziciji izvoznika LNG.
Poslu veka nadaju su i južnokorejanska brodogradilišta, lideri u složenoj tehnologiji izgradnje LNG tankera. Jer, u jedan brod se utovari 175.000 tona nosivosti, pa je za realizaciju 70 milijardi kubika potrebno 2.000 isporuka, pet i po na dan. Kada se uračuna plovidba tankera do američke luke, utovar i zaleđenje gasa, te povratak u Evropu, kalkulacija pokazuje da je potrebno najmanje 170 novih grdosija.
Kako je cena izrade jednog oko 235 miliona evra, ukupni izdatak je 39 milijardi dolara. Samo za ovogodišnje uvećanje evropske nabavke LNG. Za ostvarenje planirane transformacije u celini biće potrebno izgraditi i platiti najmanje još toliko i svake od naredne dve sezone.
Prevelika emisija čestica
Ni to, međutim, nisu svi troškovi. Do sada su gasovodi pristizali sa istoka, pa su decenijama izgrađivani za jednosmerni transport pravcem istok-zapad. Tečni gas bi se sa obala ka kopnu kretao upravo suprotnim smerom, pa će se i transportna mreža morati itekako dopunjavati, mnoge relacije ponovo graditi.
Možda su veće zamerke na prvenstveno politički naložen proces odustajanja od ruskog i preusmeravanja na tečni, poglavito američki, gas ekološke prirode. Ameri i Australijanci gas dominantno crpe spornom fraking metodom, pri čemu je i emisija gasa višestruko veća nego u slućaju crpljenja gasa klasičnim postupkom. Kada su zbroje emisije pri iskopu i transportu, ekolozi ističu da se sa svakim kubikom američkog gasa emituje 23,5 grama zagađujućih čestica, nigerijskog 20,6, australijskog 20,1, katarskog 15,8 alžirskog 11,9, ruskog 10,1, holandskog 3,6 i norveškog 3,5 grama.
Podjednako je neugodan i prigovor ekologa da američki gas prilikom vađenja, ali i prilikom transformacija, emituje i znatno veću količinu metana. Reč je o gasu čiji je štetan uticaj na Zemljin atmosferski omotač i dvadsetak puta snažniji od uticaja ugljendioksida.
Onaj kauboj
Zaista nije jasno čemu sva frka i ekstrahitnost ka totalnom gasnom zaokretu. Što se tiče evropskih zemalja, ide se sa konja na magarca, a posledice po Ukrajinu i Rusiju biće, možda, još i gore. Pri svemu tome, i ako se želi pošto-poto prekinuti energetski odnosi sa Rusijom, Evropa ima mnogo jednostavnije, jeftinije i, što je najvažnije, ekološki mnogo prihvatljivije rešenje.
Reč je o masovnom prelasku na toplotne pumpe, što bi moglo da zameni polovinu gasa do sada pristizanoga iz Rusije, otprilike 100 milijardi kubika. Za oko 20 odsto umanjenja, Evropa je već našla rešenje, što štednjom, što oslanjanjem na obnovljive izvore energije. Zamena preostalih 30 odsto ruskog energenta gasom pristiglim od drugog dobavljača moguće je učiniti već i na osnovu odavno postojeće infrastrukture.
Razlog evropskog kompletnog zaokreta u snabdevanju gasom ostaje zagonetka. Brisel je napustio idealnu gasnu saradnju sa Rusijom u kojem su oba partnera dobijala mnogo, uključujući i evropsku socijalnu državu. Okrenuo se preskupom, tehnološki komplikovanijem i ekološki spornom uvozu tečnog gasa. Trasformaciju valda jedini može da razume "Onaj kauboj" koji zna koliko ga koštaju proizvodnja i transport gasa "preko bare", a po kojoj ga ceni prodaje sluđenim evrounijcima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
32
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
28
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
8
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Komentari 5
Ns
w/e
Marko
Da, zaista zagonetka. Zato što se u Ukrajini ništa ne dešava i nema ruske invazije, pretnje atomskim oružjem celoj Evropi i ostalih budalaština.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar