Spasavanje bogataša novcem siromašnih
Krah Banke Silikonske doline pokazuje da je najlovarniji sloj u SAD sebi omogućio da bezbedno ulaže i u najrizičnije poslove, država je voljna da mu, u slučaju gubitka, uvek vrati uloženo.
Foto: Pixabay
Druga pouka jednog od najvećih bankarskih bankrota u najmoćnojoj državi je da, ako dođe do krupnije promene monetarne politike, i dobra banka može za kratko vreme da postane očajna. Pri tome, menadžeri banke i ne moraju da učine niti jedan loš potez, drastično pogoršanje je posledica pre svega promene finansijskog ambijenta.
Sa nebesa u ponor
Na pitanje kako da banka sa veoma solidnim referencama za samo šest meseci od prvorazredne dospe do bankrota, pri čemu se sam krah dogodio za samo 24 časa od prvih vidljivijih simptoma dubioze, odgovor leži u neuobičajenoj strukturi banke, gotovo isključivo oslonjenoj na samu jednu vrstu klijenata. Pokazalo se da radikalna monolitnost bankarskog poslovanja u sebi sadrži krupne zamke, čak i kada su dominantni klijenti kompanije u najperspektivnijem segmentu ekonomije.
Kada je pre četrdesetak godina u Kaliforniji osnovana, Banka Silikonske doline (SVB) je bila u duhu vremena, u celosti usmerena na digitalni svet pred kojim se otvarala perspektiva kao retko kome u dotadašnjoj civilizaciji. Bilo je "kul" totalno se posvetiti kompanijama iz ove branše, posebno takozvanim startapovima.
Posao se razgranavao na dnevnom nivou, rast profita bio je brži nego u bilo koje druge banke. Za manje od četiri decenije dospela je do šesnaeste po aktivi u SAD, pri čemu su nadmašene banke sa višedecenijskim uglednim poslovanjem. Ipak, pokazalo se da nije lako kontrolisati brz razvoj. Ključna slabost bila je prevelika oslonjenost na samo jedan segment poslovanja, odnosno na novac samo jedne strukture klijenata.
Kako kontrolisati rast
Sredinom 2021. godine SVB je imala 54 milijardi depozita, uglavnom novca startapova iz digitalne sfere. Ove kompanije razvijaju aplikacije ili, ređe, osmišljavaju i (fizički) nov proizvod potreban nekom od dominantnih modernih uređaja. No, do primene prođe ne baš kratak period vremena tokom kog se finansiraju novcem iz "venture fond"-ova namenjenim ulaganju u rizične moderne programe.
Protekle decenije bile su u znaku digitalizacije i sve što je ozbiljnije osmišljeno, mnogostruko se isplatilo. Stoga je SVB imala neuporedivo manje kraha klijenata nego što je uobičajeno u svetu koji se svesno opredeljuje za uvek rizične inovacije. Posao se širio rapidno, profit rastao geometrijskom progresijom.
Međutim, sredinom te 2021, kao posledica pandemije, ustalio se rad od kuće dodajući impuls već ubrzanom razmahu digitalnih poslova. Ubrzano raste i broj startapova, time i klijenata SVB. Računa se da je banka uspela da privuče blizu polovine svih kompanija ovog tipa u Kaliforniji.
Vrednost imovine kompanije je dostigla čak 209 milardi, dok je visina depozita sa 54 milijarde krajem 2021. godine dostigla čak 175 milijardi početkom marta meseca. Izlgedalo je bajkoliko, vrednost akcije SVB je sa 135 dolara krajem 2021. skočila na 760 dolara krajem 2022.godine.
Kako plasirati novac
Međutim, nije bilo lako plasirati povereni novac. Banka je odlučila da nastavi dugogodišnju praksu kupovine dugoročnih obveznica, pre svega države SAD. U njih je uložla čak 91,2 milijarde dolara, a više od polovine bile su na rok duži i od deset godina. Zanimljivo je da je samo 12 miljardi bilo uloženo u kredite, a praktično nije bilo prihoda od niza tradicionalnih poslova kao što su izdavanje kartica ili odobravanje stambenih kredita.
Dugoročne hartije su pouzdana ulaganja, ali sa niskim prinosima pogotovo u vreme jeftinog novca koje je započelo još pre desetak i više godina. Cena takvih hartija je bila relativno visoka, počela je da pada sa promenom monetarne politike SAD. Tako je portfelj obveznica plaćen 91,2 na berzi pao na tek 77 milijardi dolara. Popriličan gubitak, a startapovi su u međuvremenu počeli da češće uzimaju od depozita položenog banci.
Vreme trenutne komunikacije
Razlog promene ponašanja je umanjena količina novca na tržištu usled nove monetarne politike i rasta bazične kamatne stope sa 0,25 na 4,75 odsto. Umesto na novac "venture fond"-ova, startapovi počinju da se mnogo više oslanjaju na položene depozite u bankama, koji im, zapravo, i služe kao neka vrsta pologa za "crne dane". Međutim, banci je gotovo jedini prihod kamata od dugoročnih obveznica, a valja vraćati poverene depozite.
Počinje da se primećuje koliko nedostaju prihodi od drugih bankarskih delatnosti. Prinuđena je da prodaje obveznice i na njima gubi 1,8 milijardi. Prilično neoprezno vrh banke obaveštava klijente da će pokušati da privuče nov kapital kako bi nadoknadila gubitak. Iskusni berzanski igrači uočavaju da je portfelj obveznica u minusu skoro 13 milijardi dolara, glas se bukvalno za tren putem Tvitera proširio među depozitarima. Počelo je vratolomno, prilično panično, podizanje depozita, čak 40 milijardi za samo jedan dan. Upravo je digitalizacija omogućila hitro širenje panike, danas se novac podiže od kuće, klikom na dugme mobilnog telefona.
Prioritet u interesu moćnih
Nema banke koja može da izdrži takav nalet uspaničenih štediša. Država je reagovala hitro i neubičajeno. Nije dala novac banci, kao što se događalo u krizi 2008. godine. Odlučila je samo da jemstvo proširi i na depozite veće od 250.000 dolara, a kakvih je u ovoj bogataškoj banci bilo čak 97 odsto. Zanimljivo je da su uspaničeni depozitari tražili upravo takvu reakciju. Očito, U Vašingtonu se sa posebnom pažnjom odnose prema interesima bogatih, dominantnih i među vlasnicima i menadžerima, pa i zaposlenicima, digitalnih kompanija i startapova.
Kao što je u prethodnoj bankarskoj krizi besplatnom pozajmicom spasavala bogate akcionare banaka, ovoga puta je uslišila molbu bogatih depozitara i državno jemstvo na polozima proširila na sve depozite, bez obzira na visinu, u bankama kojima je zapretilo širenje depozitarske panike. Takvih je u SAD oko 300 i biće potrebno blizu 900 milijardi dolara kako bi se isplatili depozitari. Taj novac je već odštampan.
Mada je za depozitare epilog praktično milionski poklon, za obične građane je sumoran. Država je iz budžeta, dakle novcem svih poreskih obveznika, isplatila depozitare koji su novac poverili banci sa izrazito rizičnim modelom poslovanja. Pri tome, novac nije planiran u budžetu, već je naštampan. Time je FED u vreme kada diže kamatnu stopu kako bi nekako ublažio razmahali rast cena, učinio i potez u suprotnom smeru - ubacio je novac iz primarne emisije. Očito, interes bogatih je prioritet, čak i kada za posledicu ima iritiranje aždaje zvane inflacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
2
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
9
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
8
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
3
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
2
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 5
Miki
predrag
Na zemlji ko zna kakve bahanalije.
A od nas se stedi, neke reforme, duze radno vreme (nastavak od kuce), na odmor se ne ide, dodaju ti jos poslova ..veci porezi, cene..
Sve da bi bogati bili jos bogatiji. Posle ulazu u viruse, gmo-ljude i biljke, robote za zemene radnike ..
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar