Profesor Bankarske akademije poručio građanima: Ako ikako možete, uzdržite se od uzimanja kredita
Profesor Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić ocenio je da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa.
Foto: Pixabay
Naglasio je da se već od septembra može očekivati blago povećanje rate, ali i da se nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta, i to blago, do kraja godine.
"Lično mislim da se približavamo gornjoj granici povećanja referentnih kamatnih stopa", odgovorio je Hanić na pitanje gde vidi granicu povećanja kamatnih stopa i šta će biti sa ratama kredita.
Podsetio je da, s obzirom na paritet kamatnih stopa, Evropska centralna banka sledi politku američke centralne banke, a mi sledimo Evropsku centralnu banku jer smo povezani sa zemljama evro zone i moramo takođe da pratimo tu politiku.
Dosadašnje povećanje referentne kamatne stope dalo je, kako je rekao, određeni efekat.
Stopa inflacije u SAD je znatno opala kao i u zemljama evrozone, kod nas se znatno sporije smanjuje, ali je ocenjeno da su stope i dalje relativno visoke i da se sporo kreću ka referentnom okviru, koji je poželjan do kraja 2023. godine, rekao je Hanić.
"U tom smislu, imajući u vidu kumulativno dejstvo koje će se ispoljiti u narednom periodu, kao efekat ranijeg povećanja referente kamatne stope i sa druge strane procenjujući određene okolnosti i faktore koji utiču na ne baznu komponentu inflacije, lično ne očekujem da će doći, osim do jednog, eventulano dva puta povećanja referentnih kamatnih stopa i da to povećanje bude praktično najmanje moguće, a to je 25 baznih poena, odnosno 0,25 procenata", rekao je Hanić.
Naglasio je da moramo biti strpljivi do kraja godine i prihvatiti ovako relativno visoke kamante stope kod komercijalnih banaka i relativno visoke cene kredita, odnosno novca.
Prema njegovim rečima, nažalost zbog razornih efekata inflacije i straha iz perioda velike ekonomske finsijske krize i SAD i Evropa, pa i mi smo u dobroj meri spremni da žrtvujemo ekonomski rast da bi savladali taj fenomen koji je u ekonomiji indikator da je privreda pregrejana, da treba da se hladi a najbolji lek za to je povećanje referentne kamatne stope, odnosno cene novca.
Na pitanje kako da se narod izbori sa tim, Hanić kaže da su projekcije bile optimistične.
"Očekivalo se da će se mnogo ranije oboriti inflacija, da će to obaranje biti efikasnije i bržim tempom, ali se to nije dogodilo, zato centralnim bankama ostaje taj najmoćnija poluga a to je povećanje referentne stope", rekao je.
Što se tiče korisnika kredita, kada je reč o građanima, zavisi da li su koristili stambene kredite, indeksirane u evrima, da li se indeksiranje vrši tromesečno ili šetomesečno, već od septmbra se može očekivati blago povećanje rate, rekao je on i naglasio da se iskreno nada da do tog povećanja može doći jednom ili dva puta i to blago do kraja godine.
Ako bi tako ostalo, kaže da bi to oborilo tražnju za kreditima, čime bi se smanjila ne samo tražnja građana za kreditima, i preko toga usporila građevinska aktivnost koja je povezana sa desetinama drugih privrednih aktivnosti, već bi to uticalo nepovoljno na ekonomski rast.
Prema njegovim rečima i tražnja za kreditima od preduzeća, firmi, kompanija bi bila usporena čime bi se usporila i invesiciona aktivnost bez koje nema ni rasta ni razvoja.
U tome i jeste, kako kaže umetnost, umeće kreatora monaterane ekonomske politike da odrede lekove u dozi koja će obezbediti kompromis između određenog nivoa inflacije sa jedne strane i stope ekonomskog rasta sa druge strane.
"Očekujem da početkom 2024. možemo očekivati postepeno blago smanjivanje referentne a time i ostalih kamatnih stopa, jer je to zaista uslov bez koga se ne može ostvariti ekonomski rast, bez koga upadamo u novi krupan problem, jer nema novog zapošljavanja, opada životni standard, tako da uz određenu cenu koju plaćamo svi, a to je žrtva da podnesemo veći teret, veće troškove života, pa i pad realnih primanja, da bismo stvorili zdraviju osnovu za bolji život, brži ekonomski rast i standard...", naveo je Hanić.
Na pitanje šta bi rekao ako bi ga neko pitao za savet da li se sada kreditno zaduživati ili kako prevazići krizu, Hanić je rekao da bi građanima preporučio ako mogu da se uzdrže od uzimanja kredita da to učine, osim u slučaju ako postoji celovita kombinacija koja može da pokaže računicu da je korišćenje kredita dobro da bi se ostvarili drugi ciljevi.
"Najbolje je biti oprezan", rekao je Hanić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kineski električni automobili osvajaju Evropu uprkos carinama
10.08.2026.•
0
Prodaja električnih automobila kineskih proizvođača u Evropi od januara do maja dostigla je rekordni nivo uprkos visokim carinama, što dodatno pojačava pritisak na evropsku automobilsku industriju.
Cene u hotelima i restoranima u Vojvodini porasle više nego na republičkom nivou
10.08.2026.•
6
Ugostiteljske usluge su u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Vozači kamiona Zapadnog Balkana u utorak o problemu ograničenog boravka u Šengen zoni
10.08.2026.•
1
Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održaće sastanak sutra, 11. avgusta.
Bez dogovora: Sindikati pitaju gde se izgubilo obećanje da će minimalac biti 650 evra, a prosečna plata 1.400
10.08.2026.•
14
Trenutna minimalna zarada u Srbiji iznosi 550 evra, a na današnjem sastanku država je predložila povećanje na 600 evra.
Život u Srbiji: Što se tiče standarda - standardno siromaštvo
10.08.2026.•
20
Više od godinu i po dana živi se u atmosferi svakodnevnih protesta i izliva nezadovoljstva.
Holandska banka: Ekstremne vrućine mogu da izbrišu rast EU
10.08.2026.•
0
Suša i ekstremne vrućine koje su pogodile velike delove Evrope mogle bi da ponište značajan deo očekivanog ovogodišnjeg ekonomskog rasta u regionu, upozorila je holandska banka Triodos u novom izveštaju.
Počinju pregovori o minimalnoj zaradi: Koliki je minimalac u drugim zemljama
10.08.2026.•
9
Pregovori vlade Srbije, poslodavaca i reprezentativnih sindikata o minimalnoj zaradi za 2027, koja bi prema obećanjima predsednika Vučića, trebalo da iznosi 650 evra, počinju danas, 10. avgusta.
MP Team Prevodi - sudski tumači u Novom Sadu: Overeni prevodi na više od 20 jezika
10.08.2026.•
0
MP Team Prevodi okuplja ovlašćene sudske tumače i stručne prevodioce sa višedecenijskim iskustvom koji pružaju brze, tačne i poverljive prevode, uz uslugu prilagođenu potrebama klijenata iz cele Vojvodine i Srbije.
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
3
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Novi rizici za inflaciju u Srbiji: Da li nas do kraja godine čekaju nova poskupljenja?
09.08.2026.•
17
Nakon perioda usporavanja inflacije, pred Srbijom su novi rizici koji bi u narednom periodu mogli da utiču na rast cena. Među njima su kretanje cena nafte i goriva, međunarodna geopolitička neizvesnost i toplotni talas.
Nekadašnji jugoslovenski gigant seli se iz Zagreba: Proizvodnja stiže u Gornji Milanovac
09.08.2026.•
13
Proizvodnja nekadašnjeg jugoslovenskog giganta Hromosa (Chromos) biće premeštena u Gornji Milanovac u Srbiji i Kolićevo u Sloveniji.
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
6
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
1
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
10
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
12
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Komentari 15
Heruvim
Ekonomija
Interesuje me, kolikom biste kamatom bili zadovoljni?
Noris
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar