Kad stranci traže, srpska vlast kaže "može": Zakon po meri kompanije
Prirodno je da svaki naručilac u pripremi posla čini sve kako bi zainteresovao što veći broj potencijalnih izvođača.
Foto: 021.rs
Po pravilu veći odaziv znači i više ponuda za obavljanje posla, pa zainteresovani snižavaju cenu kako bi izborili realizaciju. Dakle, veći odaziv pojačava konkurenciju i vodi umanjenju troškova finansijera.
Drugačija logika
Međutim, za Vladu Srbije kao da važi drugačija logika. U Nemanjinoj 11, naime, svaki čas čine sve kako bi pojedine državne investicije izbegle ozbiljniju konkurenciju zainteresovanih izvođača i tako se našle "u portfoliu" privilegovanih kompanija.
Tako je Vlada Srbije u javnom pozivu za učešće u izgradnji solarnih elektrana objavljenom 28. jula neuobičajenim uslovima, oslanjajući se na Zakon o obnovljivim izvorima energije, praktično unapred selektirala potencijalne graditelje.
Reč je o krupnom poslu izgradnje solarnih parkova na više, široj javnosti nepoznatih, lokacija, ukupnog kapaciteta 1.000 megavata. Vrednost posla je procenjena na 1,4 milijarde evra, a lako se može desiti da do okončanja posla, usled rasta cena, dostigne i dve milijarde. I za mnogo bogatiju državu od Srbije bio bi to izuzetno veliki posao koji treba maksimano odgovorno pripremiti.
Kao poručeno
Međutim, sudeći po raspisanom pozivu, Vlada Srbije traži više uslova koji nisu od značaja za tehnološki složen posao, dok bitno ograničavaju učešće potvrđenim, ali ne baš najvećim firmama. Tako se, mada izgradnja solarnih elektrana ne zahteva prevelik broj radnika, budućem izvođaču postavlja uslov da ima najmanje 5.000 zaposlenih, te godišnji obrt novca u visini od 4,5 milijardi evra.
Traži se i da je u poslednje tri godine učestvovao u izgradnji energo-objekata kapaciteta čak 25.000 megavata, što je otprilike trostruko više nego što je ukupni kapacitet srpske elektroprivrede.
Nasuprot tome, kriterijum za učešće u izgradnji ekoloških elektrana je relativno skroman, tek 700 megavata. Tu, međutim, nije kraj spornim momentima iz poziva. Ne predviđa se pravo žalbe na odluku o pobedniku, a izostala je i javna najava kako bi se potencijalni kandidati pripremili za učešće.
Sve skupa, poziv izgleda kao poručen za veliku američku građevinsku kompaniju "Behtel", poznatu po bliskim odnosima sa američkom vladom, ali koja je do sada u izgradnji solarnih energana učestvovala sasvim sporadično.
Poznato
Američka kompanija je već duže vreme prisutna na balkanskim prostorima. Gradila je više auto-puteva po Hrvatskoj, brzu saobraćajnicu od Prištine do jadranske obale u Albaniji. U Srbiji gradi auto-put Pojate-Preljina.
Raspisani poziv za izgradnju deonice u javnosti Srbije se doživljavao kao pristrasan, u korist unapred definisanog kupca. Takvom epilogu je svakako doprinela i svojevrsna afera koja je pratila izbor "Behtela" za izgradnju 112 kilometara duge trase što spaja Koridor 10 i Koridor 11, a koja ni posle četiri godine nije okončana, dok se cena neprekidno uvećava.
Američke kompanije su neretko skuplji izvođači. Kao što se u tek raspisanom pozivu za izgradnju solarnih elektrana oslonac traži u Zakonu o obnovljivim izvorima, u slučaju auto-puta Pojate-Preljina to je učinjeno pomoću takozvanom Zakona o Moravskom koridoru.
Oba zakona, doneta za mandata Zorane Mihajlović, veoma su slična i namenjena su za poslove od naročitog interesa za Republiku Srbiju, a čiji je stvarni cilj izbegavanje Zakona o javnim nabavkama i njegovih preciznih pravila o konkurenciji.
Jednokratni zakoni
Na zakone kojima se favorizuje jedna kompanija reagovala je i Evropska unija. Ukazuje da je Zakon o posebnim postupcima suprotan Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju, jednoj vrsti "svetog pisma" između Unije i države kandidata za prijem.
Posle nešto duže razmene argumenata, Vlada Srbije se nedavno saglasila sa mišljenjem iz Brisela i pripremila je ukidanje zakona. Konačno, na julskom zasedanju, Skupština Srbije je i ukinula zakon. Međutim, ostale su posledice iz (kratkog) perioda primene zakona, odnosno drum u narodu poznat kao Moravski koridor gradi unapred favorizovana firma.
Kako je u međuvremenu aktuelizovana "zelena priča", a Srbiji je iz EU zaprećeno da će plaćati visoke penale ako ne modernizuje proizvodnju struje i smanji emisiju štetnih gasova, prioritet počinje da se daje ekološki prihvatjivim energanama. Naravno da među potencijalnim izvođačima nastaje utakmica za pridobijanje posla i svi lobiraju.
Uz ambasadora
Na tom planu ističe se ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, čija se aktivnost usmerava prema potrebi Srbije da ubrza izgradnju ekoloških energana. Tako 4. novembra prošle godine, nakon susreta sa bivšom ministarkom, izjavljuje kako su "SAD spremne da učestvuju u energetskom preobražaju Srbije".
Direktno govori o želji najmoćnije države da njene kompanije učestvuje u izgradnji solarnih elektrana, spominje i "Đerdap 3", te nuklearnu elektranu. Poslednjih meseci ambasador je iste planove ponavljao u društvu nove ministarke Dubravke Đedović.
Naravno da je dobro da Srbija počne sa energetskom transformacijom. Kako radi zdravlja sopstvenog stanovništva, tako i radi daljeg izvoza srpskih roba i usluga u razvijeni deo sveta, a bez plaćanja sve oštrijih kaznenih penala.
Pogotovo je važno ovako skup i posao koji umnogome određuje buduću poziciju čitave srpske ekonomije, neophodno voditi na stručan i odgovoran način, sve u cilju da se preobražaj srpske energetike obavi što kvaliltetnije i po prihvatljivoj ceni.
Upravo zarad ostvarenja ovog cilja neophodna je primena Zakona o javnim nabavkama. Srpska vlada, pokazuju to i nekadašnji tender za izgradnju "Moravskog puta" i aktuelni javni poziv za izgradnju solarnih energana, pokušava sasvim suprotno, da zaobiđe ključni antikoruptivni zakon i posao dodeli unapred odabranom favoritu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
25
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
SpaceX Ilona Maska pretekao Amazon Džefa Bezosa po vrednosti
17.06.2026.•
0
Kompanija najbogatijeg čoveka sveta Ilona Maska SpaceX pretekla je Amazon i postala peta najvrednija kompanija na svetu, zahvaljujući naglom rastu cene njenih akcija.
Tesla dostavila regulatorima u EU obmanjujuće podatke o bezbednosti vozila
17.06.2026.•
0
Američka kompanija Tesla predstavila je regulatorima u Švedskoj i Holandiji sopstvene statističke podatke o bezbednosti sistema za potpuno autonomnu vožnju (FSD).
SAD zabranile uvoz bakra iz Ziđin kopera: Sumnjaju na prinudni rad
17.06.2026.•
27
Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra i proizvoda od bakra koje proizvodi kompanija "Serbia Zijin Copper D.O.O." (Ziđin Koper).
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
5
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
38
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
MMF traži reformu blok tarifa: Nova pravila za plaćanje struje već ove godine
16.06.2026.•
70
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
2
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
2
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
2
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
2
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 24
Ne može
Mislim da ste potpuno u pravu. Proizvodnja električne energije iz hidro i termoelektrana je kod nas izbalansirana.
Solarni i vetro parkovi su, verovatno, mačka u džaku. Najradije ih postavljaju na poljoprivrednom zemljištu, mnogo se ne priča o njihovoj isplativosti, zagađenju pri proizvodnji panela, reciklaži ...
Neke zemlje su potrošile svoje rezerve uglja, neke su pri kraju, tako da traže nova rešenja, pa i nas uvlače u te svoje priče o kiselom grožđu.
Inače, ministarka je očigledno nestručna. Valjda je zbog toga i dovedena.
"ministarka"
Nemanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar