Kad stranci traže, srpska vlast kaže "može": Zakon po meri kompanije
Prirodno je da svaki naručilac u pripremi posla čini sve kako bi zainteresovao što veći broj potencijalnih izvođača.
Foto: 021.rs
Po pravilu veći odaziv znači i više ponuda za obavljanje posla, pa zainteresovani snižavaju cenu kako bi izborili realizaciju. Dakle, veći odaziv pojačava konkurenciju i vodi umanjenju troškova finansijera.
Drugačija logika
Međutim, za Vladu Srbije kao da važi drugačija logika. U Nemanjinoj 11, naime, svaki čas čine sve kako bi pojedine državne investicije izbegle ozbiljniju konkurenciju zainteresovanih izvođača i tako se našle "u portfoliu" privilegovanih kompanija.
Tako je Vlada Srbije u javnom pozivu za učešće u izgradnji solarnih elektrana objavljenom 28. jula neuobičajenim uslovima, oslanjajući se na Zakon o obnovljivim izvorima energije, praktično unapred selektirala potencijalne graditelje.
Reč je o krupnom poslu izgradnje solarnih parkova na više, široj javnosti nepoznatih, lokacija, ukupnog kapaciteta 1.000 megavata. Vrednost posla je procenjena na 1,4 milijarde evra, a lako se može desiti da do okončanja posla, usled rasta cena, dostigne i dve milijarde. I za mnogo bogatiju državu od Srbije bio bi to izuzetno veliki posao koji treba maksimano odgovorno pripremiti.
Kao poručeno
Međutim, sudeći po raspisanom pozivu, Vlada Srbije traži više uslova koji nisu od značaja za tehnološki složen posao, dok bitno ograničavaju učešće potvrđenim, ali ne baš najvećim firmama. Tako se, mada izgradnja solarnih elektrana ne zahteva prevelik broj radnika, budućem izvođaču postavlja uslov da ima najmanje 5.000 zaposlenih, te godišnji obrt novca u visini od 4,5 milijardi evra.
Traži se i da je u poslednje tri godine učestvovao u izgradnji energo-objekata kapaciteta čak 25.000 megavata, što je otprilike trostruko više nego što je ukupni kapacitet srpske elektroprivrede.
Nasuprot tome, kriterijum za učešće u izgradnji ekoloških elektrana je relativno skroman, tek 700 megavata. Tu, međutim, nije kraj spornim momentima iz poziva. Ne predviđa se pravo žalbe na odluku o pobedniku, a izostala je i javna najava kako bi se potencijalni kandidati pripremili za učešće.
Sve skupa, poziv izgleda kao poručen za veliku američku građevinsku kompaniju "Behtel", poznatu po bliskim odnosima sa američkom vladom, ali koja je do sada u izgradnji solarnih energana učestvovala sasvim sporadično.
Poznato
Američka kompanija je već duže vreme prisutna na balkanskim prostorima. Gradila je više auto-puteva po Hrvatskoj, brzu saobraćajnicu od Prištine do jadranske obale u Albaniji. U Srbiji gradi auto-put Pojate-Preljina.
Raspisani poziv za izgradnju deonice u javnosti Srbije se doživljavao kao pristrasan, u korist unapred definisanog kupca. Takvom epilogu je svakako doprinela i svojevrsna afera koja je pratila izbor "Behtela" za izgradnju 112 kilometara duge trase što spaja Koridor 10 i Koridor 11, a koja ni posle četiri godine nije okončana, dok se cena neprekidno uvećava.
Američke kompanije su neretko skuplji izvođači. Kao što se u tek raspisanom pozivu za izgradnju solarnih elektrana oslonac traži u Zakonu o obnovljivim izvorima, u slučaju auto-puta Pojate-Preljina to je učinjeno pomoću takozvanom Zakona o Moravskom koridoru.
Oba zakona, doneta za mandata Zorane Mihajlović, veoma su slična i namenjena su za poslove od naročitog interesa za Republiku Srbiju, a čiji je stvarni cilj izbegavanje Zakona o javnim nabavkama i njegovih preciznih pravila o konkurenciji.
Jednokratni zakoni
Na zakone kojima se favorizuje jedna kompanija reagovala je i Evropska unija. Ukazuje da je Zakon o posebnim postupcima suprotan Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju, jednoj vrsti "svetog pisma" između Unije i države kandidata za prijem.
Posle nešto duže razmene argumenata, Vlada Srbije se nedavno saglasila sa mišljenjem iz Brisela i pripremila je ukidanje zakona. Konačno, na julskom zasedanju, Skupština Srbije je i ukinula zakon. Međutim, ostale su posledice iz (kratkog) perioda primene zakona, odnosno drum u narodu poznat kao Moravski koridor gradi unapred favorizovana firma.
Kako je u međuvremenu aktuelizovana "zelena priča", a Srbiji je iz EU zaprećeno da će plaćati visoke penale ako ne modernizuje proizvodnju struje i smanji emisiju štetnih gasova, prioritet počinje da se daje ekološki prihvatjivim energanama. Naravno da među potencijalnim izvođačima nastaje utakmica za pridobijanje posla i svi lobiraju.
Uz ambasadora
Na tom planu ističe se ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, čija se aktivnost usmerava prema potrebi Srbije da ubrza izgradnju ekoloških energana. Tako 4. novembra prošle godine, nakon susreta sa bivšom ministarkom, izjavljuje kako su "SAD spremne da učestvuju u energetskom preobražaju Srbije".
Direktno govori o želji najmoćnije države da njene kompanije učestvuje u izgradnji solarnih elektrana, spominje i "Đerdap 3", te nuklearnu elektranu. Poslednjih meseci ambasador je iste planove ponavljao u društvu nove ministarke Dubravke Đedović.
Naravno da je dobro da Srbija počne sa energetskom transformacijom. Kako radi zdravlja sopstvenog stanovništva, tako i radi daljeg izvoza srpskih roba i usluga u razvijeni deo sveta, a bez plaćanja sve oštrijih kaznenih penala.
Pogotovo je važno ovako skup i posao koji umnogome određuje buduću poziciju čitave srpske ekonomije, neophodno voditi na stručan i odgovoran način, sve u cilju da se preobražaj srpske energetike obavi što kvaliltetnije i po prihvatljivoj ceni.
Upravo zarad ostvarenja ovog cilja neophodna je primena Zakona o javnim nabavkama. Srpska vlada, pokazuju to i nekadašnji tender za izgradnju "Moravskog puta" i aktuelni javni poziv za izgradnju solarnih energana, pokušava sasvim suprotno, da zaobiđe ključni antikoruptivni zakon i posao dodeli unapred odabranom favoritu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
2
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
25
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
25
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
6
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
8
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Inspekcija Ministarstva poljoprivrede povukla 1,4 tone hrane iz prometa
27.04.2026.•
2
Inspektori Ministarstva poljoprivrede su u prvom kvartalu 2026. godine obavili 229 kontrola hrane u maloprodajnim objektima i tom prilikom iz prometa povukli gotovo 1,4 tone hrane.
Zbog zastoja pregovora SAD i Irana cene nafte rastu
27.04.2026.•
1
Cene nafte danas rastu, a rekordni rast američke berze se usporio pošto je tokom vikenda porasla neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u ratu SAD sa Iranom.
Komentari 24
Ne može
Mislim da ste potpuno u pravu. Proizvodnja električne energije iz hidro i termoelektrana je kod nas izbalansirana.
Solarni i vetro parkovi su, verovatno, mačka u džaku. Najradije ih postavljaju na poljoprivrednom zemljištu, mnogo se ne priča o njihovoj isplativosti, zagađenju pri proizvodnji panela, reciklaži ...
Neke zemlje su potrošile svoje rezerve uglja, neke su pri kraju, tako da traže nova rešenja, pa i nas uvlače u te svoje priče o kiselom grožđu.
Inače, ministarka je očigledno nestručna. Valjda je zbog toga i dovedena.
"ministarka"
Nemanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar