
Odmotava se klupko zloupotreba subvencija u poljoprivredi: Pokrenuta kontrola zbog fiktivnih prijava
Posle informacije da je 20.000 poljoprivrednika lažiralo prijave za subvencije, resorno ministarstvo pokrenulo je kontrolu.

Foto: Pixabay
Poljoprivrednici se za subvencije koje su sa 6.000 dinara povećane na 18.000 dinara prijavljuju putem eAgrara, a digitalizacija tog postupka omogućila je i proveru prijava, piše Euronews Srbija.
Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković najavila je otpočinjanje kotrole, navodeći da su podaci, koji su do sada stigli, pokazali da je bilo mnogo više zloupotreba nego što se očekivalo.
"Prvi rezultati koje smo dobili nisu optimistični. Iskreno smo se svi nadali da će toga biti mnogo manje nego što jeste i sa sutrašnjim danom mi krećemo u teritorijalne kontrole, kako bi videli šta je to što su ljudi prijavili kroz eAgrar, a šta je snimak pokazao. Da vidimo gde su neslaganja", kazala je Tanasković Tanjugu.
Ona je pokazala knjigu gde se jasno vide neslaganja koja su uočena do sada.
"Ovde je svaki slučaj pojedinačno, i jasno se vidi šta je to što je prijavljeno u e-agraru, a šta je na snimku. Neretki su slučajevi da je prijavljena parcela da se obrađuje neka kultura, na primer pšenica, kukuruz, ili šta god, a da je na snimku na toj parceli šuma. Neretko je i da imamo objekat na toj parceli koji je nelegalno izgrađen, jer je to poljoprivredno zemljište", objasnila je Tanasković.
Prema njenim rečima, država je sada prvi put u mogućnosti da proveri podatke koje je pojedinac dao kada se registrovao u Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG).
Ona je naglasila i da se za poljoprivredu izdvaja veliki iznos u budžetu i tu zato mora do postoji kontrola, kako bi se ta sredstva koristila adekvatno.
"Kad dajete subvencije koje su sa nekih 6.000 porasle na 18.000 dinara u ovoj godini, a imate zahtev i da idu na 300 evra, vi morate da pojačate kontrolu i da tačno znate kome dajete, kao i za koju kulturu i koliko", naglasila je Tanasković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da je za oko 500.000 hektara podneto lažnih zahteva za podsticaje, što bi oštetilo državnu kasu za oko 80 miliona evra.
Kazao je da je najmanje 20.000 ratara koji su podneli lažne prijave. Dodao je da je to tek početak u otkrivanju zloupotreba subvencija u poljoprivredi.
I poljoprivrednici i stručnjaci ne spore da ima zloupotreba i da ih treba sankcionisati, ali ukazuju i da takve slučaje prevara treba najpre preduprediti sistemskim rešenjima.
Kako dolazi do propusta
Mileta Slankamenac iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Mileta Slankamenac kaže za Euronews Srbija da poljoprivrednici podnose za subvencije izvod iz katastra kao merodovan da bi se parcela unela u registar poljoprivrednih gazdinstava.
"Taj podatak Republičkog geodetskog zavoda, odnosno izvod iz katastra je jedini validan podatak", navodi Slankamenac.
Prema informacijama da zloupotrebe postoje kod 20.000 gazdinstava, a Slankamenac je rekao da to znači da svako od tih gazdinstava ima 25 hektara u nekom prekršaju.
On je naveo i da ne može šuma da nikne za pola godine, te da je propust ako se katastru ne prijavi da se na nekom zemljištu sadi šuma, ali da misli da su pre problem zapuštene parcele.
Slankamenac kaže da je pitanje da li bi se sve ovo desilo da su subvencije ostale na 6.000 dinara i kako to nije kontrolisano do sada, navodeći da satelitski snimci postoje godinama.
Agroekonomista Milan Prostran kaže za Euronews Srbija da uvek postoji mogućnost zloupotrebe, neslaganje sa satelitskim snimkom i dokumentacijom koja je morala biti podneta za ostvarivanje tog prava, ali i navodi da podsticaji ne mogu da se dele na "časnu reč".
"Prvo, mora da postoji propis kojim se to pravo stiče, da bude do kraja jasan i morate da donesete validnu dokumentaciju koju će vam izdati državna institucija da vi zaista raspolažete tim poljoprivrednim zemljištem", rekao je Prostran.
On je naveo da ako se dokaže, zloupotreba trošenja državnih para je krivično delo.
Prostran kaže da propis kojim se stiče pravo na 18.000 dinara subvencija po hektaru poljoprivrednog zemljišta treba da bude do kraja jasan kao i to koja je dokumentacija je potrebna Ministarstvu poljoprivrede da to pravo i isplati. Dodao je i da se preko eAgrara podnosi dokumentacija.
"Morate nečim da dokumentujete, ne možete da pošaljete - ja sam Petar Petrović, imam 10 ili 50 hektara, i zasejao sam pšenicu i kukuruz jer se sad na satelitskom snimku vidi šta je zasejano, pa vide i šumu", dodaje Prostran.
"Marifetluka je bilo i ranije"
Slankamenac kaže da će eAgrar znači poboljšanje i za poljoprivrednike i institucije i omogućava lakši uvid i registraciju.
On je, međutim, naveo da je našao parcelu u državnoj svojini koja se vodi kao poljoprivredno zemljište u Gospođincima, a da je tamo rastinje.
"Zloupotrebe postoje kod zakupa zemljišta, vlasnici zemlje neće da daju ljudima ugovore da bi dobijali subvencije, to su ta fiktivna gazdinstva, mi na na taj problem ukazujemo već duže od godinu dana. Subvencije mora da dobija onaj ko se bavi proizvodnjom na toj parceli bez obzira na to ko je vlasnik. Mora sistemski da se to uradi, a ne da se krene od kazni. Ima zloupotreba i sa državnom zemljom", rekao je Slankamenac.
On kaže da se dešava da neko ko živi u gradu, a ima neku parcelu, prijavi fiktivno poljoprivredno gazdinstvo.
"Imali smo invaziju agrokartica sa povoljnijim sipanjem goriva gde je neko sa Voždovca imao nekih 50 ili 70 ari, pa prijavio gazdinstvo da bi sipao naftu za 175 dinara i to se znalo i to se i danas zna. Imali ste bum u Beogradu, odjednom se pojavilo 2.000 gazdinstva. Zloupotrebe postoje i to mora da se rešava, to pravi štetu poljoprivrednicima, a još više državi", rekao je Slankamenac.
I Prostran kaže da je i ranije bilo marifetluka po raznim osnovama kada su u pitanju subvencije, i da je to išlo do toga da je bilo i hapšenja ministra i ljudi iz Uprave za agrarna plaćanja.
"Bilo je slučajeva da se za isto gazdinstvo prijave dva brata ili otac i majka, tri prijave a odnose se na isto gazdinstvo. Na osnovu čega se sticalo pravo na subvencije kada su u pitanju subvencije po hektaru poljoprivredne površine, šta je moralo da se podnese kao dokaz i ko vam je taj dokaz dao, da li vam je dao državni organ, nije valjda da ste išli na neku časnu reč", rekao je Prostran.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Održan jednosatni štrajk zbog visokih normi u fabrici Elard u Vlasotincu
17.09.2025.•
0
Radnici fabrike "Elrad" u Vlasotincu su na jedan sat obustavili proizvodnju zbog strogih normi i otpuštanja radnika uz 1.500 evra, bez zakonske otpremnine, a za petak, 19. septembar najavili su celodnevnu obustavu rada.
Bitkoin blago porastao na više od 98.000 evra, itirijum vredi 3.800 evra
17.09.2025.•
0
Vrednost bitkoina je danas u 15 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens blago porasla za 0,61 odsto na 98.097,15 evra.
Tramp produžio rok za prodaju Tiktoka
17.09.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je ukaz kojim se do 16. decembra produžava rok kineskoj matičnoj kući Tiktoka BajtDens za prodaju te popularne društvene mreže nekome ko nije u vezi s Kinom.
Zbog slabe prodaje električnih vozila: Ford gasi još 1.000 radnih mesta u Kelnu
17.09.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford je saopštio da će ukinuti dodatnih 1.000 radnih mesta u svom nemačkom pogonu u Kelnu, jer prodaja električnih vozila ne ispunjava očekivanja.
Nekoliko modela automobila povlači se sa tržišta Srbije
17.09.2025.•
1
Putničko vozilo Citroen modeli Berlingo, C3 Aircross, C3, C4, Cactus, C5 Aircross, Celysee, Jumpy Jumper povlače se sa tržišta Srbije, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (NEPRO).
Kalas: Evropska komisija predlaže carine na izraelsku robu
16.09.2025.•
3
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da Evropska komisija predlaže da se ponovo uvedu carine na izraelsku robu zbog rata u Gazi i kršenja prava na Zapadnoj obali.
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
2
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
3
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
1
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Na računima nemačkih banaka 4,2 milijarde evra koje ne pripadaju nikome
14.09.2025.•
2
Na računima nemačkih banaka nalazi se čak 4,2 milijarde evra koji nemaju vlasnika, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na zahtev Ministarstva obrazovanja i istraživanja Nemačke.
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
3
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
2
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Komentari 62
Dusan
Dr mr
Aleksandar Veliki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar