Razlike u cenama u Srbiji i regionu: Svima se život svodi na to da li će imati dovoljno za hranu
Cene osnovnih životnih namirnica u Srbiji značajno su porasle u odnosu na prethodnu godinu, a rast cena primetan je i u regionu.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, u Srbiji su trgovačke marže dovele do toga da proizvodi u marketima budu značajno skuplji nego što je nužno.
To za Danas potvrđuje profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Veroljub Dugalić, koji sugeriše da čak i strane firme, koje u svetu imaju marže oko pet odsto, u Srbiji za njih drže dvocifren broj, jer kontrole, prema njegovim rečima – nema.
"Trgovačke marže kod nas su pitanje monopola, koji imaju veliki trgovinski lanci u Srbiji. Marže u ovoj visini od 30, 40 ili 50 odsto ne postoje nigde u svetu, a ne postoje kamatne stope u tom iznosu. Došli smo u situaciju da se proizvođaču plaća jeftino ono što proizvodi, a za kupca je isto to papreno skupo. Upravo ova razlika je trgovačka marža", kaže Dugalić, upozoravajući da su poljoprivredni proizvođači, sa druge strane, toliko malo plaćeni, da im se više ne isplati da se bave tim poslom.
S tim u vezi dodaje da se "ozbiljna država bavi proizvodnjom, a Srbija potrošnjom i populizmom".
Kolika je razlika između otkupnih cena i cena proizvoda na rafovima, može se videti iz činjenice da proizvođači mleko prodaju za oko 40 dinara po litru, dok se u prodavnicama cena kreće od 130 do 175 dinara.
Dugotrajno mleko "Moja kravica" od jedan litar i sa 2,8 odsto mlečne masti, u Disu, Idei i Rodi na sniženju košta između 130 i 135 dinara, a redovna cena mu je do 153 dinara.
Sa druge strane, kada je reč o higijenskim proizvodima, deset rolni troslojnog toalet papira "Perfex" najvišu cenu drži u Maksiju gde košta 430 dinara, ali se na akciji u Univereksportu i Disu može pazariti i za 200.
Za prašak "Persil sensitive", u većini velikih trgovinskih lanaca kao što su Idea, Maksi, Dis i Roda, cena na sniženju varira između 620 i 680 dinara za 1,8 kilograma. Ipak, po regularnoj ceni u marketima cena ide i do 996 dinara.
Takođe, pri osvrtu na cene prehrambenih proizvoda, među najosetnije kategorije po džep građana spada meso, na čije poskupljenje, osim proizvodnih troškova i marži, utiče i konstantan pad stočnog fonda.
Sa tim je saglasan i Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije, koji napominje za Danas da glavni problem leži u nedovoljnoj proizvodnji, koja za posledicu ima nedovoljnu ponudu, ali i visoke cene.
"Kada uporedimo cenu svinjskog i junećeg mesa sa pilećim, i prosečnim primanjima u Srbiji, jasno je zbog čega se najviše konzumira piletina. Veliki broj potrošača nije u prilici da plati juneće i svinjsko meso. Međutim, problem je mnogo složeniji, i ima više uzroka. Prvi je taj što imamo vrlo malu, odnosno nedovoljnu ponudu, a ne stimulišemo povećanje proizvodnje. U stočarstvu je taj problem višedecenijski, i ne odnosi se samo na svinjsko meso. Uz sve to, Srbija ne prati slobodno tržište, koje otvara slobodan uvoz. Preterana zaštita, na oko osiromašenih proizvođača, daje im prostor za ostvarivanje ekstra-profita", ističe Bogosavljević.
S obzirom na to da su agroanalitičari ukazivali na povećanu potrošnju pilećeg mesa, što su ocenili kao karakteristiku siromašnih zemalja, Bogosavljević napominje da ni piletinu ne trošimo u meri u kojoj je to slučaj u zemljama sa normalnom potrošnjom.
"Po potrošnji mesa, mi spadamo u grupu zemalja sa malom potrošnjom, čak i piletine, a o ribi da ne govorimo. Sve to je posledica cena, kojima je smanjena realna kupovna moć potrošača", ističe sagovornik Danasa.
Najčešća cena junećeg mesa u prodavnicama u gradu bila je 1.100 dinara u Beogradu, ali je najniža zabeležena u Smederevu, i iznosila je 800 dinara.
Akcijska cena kilograma junetine u većim marketima kao što su Roda i Idea je 1.149 dinara, dok je u Univereksportu i Lidlu jeftinija za 50 do 150 dinara.
Svinjsko meso je u svim gradovima, osim u Kraljevu, bilo jeftinije. Prema podacima RZS-a za prvu sedmicu oktobra, u ovom gradu najčešća cena svinjskog vrata ili krmenadle u prodavnicama iznosila je 840 dinara, dok je u Beogradu koštao 720, a najmanje u Novom Pazaru – 650 dinara.
Teleća rebra, vrat i kotleti najskuplji su bili u prodavnicama Novog Sada, gde je najčešća zabeležena cena 1,746 dinara. Najjeftiniji su bili u Vranju i Zrenjaninu, 980 dinara. Ipak, najčešća cena teletine u beograskim prodavnicama bila je 1.300 dinara.
BiH: Nedovoljne i dve prosečne plate
Iako su cene u Bosni i Hercegovini uglavnom niže nego u Srbiji, prosečna plata u ovoj zemlji nije dovoljna za izmirenje obaveza.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da sindikalna potrošačka korpa za mesec septembar 2023. godine iznosi 2.993,50 KM. Prosečna plata isplaćena u Federaciji BiH iznosi 1.257 KM, dok je prosečna plata u Republici Srpskoj 1.277 KM.
Znači, ukoliko imate dve prosečne plate u domaćinstvu i dalje vam nedostaje nekoliko stotina KM kako biste popunili prosečnu sindikalnu potrošačku korpu.
Od tih 2.993,50 KM prema računici Saveza sindikata 41,3 posto otpada na prehranu što dođe nešto više od 1.200 KM, piše Danas.
Upravo nas je inflacija prema rečima Murise Marić, predsednice Udruženja za zaštitu potrošača Don iz Prijedora okrenula prema tome da samo gledamo na hranu.
"Kod nas se život sveo samo na to da li ćemo imati dovoljno novca za hranu, kao da je sve ostalo što čini kvalitetan život nebitno. Nažalost, velika većina bh. građana ima tako malo novca da su svi okupirani samo pitanjem da li će imati dovoljno novca da prehrane porodicu. Činjenica je i da dosta novca, oko 400-500 KM, mesečno izdvajamo za javna komunalna preduzeća a preostali novac uglavnom se sveo na prehrambene artikle. Inflacija uzima danak i sve ostale kategorije koje čine kvalitet života poput odmora, putovanja, odlazaka na koncerte, u bioskop, bavljenje nekom rekreacijom... sve je to postalo za mnoge nedostižno", kazala je Marić za Danas.
Crna Gora: Udar na najsiromašnije
Cene hrane u Crnoj Gori za protekle dve godine, od septembra 2021. do istog meseca ove godine, prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku Monstat povećane su za 36 odsto, dok je za isti period ukupna inflacija iznosila 25 odsto.
Takođe prema podacima Monstata, u minimalnoj potrošačkoj korpi za prosečnu četvoročlanu porodicu hrana čini 47 odsto mesečnih troškova, prenosi Danas. Što porodica ima manje prihoda to je učešće hrane veće u ukupnoj potrošnji.
To znači da rast cena hrana sa ovako visokim stopama, najviše pogađa najsiromašnije.
Minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori u septembru je iznosila 847 evra, od čega je samo za hranu četvoročlanoj porodici bilo potrebno 397 eura a 450 eura je potrebno za sve ostalo.
Ovo znači da je hranu dnevno čotveročlanoj porodici, sa dvoje odraslih i dvoje dece, za hranu dovoljno 13,23 evra ili 4,41 evro po jednom od tri obroka dnevno. Odnosno jednoj osobi je sva tri obroka dnevno "dovoljno" 3,31 cent.
S obzirom na to da najmanji sendviči sa skromnim sadržajem u Podgoričkim restoranima brze hrane i pekarama koštaju dva do dva i po evra, kao i najmanja bočica jogurta od 60 do 80 centi, to bi značilo da je za tri mala sendviča i čašice jogurta potrebno od osam do 11 evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kineski električni automobili osvajaju Evropu uprkos carinama
10.08.2026.•
1
Prodaja električnih automobila kineskih proizvođača u Evropi od januara do maja dostigla je rekordni nivo uprkos visokim carinama, što dodatno pojačava pritisak na evropsku automobilsku industriju.
Cene u hotelima i restoranima u Vojvodini porasle više nego na republičkom nivou
10.08.2026.•
7
Ugostiteljske usluge su u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Vozači kamiona Zapadnog Balkana u utorak o problemu ograničenog boravka u Šengen zoni
10.08.2026.•
1
Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održaće sastanak sutra, 11. avgusta.
Bez dogovora: Sindikati pitaju gde se izgubilo obećanje da će minimalac biti 650 evra, a prosečna plata 1.400
10.08.2026.•
19
Trenutna minimalna zarada u Srbiji iznosi 550 evra, a na današnjem sastanku država je predložila povećanje na 600 evra.
Život u Srbiji: Što se tiče standarda - standardno siromaštvo
10.08.2026.•
24
Više od godinu i po dana živi se u atmosferi svakodnevnih protesta i izliva nezadovoljstva.
Holandska banka: Ekstremne vrućine mogu da izbrišu rast EU
10.08.2026.•
0
Suša i ekstremne vrućine koje su pogodile velike delove Evrope mogle bi da ponište značajan deo očekivanog ovogodišnjeg ekonomskog rasta u regionu, upozorila je holandska banka Triodos u novom izveštaju.
Počinju pregovori o minimalnoj zaradi: Koliki je minimalac u drugim zemljama
10.08.2026.•
9
Pregovori vlade Srbije, poslodavaca i reprezentativnih sindikata o minimalnoj zaradi za 2027, koja bi prema obećanjima predsednika Vučića, trebalo da iznosi 650 evra, počinju danas, 10. avgusta.
MP Team Prevodi - sudski tumači u Novom Sadu: Overeni prevodi na više od 20 jezika
10.08.2026.•
0
MP Team Prevodi okuplja ovlašćene sudske tumače i stručne prevodioce sa višedecenijskim iskustvom koji pružaju brze, tačne i poverljive prevode, uz uslugu prilagođenu potrebama klijenata iz cele Vojvodine i Srbije.
Kiparski ministar: Evropa bi mogla da počne da dobija naš gas u martu 2028.
09.08.2026.•
3
Potrošači mogu očekivati da će prirodni gas iz nalazišta u podmorju kod Kipra pomoći u pokrivanju energetskih potreba Evrope već od marta 2028. godine, izjavio je ministar energetike te ostrvske zemlje Majkl Damianos.
Novi rizici za inflaciju u Srbiji: Da li nas do kraja godine čekaju nova poskupljenja?
09.08.2026.•
18
Nakon perioda usporavanja inflacije, pred Srbijom su novi rizici koji bi u narednom periodu mogli da utiču na rast cena. Među njima su kretanje cena nafte i goriva, međunarodna geopolitička neizvesnost i toplotni talas.
Nekadašnji jugoslovenski gigant seli se iz Zagreba: Proizvodnja stiže u Gornji Milanovac
09.08.2026.•
13
Proizvodnja nekadašnjeg jugoslovenskog giganta Hromosa (Chromos) biće premeštena u Gornji Milanovac u Srbiji i Kolićevo u Sloveniji.
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
6
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
1
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
10
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
12
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Komentari 10
dinar na steroidu
piskaralo
QQ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar