Razlike u cenama u Srbiji i regionu: Svima se život svodi na to da li će imati dovoljno za hranu
Cene osnovnih životnih namirnica u Srbiji značajno su porasle u odnosu na prethodnu godinu, a rast cena primetan je i u regionu.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, u Srbiji su trgovačke marže dovele do toga da proizvodi u marketima budu značajno skuplji nego što je nužno.
To za Danas potvrđuje profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Veroljub Dugalić, koji sugeriše da čak i strane firme, koje u svetu imaju marže oko pet odsto, u Srbiji za njih drže dvocifren broj, jer kontrole, prema njegovim rečima – nema.
"Trgovačke marže kod nas su pitanje monopola, koji imaju veliki trgovinski lanci u Srbiji. Marže u ovoj visini od 30, 40 ili 50 odsto ne postoje nigde u svetu, a ne postoje kamatne stope u tom iznosu. Došli smo u situaciju da se proizvođaču plaća jeftino ono što proizvodi, a za kupca je isto to papreno skupo. Upravo ova razlika je trgovačka marža", kaže Dugalić, upozoravajući da su poljoprivredni proizvođači, sa druge strane, toliko malo plaćeni, da im se više ne isplati da se bave tim poslom.
S tim u vezi dodaje da se "ozbiljna država bavi proizvodnjom, a Srbija potrošnjom i populizmom".
Kolika je razlika između otkupnih cena i cena proizvoda na rafovima, može se videti iz činjenice da proizvođači mleko prodaju za oko 40 dinara po litru, dok se u prodavnicama cena kreće od 130 do 175 dinara.
Dugotrajno mleko "Moja kravica" od jedan litar i sa 2,8 odsto mlečne masti, u Disu, Idei i Rodi na sniženju košta između 130 i 135 dinara, a redovna cena mu je do 153 dinara.
Sa druge strane, kada je reč o higijenskim proizvodima, deset rolni troslojnog toalet papira "Perfex" najvišu cenu drži u Maksiju gde košta 430 dinara, ali se na akciji u Univereksportu i Disu može pazariti i za 200.
Za prašak "Persil sensitive", u većini velikih trgovinskih lanaca kao što su Idea, Maksi, Dis i Roda, cena na sniženju varira između 620 i 680 dinara za 1,8 kilograma. Ipak, po regularnoj ceni u marketima cena ide i do 996 dinara.
Takođe, pri osvrtu na cene prehrambenih proizvoda, među najosetnije kategorije po džep građana spada meso, na čije poskupljenje, osim proizvodnih troškova i marži, utiče i konstantan pad stočnog fonda.
Sa tim je saglasan i Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije, koji napominje za Danas da glavni problem leži u nedovoljnoj proizvodnji, koja za posledicu ima nedovoljnu ponudu, ali i visoke cene.
"Kada uporedimo cenu svinjskog i junećeg mesa sa pilećim, i prosečnim primanjima u Srbiji, jasno je zbog čega se najviše konzumira piletina. Veliki broj potrošača nije u prilici da plati juneće i svinjsko meso. Međutim, problem je mnogo složeniji, i ima više uzroka. Prvi je taj što imamo vrlo malu, odnosno nedovoljnu ponudu, a ne stimulišemo povećanje proizvodnje. U stočarstvu je taj problem višedecenijski, i ne odnosi se samo na svinjsko meso. Uz sve to, Srbija ne prati slobodno tržište, koje otvara slobodan uvoz. Preterana zaštita, na oko osiromašenih proizvođača, daje im prostor za ostvarivanje ekstra-profita", ističe Bogosavljević.
S obzirom na to da su agroanalitičari ukazivali na povećanu potrošnju pilećeg mesa, što su ocenili kao karakteristiku siromašnih zemalja, Bogosavljević napominje da ni piletinu ne trošimo u meri u kojoj je to slučaj u zemljama sa normalnom potrošnjom.
"Po potrošnji mesa, mi spadamo u grupu zemalja sa malom potrošnjom, čak i piletine, a o ribi da ne govorimo. Sve to je posledica cena, kojima je smanjena realna kupovna moć potrošača", ističe sagovornik Danasa.
Najčešća cena junećeg mesa u prodavnicama u gradu bila je 1.100 dinara u Beogradu, ali je najniža zabeležena u Smederevu, i iznosila je 800 dinara.
Akcijska cena kilograma junetine u većim marketima kao što su Roda i Idea je 1.149 dinara, dok je u Univereksportu i Lidlu jeftinija za 50 do 150 dinara.
Svinjsko meso je u svim gradovima, osim u Kraljevu, bilo jeftinije. Prema podacima RZS-a za prvu sedmicu oktobra, u ovom gradu najčešća cena svinjskog vrata ili krmenadle u prodavnicama iznosila je 840 dinara, dok je u Beogradu koštao 720, a najmanje u Novom Pazaru – 650 dinara.
Teleća rebra, vrat i kotleti najskuplji su bili u prodavnicama Novog Sada, gde je najčešća zabeležena cena 1,746 dinara. Najjeftiniji su bili u Vranju i Zrenjaninu, 980 dinara. Ipak, najčešća cena teletine u beograskim prodavnicama bila je 1.300 dinara.
BiH: Nedovoljne i dve prosečne plate
Iako su cene u Bosni i Hercegovini uglavnom niže nego u Srbiji, prosečna plata u ovoj zemlji nije dovoljna za izmirenje obaveza.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da sindikalna potrošačka korpa za mesec septembar 2023. godine iznosi 2.993,50 KM. Prosečna plata isplaćena u Federaciji BiH iznosi 1.257 KM, dok je prosečna plata u Republici Srpskoj 1.277 KM.
Znači, ukoliko imate dve prosečne plate u domaćinstvu i dalje vam nedostaje nekoliko stotina KM kako biste popunili prosečnu sindikalnu potrošačku korpu.
Od tih 2.993,50 KM prema računici Saveza sindikata 41,3 posto otpada na prehranu što dođe nešto više od 1.200 KM, piše Danas.
Upravo nas je inflacija prema rečima Murise Marić, predsednice Udruženja za zaštitu potrošača Don iz Prijedora okrenula prema tome da samo gledamo na hranu.
"Kod nas se život sveo samo na to da li ćemo imati dovoljno novca za hranu, kao da je sve ostalo što čini kvalitetan život nebitno. Nažalost, velika većina bh. građana ima tako malo novca da su svi okupirani samo pitanjem da li će imati dovoljno novca da prehrane porodicu. Činjenica je i da dosta novca, oko 400-500 KM, mesečno izdvajamo za javna komunalna preduzeća a preostali novac uglavnom se sveo na prehrambene artikle. Inflacija uzima danak i sve ostale kategorije koje čine kvalitet života poput odmora, putovanja, odlazaka na koncerte, u bioskop, bavljenje nekom rekreacijom... sve je to postalo za mnoge nedostižno", kazala je Marić za Danas.
Crna Gora: Udar na najsiromašnije
Cene hrane u Crnoj Gori za protekle dve godine, od septembra 2021. do istog meseca ove godine, prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku Monstat povećane su za 36 odsto, dok je za isti period ukupna inflacija iznosila 25 odsto.
Takođe prema podacima Monstata, u minimalnoj potrošačkoj korpi za prosečnu četvoročlanu porodicu hrana čini 47 odsto mesečnih troškova, prenosi Danas. Što porodica ima manje prihoda to je učešće hrane veće u ukupnoj potrošnji.
To znači da rast cena hrana sa ovako visokim stopama, najviše pogađa najsiromašnije.
Minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori u septembru je iznosila 847 evra, od čega je samo za hranu četvoročlanoj porodici bilo potrebno 397 eura a 450 eura je potrebno za sve ostalo.
Ovo znači da je hranu dnevno čotveročlanoj porodici, sa dvoje odraslih i dvoje dece, za hranu dovoljno 13,23 evra ili 4,41 evro po jednom od tri obroka dnevno. Odnosno jednoj osobi je sva tri obroka dnevno "dovoljno" 3,31 cent.
S obzirom na to da najmanji sendviči sa skromnim sadržajem u Podgoričkim restoranima brze hrane i pekarama koštaju dva do dva i po evra, kao i najmanja bočica jogurta od 60 do 80 centi, to bi značilo da je za tri mala sendviča i čašice jogurta potrebno od osam do 11 evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
0
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
0
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
8
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
8
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
8
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Komentari 10
dinar na steroidu
piskaralo
QQ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar