Koliko stvarno košta suncokretovo ulje: Može li cena još da pada?

Osim u jednom kraćem periodu tokom leta cena suncokretovog ulja na svetskom tržištu više meseci je u padu. Ovo, međutim znači da proizvođače očekuje još jedna loša uljarska godina.
Koliko stvarno košta suncokretovo ulje: Može li cena još da pada?
Foto: 021.rs
Kako piše Politika, u medijima je nedavno objavljeno da bi ovo ulje trebalo da košta od 120 do 125 dinara po litru, jer je suncokret u otkupu znatno pojeftinio. U odnosu na 2022. godinu cena je sa 72,8 dinara za kilogram, pala na 41,2 dinara.
"Ovo je bila pogrešno preneta informacija. Tačno je da bi cena prema trgovcima, računajući troškove nabavke suncokreta ovogodišnjeg roda trebalo da bude od 120 do 125 dinara plus PDV. Ali na tu cenu trebalo bi dodati nekakvu pravičnu zaradu trgovaca da bi se došlo do konačne cene na polici", izjavio je Siniša Košutić, direktor fabrike ulja "Viktorijaoil" iz Šida.
On napominje da je cena suncokreta ovogodišnjeg roda znatno niža, ali da nije 41,2 dinara (sa PDV-om) za kilogram, već je čini zbir ove cene i zavisnih troškova nabavke zrna. 
 
Kako kaže, u ovom slučaju je oko 3,5 dinara po kilogramu, a troškovi obuhvataju marže ugovarača proizvodnje, prevoz suncokreta do fabrike, troškove kontrole kvaliteta, eksternih lagera, silosni kalo...
 
Prema njegovim rečina, suncokret ovogodišnjeg roda prerađivače u fabrici košta minimalno 355 evra po tonu, plus PDV. Ovde nisu uračunati troškovi finansiranja suncokreta u iznosu od 7,5 odsto godišnje.
 
Naglašava i da je cena koja je ove godine plaćena za domaći suncokret najviša u celoj Podunavskoj regiji. Recimo, u Hrvatskoj je u ovoj žetvi plaćan 315 evra po toni plus PDV, sa uračunatim troškovima nabavke.
 
Istovremeno, u poslednjih sedam meseci, cena po kojoj uljare prodaju ulje svojim kupcima pala je sa 172 dinara po litru, plus PDV - na 118 dinara plus porez za dodatnu vrednost.
 
Napominje i da se uljarima pad cene njihovog gotovog proizvoda nije dogodio uporedo sa nabavkom novog zrna suncokreta već znatno pre. Zbog toga su, kako kaže, sve domaće uljare u prvih devet meseci 2023. godine generisale gubitak.
 
"Sve uljare u Srbiji trenutno na stanju imaju skupe zalihe suncokreta i ulja iz roda 2022. godine. Daljom prodajom to će stvarati nove gubitke. Ove zalihe su, posmatrajući konsolidovano celo nacionalno tržište, tolike da zadovoljavaju kompletnu godišnju potrošnju u Srbiji", navodi Košutić.
 
Dodaje da se sirovim uljem nakon žetve 2022. trgovalo po ceni od 1.300 evra po toni, a da je već pet meseci cena ovog proizvoda od 730 do 770 evra.
 
"To ukazuje da smo dotakli dno cene i da novih pojeftinjenja neće biti", uveren je sagovornik Politike.
 
Uticaj sukoba u Ukrajini nije zaobišao ni ovaj sektor. Ukrajinska roba - ulje i suncokret, u prethodnih godinu i po dana, našla je put do tržišta srednje i jugoistočne Evrope, što su tržišta na koja je godinama plasiran višak srpskog ulja.
Zbog svega ovoga postoji ozbiljan cenovni damping i znatan pad profitabilnosti izvoza na ta tržišta.
 
Situaciju dodatno komplikuje i to što su trenutne zalihe ulja u Srbiji ogromne. Zbirno posmatrano za oba roda 2022. i 2023. na lageru je oko 350.000 tona. 
 
Košutić ukazuje da je to više od trogodišnje potrošnje Srbije pa će proizvođači biti prinuđeni da ove viškove izvoze po niskim cenama, što znači da ih očekuje još jedna loša uljarska godina.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pera

    29.10.2023 17:47
    Ulju pada cena masti raste cena
  • w/e

    29.10.2023 17:09
    cool
    Mozda se ipak brinu za zdravlje gradjana, kako ne bi konzumirali nerazgradivi otrov koji izaziva bezbroj kardiovaskularnih oboljenja.
  • nn

    28.10.2023 17:22
    pdv?
    Ko jos uracunava PDV u proizvodnu cenu?
    Kad ta ista fabrika proda svoj proizvod, PDV se prenosi dalje na sledeceg u lancu i tako dalje dok krajnji kupac u samoposluzi ne kupi i plati svoj PDV

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Rat za retke minerale

Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.

BDP Srbije veći dva odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.

Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju

AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.

Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope

Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.