Kako autoput leči?
Mada je prošlo dva i po meseca od izbora, operativno formiranje nove vlade još nije ni započelo.
Foto: 021.rs
Pre neki dan predsednik Vučić je najavio da će početkom marta početi intenzivniji rad na ovom planu, a potom su ga druge obaveze okupirale. Važno pitanje koje je u fokusu i opozicije, ovoga puta se u javnosti i ne spominje.
Sto odsto poslušni
Tokom nepunih 12 godina vladavine naprednjaka, izvršna vlast se oslanjala na mali broj proverenih Vučićevih operativaca, od kojih je aktuelni ministar za finansije Siniša Mali predsednikova desna ruka. Tu su još Ana Brnabić, maksimalno odana premijerka, nekadašnji demokrata Goran Vesić, aktuelni ministar odbrane Miloš Vučević, Aleksandar Vulin, dosadašnji ambasador u SAD Đurić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić.
Uloga Vesića je da realizuje problematične i sporne odluke, poput poklanjanja prava na prenamenu zemljišta tajkunima koji su do povoljne lokacije došli putem, takoreći, besplatne kupovine nekadašnjih društvenih preduzeća. Opravdanje za neobično nisku privatizacionu cenu bila je upravo obaveza da se nastavi rad firme, a zemljište ostane namenjeno isključivo proizvodnoj aktivnosti.
Dve decenije kasnije menja se upravo ključan detalj i tajkuni sada masovno prevode u građevinsko zemljište ono što su, praktično, dobili džabe. Naravno, i prenamena je besplatna.
Pravdati nemoguće
Ni bivši vaterpolista svetske reputacije nema zahvalnu ulogu, pokušava da pravda silne naprednjačke nasrtaje na urbano tkivo prestonice. Sličnu ulogu, kada je reč o Novom Sadu, obavljao je Vučević, dok će Vulin, na koga su zapadnjaci posebno narogušeni, teško dobiti javnu funkciju poput ministarske, ali ostaje Vučićev čovek za posebne zadatke.
Unutar ove grupacije treba tražiti nosioce politike nove vlade. Koju će funkciju dobiti pojedinačno, odrediće se u narednih mesec-dva, ali, čini se, teško da će biti novih ljudi od najvećeg Vučićevog poverenja.
Dosadašnji kabinet se oslonio na silne državne javne radove, strane investicije, na politiku precenjenog dinara i na digitalnu agendu. Precenjen kurs valute znači da su i statistički podaci precenjeni, te preuveličavaju postignuto.
Primera radi, Vučić se ponosi sa BDP-om od blizu 69 milijardi evra u prethodnoj sezoni. Podatak je dobijen tako što dinar nije gubio vrednost za razliku između inflacije u Srbiji i inflacije u Evropskoj uniji, te ono što statistika prvo iskaže u srpskoj valuti, kasnije u evre "prevede" po nerealno visokom kursu dinara. Dobijeni rezultat u evrima je znatno viši nego što bi bio da se domaćom valutom postupa kako finansijska pravila nalažu.
Na pobedničkom talasu
Godine 2011. BDP je bio oko 32,5 milijarde evra, godišnji rast srpskog BDP se pod naprednjacima kretao u proseku 2,4 odsto, što znači do je do kraja 2023. dostigao uvećanje od 37,2 odsto spram onog iz 2011. Proizilazi da je vrednost BDP-a krajem 2023. godine u Srbiji 44,8 milijardi evra, sve iznad je statističko ulepšavanje. Slično je i sa drugim ekonomskim pokazateljima.
No, na talasima još jedne izborne pobede teško da će nova-stara vlast menjati ekonomsku politiku. Ipak, čini se da postoje mogućnosti da koriguju pojedine bitne detalje. Mada su strana ulaganja veoma visoka, 4,5 milijardi ili ti 6,5 odsto BDP-a, država ne posustaje da ulaže u autoputeve, stadione, škole, medicinske ustanove…
Za tekuću godinu planirana je potrošnja 5,5 milijardi evra, gro u saobraćajnice, ali i stadione. Utisak je da je mnogo drumova već podignuto, pa bi verovatno bilo korisnije, ako već država hoće da ciljno podupire građevinarstvo kao glavni stub rasta BDP-a, novac usmeriti na komunalnu infrastrukturu. Predsednik je pre nekoliko godina najavljivao ovu vrstu ulaganja, ali su učinjeni tek poneki lokalni projekti.
Zagađenje ubija ljude
Statistika pokazuje da je stanje vodovodne i kanalizacione mreže očajno. Čak i u Beogradu više od trećine stanova kuburi najčešće sa obe osnovne komunalne potrebe. Možda je još manje razvijena mreža parnog grejanja, odnosno grejanja na gas. Posebno je vidljivo zimi kada individualna ložišta zagađuju gradove po Srbiji do te mera da su Valjevo, Užice, ali često i Beograd, Subotica ili Novi Pazar, među najzagađenijima u Evropi.
Štaviše, po prisustvu sitnih čestica u vazduhu, srpske varoši su na nivou indijskih megapolisa. Cena je poražavajuća, godišnje u Srbiji više hiljada ljudi umire kao od posledica prevelikog zagađenja vazduha. Vreme je za akciju masovnog poboljšanja kvaliteta komunalnog stanovanja.
Drugo u šta bi država mogla da ulaže je poboljšanje zdravstvene službe. Naglasak bi mogao da bude na povećanju broja uposlenih lekara i drugih zdravstvenih radnika, te na povećanju dostupnosti pojedinih usluga na koje se sada predugo čeka, pa se bolesnici odlučuju da istu uslugu plate u privatnoj praksi. Takođe, pojedini lekovi i pomagala su van pokrića redovnim državnim osiguranjem i pacijenti ih kupuju. Siromašnima je ovaj izdatak često prevelik, te tako, praktično, mogu samo minimalno da se leče.
Bilo bi dobro podržavati kontinuirano usavršavanje lekara i tehničara, te podsticati opštu zdravstvenu edukaciju i rad na preventivi. Izbeći ili prevenirati bolest je ponajbolja opcija i za pacijente i za zdravstveni sistem.
Smanjiti zaduživanje
Prosveta je druga delatnost na koju bi nova vlada mogla da obrati više pažnje. Naravno da ima još mesta u kojima su potrebne nove školske zgrade, međutim mnogo je aktuelnije snabdevanje nastavnom i opremom za brojne dopunske školske aktivnosti. Bio bi red da nastavnici i učitelji imaju pristojne plate, ali i da se njihova motivacija za rad sa decom povećava stalnim usavršavanjem. Ovako su učenici iz Srbije kontinuirano među najslabijima na brojnim upoređivanjima znanja i vladanja veštinama.
Poslednjih godina srpska vlada se podosta zaduživala, samo od pandemije do danas oko 13,8 milijardi evra za četiri godine. Bilo je jednostavno zaduživati se kada se kamata kretala do dva odsto.
Sada je na finansijskim tržištima situacija sasvim suprotna, novac je preskup. Srbija ga plaća između 5,8 i 6,5 odsto, trostruko više nego samo pre godinu i po dana. Stoga na zaduživanje može da se ide samo kada je najpotrebnije, drugi planirani projekti mogu i da sačekaju.
Samo u slučaju opreznog pozajmljivanja, novca će biti za kvalitetne programe. Ako se budemo previše zaduživali, za godinu-dve para neće biti ni za mnoge prioritetne potrebe.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
0
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
0
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
1
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
4
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Bečki institut: Studentski program za privredu i finansije korak u pravom smeru
19.11.2026.•
3
Program za privredu i finansije Studentske liste je korak u pravom smeru i postavlja dobre osnove buduće ekonomske politike, rekao je ekonomista Bečkog instututa za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
"Ti prijavu, mi priliku": Delta Holding otvara prijave za 15. generaciju Mladih lidera
18.11.2026.•
0
Kompanija Delta Holding otvorila je prijave za 15. generaciju programa "Mladi lideri", pružajući mladima priliku da započnu karijeru u različitim kompanijama članicama jednog od najvećih poslovnih sistema u regionu.
Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje
18.11.2026.•
1
Oktobar je bio svežiji nego što smo navikli poslednjih godina, dok su noćne temperature već početkom novembra otišle ispod nule.
Ministarstvo: Informacije od JANAF-a o isporuci nafte za NIS do kraja nedelje, tržište snabdeveno
18.11.2026.•
0
Tržište Srbije uredno je snabdeveno naftnim derivatima, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike u tehničkom mandatu navodeći da su u toku radovi na sanaciji oštećene deonice Jadranskog naftovoda.
Poštanska štedionica do sada isplatila petinu novca građanima koji su imali račune u Alta banci
18.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica je za tri radna dana i jednu subotu isplatila više od petine sredstava namenjenih isplati osiguranih depozita Alta banke u stečaju, odnosno više od 3,1 milijarde dinara i 48 miliona evra.
Srpsko svinjarstvo pred kolapsom: Očekuje se zatvaranje velikog broja farmi
18.11.2026.•
2
Stanje u srpskom svinjarstvu je izuzetno loše i neminovno je za očekivati da će se veliki broj farmi zatvoriti, saopštilo je danas Udruženje odgajivača svinja Srbije.
Jorgovanka Tabaković prvi put pred novinarima nije održala prezentaciju Izveštaja o inflaciji
18.11.2026.•
14
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković odbila je da drži konferenciju za novinare na kojoj je trebalo da bude predstavljen novi Izveštaj o inflaciji.
Projekcija NBS: Prosečna inflacija u ovoj godini 3,2 odsto, sledeće 4,9 odsto
18.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije objavila je Izveštaj o inflaciji u kojem je navedeno da će prosečna inflacija u ovoj godini iznositi 3,2 odsto, a da će u 2027. godini umesto ranije prognoziranih 4,3 odsto biti 4,9 odsto.
Evropska komisija preliminarno utvrdila: Temu krši zakon zbog nebezbednih proizvoda
18.11.2026.•
1
Evropska komisija objavila je da kineska platforma za internet trgovinu Temu, prema preliminarnim rezultatima istrage, krši Zakon o digitalnim uslugama (DSA).
Direktor za strategiju MOL Grupe: Pripreme za kupovinu NIS-a ušle u novu fazu
18.11.2026.•
0
Pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu, rekao je direktor za strategiju mađarske MOL Grupe Đerđ Bača.
Komentari 8
Dragan
Ponovicu kao vise puta do sada: Dinar se vestacki drzi, jer sredstva dolaze od doznaka gradjana koji su poslednjih godina "pobegli" preko i sada salju devize, kao i od kineskih kredita koji kinezi daju bez da pitaju da li mozemo to da vratimo (ili vec postoji dil za zeljezaru i sl. pa zato i daju kredite).
Pravo pitanje je dokle to tako moze i sta se desava u trenutku kada to vise ne bude moglo da funkcionise (recimo nema kredita, jer se stari ne vracaju ili kada ovima koji su otisli roditelji ostare i poumiru pa nemaju kome da salju novac)?
Dragan
Dogodine u Botošu
Jakobsfield
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar