Kako autoput leči?
Mada je prošlo dva i po meseca od izbora, operativno formiranje nove vlade još nije ni započelo.
Foto: 021.rs
Pre neki dan predsednik Vučić je najavio da će početkom marta početi intenzivniji rad na ovom planu, a potom su ga druge obaveze okupirale. Važno pitanje koje je u fokusu i opozicije, ovoga puta se u javnosti i ne spominje.
Sto odsto poslušni
Tokom nepunih 12 godina vladavine naprednjaka, izvršna vlast se oslanjala na mali broj proverenih Vučićevih operativaca, od kojih je aktuelni ministar za finansije Siniša Mali predsednikova desna ruka. Tu su još Ana Brnabić, maksimalno odana premijerka, nekadašnji demokrata Goran Vesić, aktuelni ministar odbrane Miloš Vučević, Aleksandar Vulin, dosadašnji ambasador u SAD Đurić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić.
Uloga Vesića je da realizuje problematične i sporne odluke, poput poklanjanja prava na prenamenu zemljišta tajkunima koji su do povoljne lokacije došli putem, takoreći, besplatne kupovine nekadašnjih društvenih preduzeća. Opravdanje za neobično nisku privatizacionu cenu bila je upravo obaveza da se nastavi rad firme, a zemljište ostane namenjeno isključivo proizvodnoj aktivnosti.
Dve decenije kasnije menja se upravo ključan detalj i tajkuni sada masovno prevode u građevinsko zemljište ono što su, praktično, dobili džabe. Naravno, i prenamena je besplatna.
Pravdati nemoguće
Ni bivši vaterpolista svetske reputacije nema zahvalnu ulogu, pokušava da pravda silne naprednjačke nasrtaje na urbano tkivo prestonice. Sličnu ulogu, kada je reč o Novom Sadu, obavljao je Vučević, dok će Vulin, na koga su zapadnjaci posebno narogušeni, teško dobiti javnu funkciju poput ministarske, ali ostaje Vučićev čovek za posebne zadatke.

Unutar ove grupacije treba tražiti nosioce politike nove vlade. Koju će funkciju dobiti pojedinačno, odrediće se u narednih mesec-dva, ali, čini se, teško da će biti novih ljudi od najvećeg Vučićevog poverenja.
Dosadašnji kabinet se oslonio na silne državne javne radove, strane investicije, na politiku precenjenog dinara i na digitalnu agendu. Precenjen kurs valute znači da su i statistički podaci precenjeni, te preuveličavaju postignuto.
Primera radi, Vučić se ponosi sa BDP-om od blizu 69 milijardi evra u prethodnoj sezoni. Podatak je dobijen tako što dinar nije gubio vrednost za razliku između inflacije u Srbiji i inflacije u Evropskoj uniji, te ono što statistika prvo iskaže u srpskoj valuti, kasnije u evre "prevede" po nerealno visokom kursu dinara. Dobijeni rezultat u evrima je znatno viši nego što bi bio da se domaćom valutom postupa kako finansijska pravila nalažu.
Na pobedničkom talasu
Godine 2011. BDP je bio oko 32,5 milijarde evra, godišnji rast srpskog BDP se pod naprednjacima kretao u proseku 2,4 odsto, što znači do je do kraja 2023. dostigao uvećanje od 37,2 odsto spram onog iz 2011. Proizilazi da je vrednost BDP-a krajem 2023. godine u Srbiji 44,8 milijardi evra, sve iznad je statističko ulepšavanje. Slično je i sa drugim ekonomskim pokazateljima.
No, na talasima još jedne izborne pobede teško da će nova-stara vlast menjati ekonomsku politiku. Ipak, čini se da postoje mogućnosti da koriguju pojedine bitne detalje. Mada su strana ulaganja veoma visoka, 4,5 milijardi ili ti 6,5 odsto BDP-a, država ne posustaje da ulaže u autoputeve, stadione, škole, medicinske ustanove…
Za tekuću godinu planirana je potrošnja 5,5 milijardi evra, gro u saobraćajnice, ali i stadione. Utisak je da je mnogo drumova već podignuto, pa bi verovatno bilo korisnije, ako već država hoće da ciljno podupire građevinarstvo kao glavni stub rasta BDP-a, novac usmeriti na komunalnu infrastrukturu. Predsednik je pre nekoliko godina najavljivao ovu vrstu ulaganja, ali su učinjeni tek poneki lokalni projekti.
Zagađenje ubija ljude
Statistika pokazuje da je stanje vodovodne i kanalizacione mreže očajno. Čak i u Beogradu više od trećine stanova kuburi najčešće sa obe osnovne komunalne potrebe. Možda je još manje razvijena mreža parnog grejanja, odnosno grejanja na gas. Posebno je vidljivo zimi kada individualna ložišta zagađuju gradove po Srbiji do te mera da su Valjevo, Užice, ali često i Beograd, Subotica ili Novi Pazar, među najzagađenijima u Evropi.
Štaviše, po prisustvu sitnih čestica u vazduhu, srpske varoši su na nivou indijskih megapolisa. Cena je poražavajuća, godišnje u Srbiji više hiljada ljudi umire kao od posledica prevelikog zagađenja vazduha. Vreme je za akciju masovnog poboljšanja kvaliteta komunalnog stanovanja.

Drugo u šta bi država mogla da ulaže je poboljšanje zdravstvene službe. Naglasak bi mogao da bude na povećanju broja uposlenih lekara i drugih zdravstvenih radnika, te na povećanju dostupnosti pojedinih usluga na koje se sada predugo čeka, pa se bolesnici odlučuju da istu uslugu plate u privatnoj praksi. Takođe, pojedini lekovi i pomagala su van pokrića redovnim državnim osiguranjem i pacijenti ih kupuju. Siromašnima je ovaj izdatak često prevelik, te tako, praktično, mogu samo minimalno da se leče.
Bilo bi dobro podržavati kontinuirano usavršavanje lekara i tehničara, te podsticati opštu zdravstvenu edukaciju i rad na preventivi. Izbeći ili prevenirati bolest je ponajbolja opcija i za pacijente i za zdravstveni sistem.
Smanjiti zaduživanje
Prosveta je druga delatnost na koju bi nova vlada mogla da obrati više pažnje. Naravno da ima još mesta u kojima su potrebne nove školske zgrade, međutim mnogo je aktuelnije snabdevanje nastavnom i opremom za brojne dopunske školske aktivnosti. Bio bi red da nastavnici i učitelji imaju pristojne plate, ali i da se njihova motivacija za rad sa decom povećava stalnim usavršavanjem. Ovako su učenici iz Srbije kontinuirano među najslabijima na brojnim upoređivanjima znanja i vladanja veštinama.
Poslednjih godina srpska vlada se podosta zaduživala, samo od pandemije do danas oko 13,8 milijardi evra za četiri godine. Bilo je jednostavno zaduživati se kada se kamata kretala do dva odsto.
Sada je na finansijskim tržištima situacija sasvim suprotna, novac je preskup. Srbija ga plaća između 5,8 i 6,5 odsto, trostruko više nego samo pre godinu i po dana. Stoga na zaduživanje može da se ide samo kada je najpotrebnije, drugi planirani projekti mogu i da sačekaju.
Samo u slučaju opreznog pozajmljivanja, novca će biti za kvalitetne programe. Ako se budemo previše zaduživali, za godinu-dve para neće biti ni za mnoge prioritetne potrebe.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
10
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
6
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
9
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
9
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Komentari 8
Dragan
Ponovicu kao vise puta do sada: Dinar se vestacki drzi, jer sredstva dolaze od doznaka gradjana koji su poslednjih godina "pobegli" preko i sada salju devize, kao i od kineskih kredita koji kinezi daju bez da pitaju da li mozemo to da vratimo (ili vec postoji dil za zeljezaru i sl. pa zato i daju kredite).
Pravo pitanje je dokle to tako moze i sta se desava u trenutku kada to vise ne bude moglo da funkcionise (recimo nema kredita, jer se stari ne vracaju ili kada ovima koji su otisli roditelji ostare i poumiru pa nemaju kome da salju novac)?
Dragan
Dogodine u Botošu
Jakobsfield
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar