Podneto 2.200 zahteva za konverziju zemljišta: Država nema podatke o vrednosti zemlje koju daje
Skoro polovina kompanija koje su podnele ili se spremaju da podnesu zahtev za pretvaranje prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine planira investicije na tim lokacijama.
Foto: Pixabay
Trećina je u postupak ušla kako bi postali vlasnici građevinskog zemljišta, dok 11 odsto planira da proda placeve, pokazalo je NALED-ovo istraživanje o efektima ukidanja naknade za konverziju.
Od privrednika koji su se u anketi izjasnili da planiraju nove investicije na ovom zemljištu, dve trećine (66 odsto) ulagaće u proizvodne i energetske objekte, kao i skladišni prostor. Svaki četvrti namerava da gradi stambeno-poslovne objekte, navodi se u saopštenju.
Prema rečima vodeće savetnice za imovinu i investicije u NALED-u Jasmine Radovanović za osam meseci, od kada su stupile na snagu izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, podneto je 2.169 zahteva za konverziju bez naknade, od čega je pozitivno rešeno već više od polovine.
"Za više od decenije, koliko je konverzija uz naknadu bila na snazi, brojni hektari građevinskog zemljišta su bili praktično zarobljeni, a samim tim i zaustavljene investicije, što je značilo i manje novca u budžetu i manje radnih mesta. Kada je reč o kretanjima građevinske industrije tokom prošle godine, statistika izdatih građevinskih dozvola pokazuje relativno mali međugodišnji rast od 1,4 odsto", rekla je ona.
Kako je naglasila, prema analizama NALED-a, broj podnetih zahteva za lokacijske uslove bio je niži za 5,1 odsto u odnosu na 2022. Takođe, i predračunska vrednost radova ranije je bila niža za više od četvrtine (26,4 odsto) nego godinu dana ranije.
Prosečna površina građevinskog zemljišta koje je predmet zahteva za konverziju prema rezultatima istraživanja iznosi 3,5 hektara.
Ukupno posmatrano, za građevinsko zemljište površine oko 1,2 miliona kvadratnih metara trenutno se planiraju investicije u iznosu od 88 miliona evra.
Mreža za restituciju: Država nema podatke o vrednosti zemlje koju besplatno daje
Ministarstvo finansija nije radilo procene niti ima podatke o vrednosti građevinskog zemljišta koje se konverzijom prava korišćenja u pravo svojine prenose iz državnog u privatno vlasništvo, a takve podatke nema ni Poreska uprava, saopštio je predsednik Mreže za restuticiju Dragan Đokić.
"Osnovane slutnje da će višedecenijsko namerno izbegavanje popisa državne imovine a kasnije čitav niz (ne)aktivnosti, od strane izvršne vlasti u Srbiji omogućiti ekstremno bogaćenje povlašćenih pojedinaca, a sve na račun građana i države Srbije, odgovorom Poreske uprave su samo još jednom potvrđene. Nepostojanje evidencije da li je i jedan dobitnik državnog poklona u vidu vrednog građevinskog zemljišta podneo poresku prijavu, pa samim tim ni platio bilo kakav iznos na ime poreza na prenos apsolutnih prava odnosno porez na poklon državne imovine, i pored postojanja elektronskih evidencija o nepokretnostima i funkcionisanja Euprave, potvrda je totalne neodgovornosti i suštinske nebrige o imovinskim interesima Republike Srbije", navodi se u saopštenju ove organizacije.
Procene da se konverzijama prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu u proteklim godinama, tačnije od 11. septembra 2009. godine, prenosi vrednost od preko 300 milijardi evra, ukazuju samo na finansijske razmere ovog lošeg postupanja sa državnom imovinom, odnosno građevinskim zemljištem, smatra Đokić.
"Ako se zna da je u najvećoj meri najvrednije građevinsko zemljište prešlo u ruke nekolicine povlašćenih pojedinaca, potpuno je jasno da sve zajedno 'mikro' lokacije, poput Luke Beograd, Beograda na vodi, ili lokacije na uglu Kneza Miloša i Nemanjine, predstavljaju samo delić državnog kapitala na koji je javnost usmerena, dok najizdašniji državni poklon kroz konverzije 'uz naknadu' po Zakonu od 2015. godine, prolazi potpuno nesmetano.
Za mnoge 'zvučne lokacije' na kojima su povlašćeni investitori dobili na poklon državno građevinsko zemljište shodno odredbama Zakona o konverziji uz naknadu iz 2015. godine, mnogo pre stupanja na snagu izmena Zakona o planiranju i izgradnji iz avgusta 2023. godine i to naročito na teritoriji Grada Beograda, Mreža je pre skoro godinu dana podnela Agenciji za kontrolu državne pomoći odgovarajuće inicijative. Do danas, po istima se ili ne postupa ili se koriste, odnosno
zloupotrebljavaju najnoviji podzakonski akti usvojeni tokom proleća prošle godine, sa očiglednim ciljem da ni ova državna institucija ne reaguje.
U međuvremenu, proces unovčavanja ovog izdašnog državnog poklona državne imovine je u toku, potpuno netransparentan, i po interese države Srbije zasigurno jedan od najštetnijih ikada", zaključuju u Mreži za restituciju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Od sutra akcize umanjene samo 10 umesto 20 odsto, sledeće nedelje povratak na staro
18.06.2026.•
8
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
18.06.2026.•
3
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Siva zona seoskog turizma: Inspektora malo, pa se i mali porez izbegava
17.06.2026.•
1
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
37
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
SpaceX Ilona Maska pretekao Amazon Džefa Bezosa po vrednosti
17.06.2026.•
0
Kompanija najbogatijeg čoveka sveta Ilona Maska SpaceX pretekla je Amazon i postala peta najvrednija kompanija na svetu, zahvaljujući naglom rastu cene njenih akcija.
Tesla dostavila regulatorima u EU obmanjujuće podatke o bezbednosti vozila
17.06.2026.•
1
Američka kompanija Tesla predstavila je regulatorima u Švedskoj i Holandiji sopstvene statističke podatke o bezbednosti sistema za potpuno autonomnu vožnju (FSD).
SAD zabranile uvoz bakra iz Ziđin kopera: Sumnjaju na prinudni rad
17.06.2026.•
27
Američka Carinska i granična zaštita (CBP) izdala je nalog o zadržavanju bakra i proizvoda od bakra koje proizvodi kompanija "Serbia Zijin Copper D.O.O." (Ziđin Koper).
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
5
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
38
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
MMF traži reformu blok tarifa: Nova pravila za plaćanje struje već ove godine
16.06.2026.•
74
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
2
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
2
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
2
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
2
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Komentari 7
@Dule
2. Neki su u komunizmu dobili nešto što su koristili, ali je tek po izlasku
iz komunizma postalo njihovo.
3. Neki su po izlasku iz komunizma dobili nešto što NIJE njihovo.
Dule
pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar