Podneto 2.200 zahteva za konverziju zemljišta: Država nema podatke o vrednosti zemlje koju daje
Skoro polovina kompanija koje su podnele ili se spremaju da podnesu zahtev za pretvaranje prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine planira investicije na tim lokacijama.
Foto: Pixabay
Trećina je u postupak ušla kako bi postali vlasnici građevinskog zemljišta, dok 11 odsto planira da proda placeve, pokazalo je NALED-ovo istraživanje o efektima ukidanja naknade za konverziju.
Od privrednika koji su se u anketi izjasnili da planiraju nove investicije na ovom zemljištu, dve trećine (66 odsto) ulagaće u proizvodne i energetske objekte, kao i skladišni prostor. Svaki četvrti namerava da gradi stambeno-poslovne objekte, navodi se u saopštenju.
Prema rečima vodeće savetnice za imovinu i investicije u NALED-u Jasmine Radovanović za osam meseci, od kada su stupile na snagu izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, podneto je 2.169 zahteva za konverziju bez naknade, od čega je pozitivno rešeno već više od polovine.
"Za više od decenije, koliko je konverzija uz naknadu bila na snazi, brojni hektari građevinskog zemljišta su bili praktično zarobljeni, a samim tim i zaustavljene investicije, što je značilo i manje novca u budžetu i manje radnih mesta. Kada je reč o kretanjima građevinske industrije tokom prošle godine, statistika izdatih građevinskih dozvola pokazuje relativno mali međugodišnji rast od 1,4 odsto", rekla je ona.
Kako je naglasila, prema analizama NALED-a, broj podnetih zahteva za lokacijske uslove bio je niži za 5,1 odsto u odnosu na 2022. Takođe, i predračunska vrednost radova ranije je bila niža za više od četvrtine (26,4 odsto) nego godinu dana ranije.
Prosečna površina građevinskog zemljišta koje je predmet zahteva za konverziju prema rezultatima istraživanja iznosi 3,5 hektara.
Ukupno posmatrano, za građevinsko zemljište površine oko 1,2 miliona kvadratnih metara trenutno se planiraju investicije u iznosu od 88 miliona evra.
Mreža za restituciju: Država nema podatke o vrednosti zemlje koju besplatno daje
Ministarstvo finansija nije radilo procene niti ima podatke o vrednosti građevinskog zemljišta koje se konverzijom prava korišćenja u pravo svojine prenose iz državnog u privatno vlasništvo, a takve podatke nema ni Poreska uprava, saopštio je predsednik Mreže za restuticiju Dragan Đokić.
"Osnovane slutnje da će višedecenijsko namerno izbegavanje popisa državne imovine a kasnije čitav niz (ne)aktivnosti, od strane izvršne vlasti u Srbiji omogućiti ekstremno bogaćenje povlašćenih pojedinaca, a sve na račun građana i države Srbije, odgovorom Poreske uprave su samo još jednom potvrđene. Nepostojanje evidencije da li je i jedan dobitnik državnog poklona u vidu vrednog građevinskog zemljišta podneo poresku prijavu, pa samim tim ni platio bilo kakav iznos na ime poreza na prenos apsolutnih prava odnosno porez na poklon državne imovine, i pored postojanja elektronskih evidencija o nepokretnostima i funkcionisanja Euprave, potvrda je totalne neodgovornosti i suštinske nebrige o imovinskim interesima Republike Srbije", navodi se u saopštenju ove organizacije.
Procene da se konverzijama prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu u proteklim godinama, tačnije od 11. septembra 2009. godine, prenosi vrednost od preko 300 milijardi evra, ukazuju samo na finansijske razmere ovog lošeg postupanja sa državnom imovinom, odnosno građevinskim zemljištem, smatra Đokić.
"Ako se zna da je u najvećoj meri najvrednije građevinsko zemljište prešlo u ruke nekolicine povlašćenih pojedinaca, potpuno je jasno da sve zajedno 'mikro' lokacije, poput Luke Beograd, Beograda na vodi, ili lokacije na uglu Kneza Miloša i Nemanjine, predstavljaju samo delić državnog kapitala na koji je javnost usmerena, dok najizdašniji državni poklon kroz konverzije 'uz naknadu' po Zakonu od 2015. godine, prolazi potpuno nesmetano.
Za mnoge 'zvučne lokacije' na kojima su povlašćeni investitori dobili na poklon državno građevinsko zemljište shodno odredbama Zakona o konverziji uz naknadu iz 2015. godine, mnogo pre stupanja na snagu izmena Zakona o planiranju i izgradnji iz avgusta 2023. godine i to naročito na teritoriji Grada Beograda, Mreža je pre skoro godinu dana podnela Agenciji za kontrolu državne pomoći odgovarajuće inicijative. Do danas, po istima se ili ne postupa ili se koriste, odnosno
zloupotrebljavaju najnoviji podzakonski akti usvojeni tokom proleća prošle godine, sa očiglednim ciljem da ni ova državna institucija ne reaguje.
U međuvremenu, proces unovčavanja ovog izdašnog državnog poklona državne imovine je u toku, potpuno netransparentan, i po interese države Srbije zasigurno jedan od najštetnijih ikada", zaključuju u Mreži za restituciju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
15
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
21
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
36
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Glamočić: Više od 10 milijardi dinara isplaćeno poljoprivrednicima
13.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je da je do sada država isplatila više od 10 milijardi dinara poljoprivrednicima po odnovu podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, od ukupno planiranih 36 milijardi.
Nove cene goriva: Dizel pet dinara skuplji
13.03.2026.•
20
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana.
Znatno smanjene akcize na gorivo, evo kolike su sada
13.03.2026.•
16
Vlada Srbije smanjila je akcize na naftne derivate za 20 odsto.
Epska frka: Ide li gas?
13.03.2026.•
3
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
Pad godišnjeg profita "BMW" za 11,5 odsto: Kompanija oprezna u 2026.
12.03.2026.•
5
Nemački proizvođač automobila BMW saopštio je da je prošle godine zabeležio pad operativnog profita od 11,5 odsto, na oko 10,2 milijarde evra.
Glamočić: Podsticaji za stočarstvo od aprila, u skladu sa planom
12.03.2026.•
0
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da se raspisivanje javnih poziva za pojedine mere u stočarstvu očekuje već tokom aprila.
Analitičari: Evropski vozači bi gorivo gorivo mogli da plate 220 evra više zbog poskupljenja
12.03.2026.•
0
Evropski vozači mogli bi da plate u proseku 220 evra više godišnje za gorivo ako cena nafte ostane na 100 dolara po barelu, upozoravaju analitičari organizacije T&E u objavljenom istraživanju.
Vlada Srbije dozvolila izvoz tečnog naftnog gasa
12.03.2026.•
4
Vlada Srbije je donela izmenjenu Odluku o privremenoj zabrani izvoza nafte i naftnih derivata.
RZS: U februaru ugostiteljske usluge veće za 4,8 odsto nego pre godinu dana
12.03.2026.•
3
Cene ugostiteljskih usluga u februaru ove godine bile su veće za 4,8 odsto u odnosu na februar 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.03.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
NIS zatražio od OFAC-a novu posebnu licencu za rad posle 20. marta
12.03.2026.•
1
Kompanija NIS zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD novu posebnu licencu kojom će se omogućiti obavljanje operativnih aktivnosti i posle 20. marta.
SAD će osloboditi 172 miliona barela nafte iz strateških rezervi
12.03.2026.•
2
Sjedinjene Američke Države najavile su oslobađanje 172 miliona barela nafte iz svojih strateških rezervi kako bi pokušale da smanje rastuće cene nafte izazvane šokovima u ponudi zbog rata sa Iranom.
Barel nafte ponovo skočio na 100 dolara
12.03.2026.•
1
Cena sirove nafte marke Brent dostigla je 100 dolara po barelu, nakon rasta od devet odsto na azijskim tržištima.
Ekonomista Zec: NIS ne puni budžet - pune ga građani koji kupuju gorivo
12.03.2026.•
16
Cena nafte na svetskom tržištu pala je na oko 90 dolara po barelu nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da bi rat mogao da se završi vrlo brzo.
Dogovoreno istorijsko oslobađanje rezervi sirove nafte
11.03.2026.•
6
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odobrila je oslobađanje 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi se nadoknadili poremećaji u snabdevanju nastali zbog "efektivnog zatvaranja Ormuskog moreuza".
NBS: Bruto devizne rezerve u februaru 29,8 milijardi evra
11.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve na kraju februara iznosile 29,8 milijardi evra.
Glamočić pozvao poljoprivrednike da prijave parcele koje obrađuju, a za koje nemaju vlasnički list
11.03.2026.•
10
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić pozvao je poljoprivredne proizvođače da prijave parcele koje obrađuju, a za koje nemaju ugovor o zakupu ili vlasnički list.
Međunarodna agencija za energetiku preporučiće puštanje 400 miliona barela nafte: Zbog kontrolisanja cene
11.03.2026.•
0
Međunarodna agencija za energetiku (IAE) preporučiće puštanje 400 miliona barela nafte.
Komentari 7
@Dule
2. Neki su u komunizmu dobili nešto što su koristili, ali je tek po izlasku
iz komunizma postalo njihovo.
3. Neki su po izlasku iz komunizma dobili nešto što NIJE njihovo.
Dule
pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar