Podneto 2.200 zahteva za konverziju zemljišta: Država nema podatke o vrednosti zemlje koju daje
Skoro polovina kompanija koje su podnele ili se spremaju da podnesu zahtev za pretvaranje prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine planira investicije na tim lokacijama.
Foto: Pixabay
Trećina je u postupak ušla kako bi postali vlasnici građevinskog zemljišta, dok 11 odsto planira da proda placeve, pokazalo je NALED-ovo istraživanje o efektima ukidanja naknade za konverziju.
Od privrednika koji su se u anketi izjasnili da planiraju nove investicije na ovom zemljištu, dve trećine (66 odsto) ulagaće u proizvodne i energetske objekte, kao i skladišni prostor. Svaki četvrti namerava da gradi stambeno-poslovne objekte, navodi se u saopštenju.
Prema rečima vodeće savetnice za imovinu i investicije u NALED-u Jasmine Radovanović za osam meseci, od kada su stupile na snagu izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, podneto je 2.169 zahteva za konverziju bez naknade, od čega je pozitivno rešeno već više od polovine.
"Za više od decenije, koliko je konverzija uz naknadu bila na snazi, brojni hektari građevinskog zemljišta su bili praktično zarobljeni, a samim tim i zaustavljene investicije, što je značilo i manje novca u budžetu i manje radnih mesta. Kada je reč o kretanjima građevinske industrije tokom prošle godine, statistika izdatih građevinskih dozvola pokazuje relativno mali međugodišnji rast od 1,4 odsto", rekla je ona.
Kako je naglasila, prema analizama NALED-a, broj podnetih zahteva za lokacijske uslove bio je niži za 5,1 odsto u odnosu na 2022. Takođe, i predračunska vrednost radova ranije je bila niža za više od četvrtine (26,4 odsto) nego godinu dana ranije.
Prosečna površina građevinskog zemljišta koje je predmet zahteva za konverziju prema rezultatima istraživanja iznosi 3,5 hektara.
Ukupno posmatrano, za građevinsko zemljište površine oko 1,2 miliona kvadratnih metara trenutno se planiraju investicije u iznosu od 88 miliona evra.
Mreža za restituciju: Država nema podatke o vrednosti zemlje koju besplatno daje
Ministarstvo finansija nije radilo procene niti ima podatke o vrednosti građevinskog zemljišta koje se konverzijom prava korišćenja u pravo svojine prenose iz državnog u privatno vlasništvo, a takve podatke nema ni Poreska uprava, saopštio je predsednik Mreže za restuticiju Dragan Đokić.
"Osnovane slutnje da će višedecenijsko namerno izbegavanje popisa državne imovine a kasnije čitav niz (ne)aktivnosti, od strane izvršne vlasti u Srbiji omogućiti ekstremno bogaćenje povlašćenih pojedinaca, a sve na račun građana i države Srbije, odgovorom Poreske uprave su samo još jednom potvrđene. Nepostojanje evidencije da li je i jedan dobitnik državnog poklona u vidu vrednog građevinskog zemljišta podneo poresku prijavu, pa samim tim ni platio bilo kakav iznos na ime poreza na prenos apsolutnih prava odnosno porez na poklon državne imovine, i pored postojanja elektronskih evidencija o nepokretnostima i funkcionisanja Euprave, potvrda je totalne neodgovornosti i suštinske nebrige o imovinskim interesima Republike Srbije", navodi se u saopštenju ove organizacije.
Procene da se konverzijama prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu u proteklim godinama, tačnije od 11. septembra 2009. godine, prenosi vrednost od preko 300 milijardi evra, ukazuju samo na finansijske razmere ovog lošeg postupanja sa državnom imovinom, odnosno građevinskim zemljištem, smatra Đokić.
"Ako se zna da je u najvećoj meri najvrednije građevinsko zemljište prešlo u ruke nekolicine povlašćenih pojedinaca, potpuno je jasno da sve zajedno 'mikro' lokacije, poput Luke Beograd, Beograda na vodi, ili lokacije na uglu Kneza Miloša i Nemanjine, predstavljaju samo delić državnog kapitala na koji je javnost usmerena, dok najizdašniji državni poklon kroz konverzije 'uz naknadu' po Zakonu od 2015. godine, prolazi potpuno nesmetano.
Za mnoge 'zvučne lokacije' na kojima su povlašćeni investitori dobili na poklon državno građevinsko zemljište shodno odredbama Zakona o konverziji uz naknadu iz 2015. godine, mnogo pre stupanja na snagu izmena Zakona o planiranju i izgradnji iz avgusta 2023. godine i to naročito na teritoriji Grada Beograda, Mreža je pre skoro godinu dana podnela Agenciji za kontrolu državne pomoći odgovarajuće inicijative. Do danas, po istima se ili ne postupa ili se koriste, odnosno
zloupotrebljavaju najnoviji podzakonski akti usvojeni tokom proleća prošle godine, sa očiglednim ciljem da ni ova državna institucija ne reaguje.
U međuvremenu, proces unovčavanja ovog izdašnog državnog poklona državne imovine je u toku, potpuno netransparentan, i po interese države Srbije zasigurno jedan od najštetnijih ikada", zaključuju u Mreži za restituciju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Kockanje" sa ekonomskom stabilnošću i građana i države: Možemo očekivati poskupljenje - svega
03.12.2025.•
12
Rešenja za ekonomsku krizu pred nama čini se da nema, sa radom su stale i pančevačka Rafinerija i Petrohemija, a predsednik države narod ubeđuje građane da nema mesta za paniku.
Budžet Srbije za 2026. netransparentan: Bez objašnjenja za Ekspo i NIS
03.12.2025.•
1
Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) ocenio je da budžet Srbije za 2026. godinu nije u potpunosti transparentan.
NIS: Korporativne kartice funkcionalne, prodaja goriva odvija se uobičajeno i bez prekida
03.12.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da su sve korporativne kartice funkcionalne i da kompanija "nastavlja da ispunjava ugovorne obaveze prema korporativnim klijentima".
Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
03.12.2025.•
11
Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Bivši šef OFAC-a otkrio jedan od razloga zašto Rusi nisu zainteresovani za prodaju NIS-a
03.12.2025.•
21
Kancelarija SAD-a za kontrolu strane imovine, u Srbiji poznatija kao OFAC, nije dala licencu za snabdevanje Srbije naftom, zbog čega je Rafinerija u Pančevu zaustavila rad.
Imamo li alternativu ruskom gasu?
03.12.2025.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?
Kokotović: Pitanje NIS-a pod Putinovom ličnom kontrolom
03.12.2025.•
23
Pitanje Naftne industrije Srbije (NIS) direktno je pod ličnom kontrolom predsednika Rusije Vladimira Putina i zato vrlo mali broj ljudi zna šta se dešava.
Rafinerija stala sa radom, prete i sekundarne sankcije: Stručnjaci o tome šta nas čeka, hoće li biti goriva
03.12.2025.•
41
Obustava rada Rafinerije u Pančevu i prekid platnog prometa ugrozili bi snabdevanje domaćeg tržišta gorivom, javne finansije, ali i više od 13.000 radnih mesta, tvrde stručnjaci.
Postignut dogovor unutar EU o postepenoj zabrani uvoza ruskog gasa
03.12.2025.•
0
Evropski savet saopštio je da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao deo nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
Mićović: Srbija se ne može osloniti na uvoz nafte, država već morala da se pripremi za preuzimanje NIS-a
03.12.2025.•
39
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović ocenio je da Srbija samo uvozom naftnih derivata i oslanjanjem na postojeće zalihe dugoročno ne može obezbediti snabdevanje tržišta.
Rumunija usvaja dekret za preuzimanje resursa sankcionisanih kompanija, među njima i Lukoil
02.12.2025.•
6
Rumunska vlada odobrila je dekret kojim se omogućava preuzimanje lokalnih resursa kompanija koje podležu međunarodnim sankcijama, među kojima je i ruski "Lukoil".
Sve naknade PIO fonda rastu isto kao i penzije - za 12,2 odsto
02.12.2025.•
1
Republički Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije saopštio je danas da su od 1. decembra povećane penzije, kao i ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i naknade koje isplaćuje Fond za 12,2 odsto.
Rafinerija Pančevo obustavila rad, nema sirove nafte
02.12.2025.•
45
Rad Rafinerije Pančevo je obustavljen usled nedostatka sirove nafte za preradu.
Ratel dodelio dozvole za 5G mrežu: Telekom, Yettel i A1 spremni za komercijalne usluge
02.12.2025.•
6
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (Ratel) je nakon sprovedene aukcije dodelio pojedinačne dozvole za korišćenje 5G mreže za tri ponuđača.
Vučić: Nema dobrih vesti za NIS, Amerikanci nisu pozitivno odgovorili
02.12.2025.•
110
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema dobrih vesti što se tiče NIS-a - nismo dobili pozitivnu odluku SAD.
Bajatović: Srbija hoće da plati 1,4 milijarde evra za NIS, ali kako pare prebaciti u Rusiju?
02.12.2025.•
32
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da mora da se nađe rešenje da NIS nastavi da radi.
Rafinerija i dalje u fazi "tople cirkulacije", stručnjak objašnjava tehničke posledice gašenja
02.12.2025.•
7
Rafinerija u Pančevu je i ovog jutra u fazi tzv. tople cirkulacije, budući da je stigla laka nafta iz domaćih izvora.
Stručnjak za energetiku: Ne očekujem američku licencu, banke će blokirati račune NIS, a onda sledi stečaj
02.12.2025.•
25
Ako američka licenca za poslovanje ne bude stigla u ovim poslednjim trenucima, Rafinerija u Pančevu danas će, prema ranijim najavama, potpuno prestati da radi.
MUP među najvećim dužnicima za struju: Dug duplirao na 277 miliona dinara
02.12.2025.•
9
Poslednji presek stanja dugova koji je objavio EPS pokazuje da je Ministarstvo unutrašnjih poslova za samo dva meseca gotovo udvostručilo dospela dugovanja i skočilo sa 25. na 14. mesto rang liste.
Danas moguće potpuno gašenje Rafinerije u Pančevu: Kako bi to uticalo na privredu?
02.12.2025.•
23
Ukoliko NIS ne dobije američku dozvolu za rad, eventualno gašenje Rafinerije u Pančevu i Petrohemije prvo bi pogodilo zaposlene, a potom čitavu privredu.
Inflacija u EU pala na 2,5 odsto, rekorder Rumunija sa 8,4 odsto
02.12.2025.•
1
Inflacija u eurozoni u oktobru na godišnjem nivou pala je na 2,1 odsto, sa 2,2 odsto u septembru, dok na nivou Evropske unije iznosi 2,5 procenata, saopštio je Eurostat.
Komentari 7
@Dule
2. Neki su u komunizmu dobili nešto što su koristili, ali je tek po izlasku
iz komunizma postalo njihovo.
3. Neki su po izlasku iz komunizma dobili nešto što NIJE njihovo.
Dule
pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar