Voćari na rubu egzistencije: Rod jagode, maline i višnje slab, a otkupne cene visoke
Nepovoljni društveni i vremenski uslovi ponovo su uticali na to da rod jagode, maline i višnje bude slab.
Dok trgovci ne odustaju od niskih cena otkupa, pojedini voćari prete gašenjem proizvodnje jer su, kako kažu, na rubu egzistencije.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović kaže za Danas da je situacija sa voćem različita.
"Došlo do izmrzavanja trešnje u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji i u Subotičko - horgoškoj regiji, kao i u Južnom banatu, ali u Fruškoj Gori je opstala i pretežno u Vojvodini. Ipak, rod trešnje je značajno veći u odnosu na 2023. godinu. Kvalitet je izuzetno dobar i cena je odlična. Kvalitetna trešnja ide i po ceni od 300 do 320 dinara, a ona lošijeg kvaliteta po ceni od 220 ili 230 dinara", navodi on.
I višnja je, prema njegovim rečima, ove godine ranije cvetala i isto je došlo do izmrzavanja koja je načinila veliku štetu.
"Kod višnje zato očekujemo nešto manji rod oko 15 do 20 odsto, upravo zbog tih oštećenja ploda zbog mrazeva", ukazuje on.
On naglašava da poljoprivrednici ne mogu da se oslone na dugoročne prognoze vremena.
"One nisu pouzdane, to mora da drugačije da se predviđa, jer one nisu najavile onako niske temperature", napominje Keserović.
Direktor voćarske zadruge "Bačka jagoda" Vlado Šomoši za Danas kaže da ima nekoliko faktora koji su se odrazili na cenu jagoda.
"Jagoda je došla oko dve i po nedelje ranije i tržište ni domaće ni strano nisu bili spremni na to. Berbu smo počeli 20. aprila, a inače je počinjemo posle Đurđevdana", objašnjava on.
Sagovornik Danasa dodaje da ni ljudi nisu naviknuti da kupe jagode pre Đurđevdana, a ni uvoznici u drugim zemljama.
"Uvoznici u Poljskoj i Rusiji nisu bili spremni na jagodu iz Srbije u to doba. Takođe, nisu radile ni državne službe, pa se desilo i tamo gde ima kupca da nije mogla roba da se izveze", kaže Šomoši.
Veliki problem je, kako podseća, i to što su ih uhvatili praznici.
"Prvi maj, pa Veliki petak, Vaskrs, Đurđevdan, zaređali su praznici i pijace su bile puste, nije imao ko da kupuje jagode", podseća on.
Rusija je, kako objašnjava, do sada bila najbolji kupac.
"Niko sada nije hteo da šalje jagode za Rusiju, jer dugo čekaju na graničnim prelazima na ulazak u Rusiju, a jagode ne mogu toliko da izdrže", objašnjava on.
Somoši ukazuje i da je rod jagode ove godine upola manji od očekivanog.
"Ove godine je rod jagode sigurno za 60 odsto manji nego prošle godine", upozorava on.
On ukazuje da je ove godine manji rod, ali da je manja i cena, što je apsurdno.
"Otkupne cene su počele od 250 do 270 dinara i onda je za vreme praznika to palo na nivo od 130 do 150 dinara, što je sa ovim rodom ove godine, ispod proizvođačke cene", upozorava Somoši.
Proizvođač malina i predstavnik Udruženja "Vilamet" Mileta Pilčević ukazuje da je rod maline ove godine veoma podbacio, pre svega, usled prolećnog mraza, snega i grada.
"Ovih dana je ponovo padao grad u Arilju, tako da je sve to desetkovalo rod i videćemo šta će nas još snaći do berbe", objašnjava on.
Pilčević naglašava da će ovo biti veliki podbačaj, možda i najveći do sada.
"Biće sigurno za 30 ili 40 odsto manji rod nego prošle godine, a koliko će se to još povećati do berbe videćemo", kaže on.
Sagovornik Danasa podseća da su oni u pregovorima o ceni još od februara i sa hladnjačarima i sa Ministarstvom.
"Tom borbom smo uspeli da dogovorimo sastanak za 27. ili 28. maj sa otkupljivačima i izvoznicima, pa ćemo videti nešto konkretno o ceni", navodi on.
Pilčević kaže je bitno da znaju cenu da ne bi ponovo investirali pa da posle odlaze u gubitke, kao prošle godine.
"Da se proizvede jedan kilogram malina to košta 240 dinara, a mi smo ih prošle godine brali za 200 dinara. Retko koja hladnjača je plaćala nešto više, tako da smo mi radili sa gubitkom od 40 dinara", podseća on.
Pilčević upozorava da tako neće moći dalje.
"Mi smo prošle godine radili u minusu, ako i ove godine budemo radili u minusu to će biti kraj naše proizvodnje. Ceo ovaj naš region živi od malinarstva, ovde nema alternative, nemamo čime drugo da se bavimo. Ljudi su ovde na granici egzistencije i ostali su na rubu, i rade ovo jer nemaju alternativu", ukazuje on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
0
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
34
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
17
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
1
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Wizz Air: Vlasti Srbije da hitno reše spor koji ugrožava našu bazu u Beogradu
12.09.2026.•
8
Avio-kompanija Wizz Air je pozvala vlasti Srbije da hitno reše regulatorni spor koji ugrožava bazu te avio-kompanije u Beogradu.
Cene goriva nepromenjene
11.09.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih nedelju dana.
Vučić pred izbore najavljuje povećanje penzija i plata u javnom sektoru
11.09.2026.•
37
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena nafte Brent prešla 106 dolara, raste i evropski gas
11.09.2026.•
1
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Komentari 7
Dragan
Verovali
Koriste nedozvoljenu hemiju ne poštuju karencu i na taj način truju stanovnike Srbije. Voćari i povrtari su šljam i dno dna od ljudi i nadam se da će se doneti zakoni kojima će njihove nedzvoljene radnje tretirati kao teška krivična dela protiv zdravlja ljudi. Država nije u stanju da se nosi sa tim kriminalcima zato što većina ljudi misle da su oni nekakva ugrožena vrsta
R49
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar