Najavljeno uvođenje otvorenog bankarstva u Srbiji: Šta je i šta ono znači za građane?
Narodna banka Srbije najavila je uvođenje otvorenog bankarstva, inovacije koja će deliti podatke pravnih i fizičkih lica u bankama sa drugim igračima na tržištu.
Foto: Pixabay
Kako je navela guvernerka Jorgovanka Tabaković, otvoreno bankarstvo podrazumevaće da finansijske institucije imaju obavezu da dele minimalan set podataka o svojim klijentima sa novim učesnicima na tržištu, ali za to će biti potrebna dozvola korisnika, piše Danas.
S druge strane, korisnik, odnosno klijent, imaće uvid u sve svoje račune na jednom mestu.
Ipak, građane brine da li će njihovi podaci o ličnosti biti bezbedni, kao i da li otvoreno bankarstvo znači da će baš svima biti dostupne informacije o visini plate korisnika.
U praksi, navode iz Narodne banke Srbije, ova usluga funkcioniše u elektronskoj trgovini kada korisnik, na primer, putem mobilnog telefona odabere željeni proizvod na nekoj internet prodavnici i unese svoje podatke o računu.
"Tada mu se pojavljuje izbor platnog instrumenta, poput servisa PayPal, plaćanja karticom ili preko pružaoca usluge iniciranja plaćanja, na primer PISP, što se uglavnom pojavljuje pod imenom 'Pay by bank', 'Pay through bank' ili slično. Kada korisnik odabere da plati preko PISP, u sledećem koraku bira preko koje banke ili platne institucije želi da izvrši plaćanje i sa kog računa, ako ih ima više. Po odabiru pružaoca platne usluge, krajnji korisnik potvrđuje svoj identitet i plaćanje se izvršava", pojašnjava NBS.
Kako dodaju, glavna prednost je to što, u odnosu na postojeće načine internet plaćanja, ova usluga omogućava da se plaćanje obavi bez upotrebe platne kartice.
Drugim rečima, da to bude klasičan nalog za prenos, jer će novi pružalac platnih usluga imati pristup korisnikovom računu kod banke na osnovu saglasnosti korisnika.
"Mi već u našoj zemlji imamo omogućeno instant plaćanje na internetu, bez upotrebe platne kartice, ali i bez potrebe uključivanja posrednika, što još uvek ne postoji u zemljama EU. Sa druge strane, pružanje informacija o računima je usluga koja se pruža preko interneta i kojom se daju informacije o jednom ili više platnih računa korisnika. Ove informacije pružaju se putem aplikacije, koja pruža sabrane podatke o transakcijama i stanjima za više platnih računa na jednom mestu", ističu iz NBS odgovarajući na pitanje koje podatke će banke deliti.
Govoreći o benefitima otvorenog bankarstva za građane, iz Narodne banke kažu da će korisnik lakše moći da upravlja ličnim finansijama, da prati potrošnju i raspoloživi budžet.
Takođe dodaju i da će imati mogućnost pregleda svih svojih podataka o računima i drugim finansijskim aktivnostima na jednom mestu, bez obzira na broj banaka sa kojima su ugovornom odnosu.
"Ovako objedinjene podatke o prometu sa računa korisnik može dostaviti i finansijskoj instituciji kada aplicira za neku od finansijskih usluga. Recimo, kada podnosi zahtev za kredit kod banke kod koje nema otvoren platni račun gde sada mora da dostavi dokaze o prometu na računu, izvode ili potvrde banke", dodaju oni.
Važno je istaći i da će u okviru otvorenog bankarstva postojati definisani minimalni obim podataka kojima će banke kod kojih korisnici imaju račun morati da dozvole pristup drugim učesnicima na tržištu, odnosno drugim bankama, platnim institucijama, institucijama elektronskog novca i slično.
Ovi podaci tiču se pre svega informacija o računima i transakcijama, a saglasnost se može u svakom trenutku povući.
"Na ove podatke primenjuju se odredbe Zakona o platnim uslugama koje uređuju tajnost podataka o platnim uslugama, kao i odredbe koje uređuju obavezu pružalaca platnih usluga da postupaju u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Takođe, podzakonskim aktima koje NBS priprema biće na jasan način uređena pravila i standardi za sigurnu i bezbednu komunikaciju i razmenu podataka koja će se vršiti kod pružanja pomenutih usluga", zaključuju iz NBS.
Nekadašnji generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić objašnjava za Danas da ćemo u okviru otvorenog bankarstva mi kao građani davati saglasnost bankama da se koriste naši podaci, i da je ovo usklađivanje sa EU dobro za klijente, jer će moći da dobiju najbolju ponudu.
"To znači da će i neke druge finansijske institucije, osim banaka, moći da ih koriste, ali isključivo uz našu saglasnost. Na primer, uđete u neku radnju, želite da kupite nešto, i kroz API softver tražite najbolju ponudu za, recimo, finansiranje bele tehnike. Kroz API inicirate zahtev za tom najboljom ponudom. Pošaljete nekoj finansijskoj instituciji, nekoliko banaka, i kada dobijete pregled ko će najpovoljnije da finansira tu ponudu, prihvatite. Do sada je samo banka bila posednik korisničkih podataka o transakcijama i transferima, a na ovaj način sam korisnik inicira zahtev za ponudom i prikuplja ponude tražeći najbolje finansiranje", pojašnjava Vasić.
On dodaje da će treća lica moći da vide standardni set podataka, koji se tiče, recimo, kreditnog biroa, ali podvlači da će i za to trebati saglasnost.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru 2,8 odsto
12.11.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Kanada uvodi nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
12.11.2025.•
1
Kanadske vlasti saopštile su da uvode nove sankcije protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, a te kaznene mere su usmerene na proizvodnju dronova i prihode od energetike.
Devizne rezerve na kraju oktobra povećane na 29,36 milijardi evra
12.11.2025.•
4
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju oktobra ove godine bile 29,36 milijardi evra, što je najviši nivo deviznih rezervi krajem meseca, saopštila je NBS.
Nemački dnevnik: Po odnosu primanja i kupovne moći bogatih porodica Srbija poslednja u Evropi
12.11.2025.•
2
U Evropi su u proseku godišnja primanja od 71.000 evra prag za ulazak tročlane porodice među deset odsto najbogatijih porodica tog tipa, ali se prag razlikuje po državama i zavisi od kupovne moći.
Da li će Amerikanci prihvatiti predlog Rusa za NIS: Ako ne - nacionalizacija verovatno jedino rešenje
12.11.2025.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su ruski vlasnici NIS-a podneli zahtev američkom OFAC-u za produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
4
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
1
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
55
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
18
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
10
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Kina ublažila restrikcije na izvoz retkih metala u SAD
09.11.2025.•
0
U novom znaku smirivanja odnosa, Kina je danas potvrdila da je suspendovala zabranu izvoza u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona, važnih u industrijskoj proizvodnji.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
09.11.2025.•
6
Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Na šta će vlast trošiti novac u 2026. i 2027: Milijarde za Expo, Nacionalni fudbalski stadion i rafale
09.11.2025.•
14
Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara.
Najbogatiji čovek na svetu je Ilon Mask: Ima 449 milijardi dolara
09.11.2025.•
3
Najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask, čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra), pokazuje lista Blumberga.
Cene električnih vozila i benzinaca se sve više približavaju
09.11.2025.•
1
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Komentari 11
Danguba
Tuku minuse ti banovinski naprednjaci???Osam od deset ima Fabus,BK,Educons fakultet i jedinu tu mogu raditi i dobijati 150.000 dinara platu.....
nebitno
Klonirana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar