Bogati zarađuju i kada akcije naglo gube vrednost
Početkom avgusta, cene akcija širom sveta dramatično su pale. Naravno, sve je počelo na Njujorškoj berzi.
Kada je u petak, 2. avgusta, okončan radni dan, videlo se da je vrednost indeksa S&P 500 niža za 6,7 odsto, dok je pad NASDAQ-a, indeksa koji dominantno obuhvata firme visokih tehnologija, premašio 8,5 odsto.
Drastično sniženje zahvatilo je i berze na drugim meridijanima, od 3,1 odsto nemačkog DAX-a do čak 12,2 odsto japanskog Nikkea, što je najveći pad ovog pokazatelja još od 1987. godine. Za tili čas iščezlo je 2,9 biliona dolara, a posebno su pogođene visoko tehnološke kompanije.
Tako je Apple izgubio 2,1 odsto, Meta 4,3 odsto, a Nvidia, lider u primeni veštačke inteligencije, čije su akcije u prethodnih dvanaest meseci sto puta uvećale vrednost, ostala je bez 430 milijardi evra, skoro 12 odsto ukupnog kapitala.
Izostala panika
Krah je zahvatio i kriptotržište, te je Bitcoin u jednom trenutku izgubio 18,2 odsto vrednosti, spustivši se na 45.545 dolara. U ovakvim situacijama ulagači obično beže u zlato, pa cena "najsjanijeg metala" raste. Međutim, i zlato je, istina minimalno, izgubilo na vrednosti šezdesetak dolara, spustivši se na 2.428 dolara za finu uncu.
Prodajom izuzetno velikih količina sopstvenog akcijskog portfelja dan-dva ranije, nekoliko milijardera je najavilo dramatična dešavanja na berzi.
Ulagači nisu reagovali panično. Naprotiv, smireno su nastavili da kupuju akcije po znatno povoljnijim uslovima, očigledno očekujući da će na srednji rok doći do preokreta i primetnog rasta cena akcija. Posebno su bile popularne akcije najviše pogođene Nvidije.
Tako je samo u ponedeljak, 5. avgusta, kupljeno preko 123.000 ponuđenih akcija kompanije, mada se prethodnih nedelja dnevno kupovalo u proseku oko 80.000. Razlog je svakako i to što su akcijske cene tokom tekuće godine neprekidno rasle. Uostalom, i nakon snažnog pada, vrednost indeksa S&P 500 je za oko 11 odsto viša nego pre sedam meseci.
Štampanje dolara kontraproduktivno
Bombastične tvrdnje da su najbogatiji prodajom ogromnog broja akcija, u takvim slučajevima uobičajen je popust, izgubili silne milijarde samo su na prvi pogled tačne. Bogati su do akcija dolazili prethodnih meseci po znatno nižim cenama, te se procenjuje da su, i pored kraha cena i popusta, zaradili najmanje 80 odsto na uloženo.
Motiv prodaje je što američka vlada mora da se zaduži, i to u vreme kada monetarna vlast za cilj ima borbu protiv inflacije, pa bi dodatno štampanje dolara bilo kontraproduktivno.
Dakle, Bela kuća će se morati osloniti na emitovanje obveznica. Kupci će biti upravo najbogatiji, stoga su i prodali akcijske portfelje kako bi u pravom trenutku imali gotovinu za pazar državnih hartija od vrednosti i zaradu od najmanje pet odsto, koliko je trenutno profit pri kupovini dugoročnih obveznica SAD.
Brojni analitičari su kao osnovni razlog naglog pada akcija naveli poslovne performanse SAD gore od očekivanih. U vidu su imali rast nezaposlenosti na 4,4 odsto i gotovo upola manje od procenjivanih novootvorenih radnih mesta. Smatra se da još uvek visoka kamatna stopa FED-a nije podsticajna za privredni zamah, tim pre i za ekspanziju novih radnih mesta.
Iz vremena pandemije
Međutim, ekonomska situacija u SAD, uprkos nedovoljnom broju novih radnih ponuda, znatno je bolja nego pre dvanaest meseci. Potrošnja je za godinu dana narasla 1,7 odsto, a ona je najznačajniji privredni generator. Godišnje poslovne investicije iznosile su sasvim solidnih 3,7 odsto.
Čak je i procenat od 4,4 odsto nezaposlenih ispod 5,7 odsto, proseka za poslednje tri godine. Kao pozitivan trend u ekonomiji SAD analitičari navode čak 133.000 novih radnih mesta u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, kao i činjenicu da je jul sedamnaesti uzastopni mesec kako plate rastu.
Ipak, inflacija od oko 3,4 odsto je problem. Tokom nepune dve godine skresana je na trećinu u odnosu na vreme koronavirusa. Zapravo, aktuelne nevolje su dobrim delom posledica tadašnjih kretanja, odnosno ogromnog ubacivanja novonaštampanih dolara kako bi se održala uobičajena proizvodnja, život u celini.
Na tržište se slila ogromna količina novca, a deficit SAD je pojedinih godina dostizao i neverovatnih 14 odsto BDP-a. To je mnogo, s obzirom na to da je prema pravilima EU maksimalno dozvoljeni deficit tri odsto nacionalnog BDP-a. Gro tog novca, međutim, nije, kako se planiralo, uložen u proizvodnju, već je gotovo 75 odsto završio u kupovini akcija. Otuda i dugoročan i intenzivan rast cena na berzama.
Živeti sa inflacijom
Posle svega, Amerikancima ostaje da suzbiju inflaciju, ali tako da privredu ne ometaju previše. To neće moći brzo, niti će biti lako kao što je izgledalo kada je pre godinu i po dana FED započeo smanjivanje prethodno uvećane sopstvene kamatne stope. Dotle, Amerikanci će morati da žive ne sa previsokom, ali inflacijom koja utiče na životni standard, naročito siromašnijih slojeva stanovništva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
EU uvela novu taksu za pakete iz Kine
02.11.2026.•
2
Primena nove naknade u iznosu od dva evra za pakete koji stižu u EU iz zemalja koje nisu članice počeo je 1. novembra.
Beogradu iz budžetske rezerve još šest milijardi dinara
02.11.2026.•
0
Gradu Beogradu je na poslednjoj sednici Vlade Srbije u tehničkom mandatu odobreno 5,98 milijardi dinara iz tekuće budžetske rezerve.
Alta Pay Group iz Podgorice ostala bez dozvole
01.11.2026.•
0
Savet Centralne banke Crne Gore (CBCG) doneo je odluku o oduzimanju odobrenja za pružanje platnih usluga platnoj instituciji Alta Pay Group iz Podgorice.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za devet meseci 59 milijardi evra
01.11.2026.•
1
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za devet meseci ove godine bila 59,4 milijarde evra, što je bilo 6,7 odsto više nego u isto vreme prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Narodna banka Severne Makedonije uvela administrativnu upravu u Alta banku Bitolj
01.11.2026.•
1
Narodna banka Severne Makedonije uvela je danas administrativnu upravu u Alta banku Bitolj.
Adiko banka: Dešavanja sa Alta bankom ne utiču na naše poslovanje
01.11.2026.•
5
Beogradska "Adiko banka" saopštila je da oduzimanje dozvole za rad "Alta banci" nema uticaj na njeno poslovanje i dodala da posluje stabilno i neometano, uz adekvatnu kapitalnu poziciju i visok nivo likvidnosti.
Više zemalja EU oslobađa iz rezervi 43 miliona barela nafte narednih meseci
01.11.2026.•
0
Više zemalja Evropske unije iznosi na tržište oko 42,6 miliona barela nafte, od čega pola dizela, iz svojih strateških rezervi, rekao je evropski komesar za energiju Dan Jorgensen.
Evropski proizvođači mrtvačkih sanduka traže zaštitu Brisela od kineske konkurencije
01.11.2026.•
8
Evropski proizvođači mrtvačkih sanduka traže od Brisela da ispita kineski uvoz pogrebne opreme, upozoravajući da niske cene kineskih proizvoda ugrožavaju njihove interese.
Udovički o Alta banci: Ovo se ne bi desilo da je neko pošteno radio, tu se ističu dva pitanja
01.11.2026.•
22
Nekadašnja guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Kori Udovički ocenila je, povodom oduzimanja dozvole za rad Alta banci, da je promena vlasti na izborima izazvala strah kod onih koji su bili uključeni u nepoštene poslove
Studenti o Alta banci: Sprečene teže posledice po građane Srbije, ovo su naredni koraci
01.11.2026.•
14
Narodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra 2026. godine dozvolu za rad Alta banci zbog potkapitalizovanosti i nelikvidnosti banke.
Studenti apelovali na sve banke: Pojačajte nadzor prekograničnih finansijskih transakcija
01.11.2026.•
1
Studenti u blokadi pozvali su sve domaće i međunarodne banke koje posluju u Srbiji, kao i njihove matične institucije, da pojačaju nadzor i kontrolu prekograničnih finansijskih transakcija.
Međugodišnji rast industrijske proizvodnje u septembru bio 3,2 odsto
31.10.2026.•
0
Industrijska proizvodnja u Srbiji u septembru ove godine veća je za 3,2 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, a u odnosu na prošlogodišnji prosek veća je za 6,7 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
U septembru 14 odsto više turista nego pre godinu dana
31.10.2026.•
0
U Srbiji je u septembru registrovano 445.000 dolazaka turista, što je 14,1 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Janaf: Produžena licenca za poslovanje s NIS-om do 11. decembra
31.10.2026.•
3
Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF) saopštila je danas da je dobila novo produženje američke licence koja omogućava nastavak poslovanje s Naftnom industrijom Srbije (NIS) do 11. decembra.
Kako do novca koji imate u Alta banci: Šta kažu propisi o stečaju banaka i redosledu isplate sredstava
31.10.2026.•
8
Narodna banka Srbije danas je saopštila da je oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd.
Svetski dan štednje: Dinarska štednja u dinamičnom usponu
30.10.2026.•
3
Narodna banaka Srbije je saopštila da je štednja stanovništva u Srbiji dostigla rekordne iznose uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima.
NIS dobio licencu za rad do 11. decembra
30.10.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAK) izdala je novu operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije, koja je produžena do 11. decembra.
Vlasnici menjačnica: Pojačana kupovina evra počela mesec dana pred izbore
30.10.2026.•
4
Vlasnici privatnih menjačnica rekli su danas da je od pre mesec dana pojačana tražnja za kupovnom evra i da se ne kupuju veliki iznosi, uglavnom od 100 do 1.000-2.000 evra, retko i 5.000 evra.
Objavljene nove cene goriva
30.10.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Danas ističe licenca za rad NIS-a
30.10.2026.•
7
Rok za produženje licence Kancelarije SAD za kontrolu stranih sredstava (OFAC) za rad Naftne industrije Srbije (NIS) ističe danas, kao i za pregovore o prodaji većinskog ruskog udela u toj kompaniji.
Produženo smanjenje akciza na derivate nafte do 8. novembra
30.10.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu produžila je odluku o smanjenju akciza na derivate nafte, koje iznosi 25 odsto, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Komentari 2
Kosta Rackov
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar