Bogati zarađuju i kada akcije naglo gube vrednost
Početkom avgusta, cene akcija širom sveta dramatično su pale. Naravno, sve je počelo na Njujorškoj berzi.
Foto: Pixabay
Kada je u petak, 2. avgusta, okončan radni dan, videlo se da je vrednost indeksa S&P 500 niža za 6,7 odsto, dok je pad NASDAQ-a, indeksa koji dominantno obuhvata firme visokih tehnologija, premašio 8,5 odsto.
Drastično sniženje zahvatilo je i berze na drugim meridijanima, od 3,1 odsto nemačkog DAX-a do čak 12,2 odsto japanskog Nikkea, što je najveći pad ovog pokazatelja još od 1987. godine. Za tili čas iščezlo je 2,9 biliona dolara, a posebno su pogođene visoko tehnološke kompanije.
Tako je Apple izgubio 2,1 odsto, Meta 4,3 odsto, a Nvidia, lider u primeni veštačke inteligencije, čije su akcije u prethodnih dvanaest meseci sto puta uvećale vrednost, ostala je bez 430 milijardi evra, skoro 12 odsto ukupnog kapitala.
Izostala panika
Krah je zahvatio i kriptotržište, te je Bitcoin u jednom trenutku izgubio 18,2 odsto vrednosti, spustivši se na 45.545 dolara. U ovakvim situacijama ulagači obično beže u zlato, pa cena "najsjanijeg metala" raste. Međutim, i zlato je, istina minimalno, izgubilo na vrednosti šezdesetak dolara, spustivši se na 2.428 dolara za finu uncu.
Prodajom izuzetno velikih količina sopstvenog akcijskog portfelja dan-dva ranije, nekoliko milijardera je najavilo dramatična dešavanja na berzi.
Ulagači nisu reagovali panično. Naprotiv, smireno su nastavili da kupuju akcije po znatno povoljnijim uslovima, očigledno očekujući da će na srednji rok doći do preokreta i primetnog rasta cena akcija. Posebno su bile popularne akcije najviše pogođene Nvidije.
Tako je samo u ponedeljak, 5. avgusta, kupljeno preko 123.000 ponuđenih akcija kompanije, mada se prethodnih nedelja dnevno kupovalo u proseku oko 80.000. Razlog je svakako i to što su akcijske cene tokom tekuće godine neprekidno rasle. Uostalom, i nakon snažnog pada, vrednost indeksa S&P 500 je za oko 11 odsto viša nego pre sedam meseci.
Štampanje dolara kontraproduktivno
Bombastične tvrdnje da su najbogatiji prodajom ogromnog broja akcija, u takvim slučajevima uobičajen je popust, izgubili silne milijarde samo su na prvi pogled tačne. Bogati su do akcija dolazili prethodnih meseci po znatno nižim cenama, te se procenjuje da su, i pored kraha cena i popusta, zaradili najmanje 80 odsto na uloženo.
Motiv prodaje je što američka vlada mora da se zaduži, i to u vreme kada monetarna vlast za cilj ima borbu protiv inflacije, pa bi dodatno štampanje dolara bilo kontraproduktivno.
Dakle, Bela kuća će se morati osloniti na emitovanje obveznica. Kupci će biti upravo najbogatiji, stoga su i prodali akcijske portfelje kako bi u pravom trenutku imali gotovinu za pazar državnih hartija od vrednosti i zaradu od najmanje pet odsto, koliko je trenutno profit pri kupovini dugoročnih obveznica SAD.
Brojni analitičari su kao osnovni razlog naglog pada akcija naveli poslovne performanse SAD gore od očekivanih. U vidu su imali rast nezaposlenosti na 4,4 odsto i gotovo upola manje od procenjivanih novootvorenih radnih mesta. Smatra se da još uvek visoka kamatna stopa FED-a nije podsticajna za privredni zamah, tim pre i za ekspanziju novih radnih mesta.
Iz vremena pandemije
Međutim, ekonomska situacija u SAD, uprkos nedovoljnom broju novih radnih ponuda, znatno je bolja nego pre dvanaest meseci. Potrošnja je za godinu dana narasla 1,7 odsto, a ona je najznačajniji privredni generator. Godišnje poslovne investicije iznosile su sasvim solidnih 3,7 odsto.
Čak je i procenat od 4,4 odsto nezaposlenih ispod 5,7 odsto, proseka za poslednje tri godine. Kao pozitivan trend u ekonomiji SAD analitičari navode čak 133.000 novih radnih mesta u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, kao i činjenicu da je jul sedamnaesti uzastopni mesec kako plate rastu.
Ipak, inflacija od oko 3,4 odsto je problem. Tokom nepune dve godine skresana je na trećinu u odnosu na vreme koronavirusa. Zapravo, aktuelne nevolje su dobrim delom posledica tadašnjih kretanja, odnosno ogromnog ubacivanja novonaštampanih dolara kako bi se održala uobičajena proizvodnja, život u celini.
Na tržište se slila ogromna količina novca, a deficit SAD je pojedinih godina dostizao i neverovatnih 14 odsto BDP-a. To je mnogo, s obzirom na to da je prema pravilima EU maksimalno dozvoljeni deficit tri odsto nacionalnog BDP-a. Gro tog novca, međutim, nije, kako se planiralo, uložen u proizvodnju, već je gotovo 75 odsto završio u kupovini akcija. Otuda i dugoročan i intenzivan rast cena na berzama.
Živeti sa inflacijom
Posle svega, Amerikancima ostaje da suzbiju inflaciju, ali tako da privredu ne ometaju previše. To neće moći brzo, niti će biti lako kao što je izgledalo kada je pre godinu i po dana FED započeo smanjivanje prethodno uvećane sopstvene kamatne stope. Dotle, Amerikanci će morati da žive ne sa previsokom, ali inflacijom koja utiče na životni standard, naročito siromašnijih slojeva stanovništva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
22
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Komentari 2
Kosta Rackov
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar