"Nije to pogon za proizvodnju majoneza": I da Srbiji odmah "sa neba padne" nuklearka - nema kadar
Sve državne strategije, odluke političara i međudržavni ugovori padaju pred pitanjem - da li uopšte postoje mladi ljudi u Srbiji koji su spremni da rade u nuklearnim postrojenjima.
Foto: Pixabay
To za N1 kaže naučni novinar i fizičar Slobodan Bubnjević.
Javna rasprava koju je otvorilo Ministarstvo rudarstva i energetike o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se predlaže ukidanje zabrane izgradnje nuklearnih elektrana, završena je 10. septembra.
Ako izmene i dopune budu usvojene, danom stupanja na snagu prestaće da važi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji iz 1989. uveden kao reakcija na akcident u Černobilju 1986. godine.
Predloženo je da se u Zakon o energetici doda celo jedno poglavlje koje se odnosi na nuklearnu energiju.
Srbija bez nuklearnih inženjera
Slobodan Bubnjević navodi da se obrazovanje iz nuklearne fizike u Srbiji stiče na nekoliko fakulteta u okviru jednog ili nekoliko kurseva gde studenti stiču osnovna znanja iz nuklearne fizike.
"To su Fizički fakultet u Beogradu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Takođe, na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu postoji nekoliko kurseva gde se može slušati nuklearna tehnika", navodi on.
Kako kaže, trenutno u Srbiji ne možete steći diplomu nuklearnog inženjera.
"Takođe, mi u Srbiji nemamo nijedan istraživački reaktor, što je logično jer je zabranjeno, ali to je jedan korak koji igra ulogu u razvoju obrazovanja tehničkih kadrova. Kao uvod u nuklearni poduhvat potrebno nam je i takvo postrojenje. Dakle, znanje o nuklearnoj fizici nije nestalo, ali tu vrstu eksperata, inženjera koji mogu da rade na reaktoru već dugo ne obrazujemo u Srbiji", ističe sagovornik N1.
"Nuklearke nisu isto što i pogon za proizvodnju majoneza"
Ukoliko bi došlo do gradnje nuklearki u Srbiji, pitanje je ko bi ih projektovao, gradio i upravljao njima, a o tome, kako kaže sagovornik N1, postoje različita viđenja.
"Jedan deo javnosti uopšte ne želi da čuje da kod nas postoji takav problem, da u nekoj oblasti nemamo kadrove, a to jeste neobično za nas pošto ljudskog potencijala obično ne nedostaje - pa se taj detalj ignoriše. A postoji i deo javnosti koji smatra da se, kao i kod nekih drugih tehnologija, strani eksperti mogu dobiti uz kupovinu reaktora i goriva. Međutim, nuklearni objekti nisu isto kao novi pogon za proizvodnju majoneza gde ćete lako dovesti strane instruktore i obučiti ljude da ih koriste", ocenjuje Bubnjević.
Ključno je, kako navodi, da u zemlji imate svoje eksperte koji će raditi u nuklearkama iz čitavog niza razloga, od međunarodne regulative koja to propisuje, do odnosa sa stanovništvom.
"Pitanje je, naime, kako će stanovništvo uopšte biti spremno da prihvati nuklearni objekat kojim ne upravljaju ljudi koji sa porodicama žive u njihovom okruženju - što je oproban recept svuda u svetu. I ne samo to, nego je uz nuklearke neophodan i nezavistan sistem regulacije nuklearnih pitanja - nukelarka može biti u privatnom vlasništvu, iza nje je neka kompanija, ali njen rad, posebno u slučaju kakvog incidenta, kontroliše državni regulator, a za to su vam apsolutno neophodni domaći eksperti", objašnjava on.
"Šta mislite koliko bi žrtava bilo u Černobilju da SSSR nije imao nuklearne eksperte izvan elektrane? Koliko bi ih bilo u Fukušimi", pita Bubnjević.
Kada bi nuklearna elektrana sada "pala sa neba" u Srbiju, smatra Bubnjević, mi ne bismo imali domaćih stručnjaka da je koristimo, kontrolišemo i njome upravljamo.
"No, budući da je izgradnja proces od 15 do 20 godina, ima vremena za razvoj domaće ekspertize, ali to ne znači da se možemo opustiti. Naprotiv. Prvi korak bi moralo biti pokretanje jedne obrazovne lavine, jer nam za razvoj domaće ekspertize treba isto toliko vremena. Na kraju dana, ako elektrane nikad i ne bude iz nekih drugih razloga, razvoj znanja je uvek najpametnije ulaganje. Uvek se od toga dobije nešto dragoceno", naglašava.
Ceo tekst N1 možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Država se za auto-put Beograd - Zrenjanin - Novi Sad zadužuje kod tri banke
09.08.2026.•
5
Vlada Srbije uputila je Skupštini Srbije predloge tri zakona o zaduživanju Srbije kod tri banke, a u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd - Zrenjanin - Novi Sad.
Koliko morate da radite za jednu kuglu sladoleda?
09.08.2026.•
0
U okvirnom poređenju cena u 10 evropskih zemalja, koje je sproveo Euronews, pokazalo se da je za kupovinu jedne kugle sladoleda potrebno najviše radnog vremena u Grčkoj - gotovo tri puta više nego u Nemačkoj.
Vozači kamiona sa Zapadnog Balkana i dalje na ledu: Evropska komisija nije ponudila rešenje
08.08.2026.•
8
Evropska komisija (EK) nije ponudila nikakvo rešenje za skidanje ograničenja trajanja boravka profesionalnih vozača kamiona sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengen zone.
Nemačke pokrajine ukidaju zabranu vožnje kamiona nedeljom zbog niskog vodostaja
08.08.2026.•
0
Nemačke savezne pokrajine Rajna-Palatinat, Donja Saksonija, Severna Rajna-Vestfalija i Sarland privremeno su suspendovale zabranu saobraćaja za kamione nedeljom.
Airbnb beleži veliku potražnju širom sveta, akcije porasle devet odsto
08.08.2026.•
0
Akcije kompanije za onlajn rezervaciju smeštaja Er bi-en-bi (Airbnb) porasle su oko devet odsto nakon što je kompanija objavila rezultate za drugo tromesečje 2026. koji su nadmašili očekivanja analitičara.
Ko je u pravu za rafineriju: Vučić upozorava na Dunav, NIS kaže da radi normalno
08.08.2026.•
11
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozorava da bi zbog niskog vodostaja Dunava rafinerija u Pančevu mogla da bude prinuđena da privremeno obustavi rad, ministarka tvrdi da rafinerija radi povećanim obimom.
Bugari spasavaju Evropu
08.08.2026.•
19
Istorijski minimalan nivo vode u Dunavu iznedrio je niz poteškoća u mnogim zemljama.
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
1
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
19
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
7
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Komentari 36
vitamin
Pa ja radim u industriji i ovo ovde ne može ako si duduk da tako krene, a ne može vala ni majonez. To ne rade ljudi koji su sedeli po kancelarijama i davali zadatke studentima, nego se (ako nemaš kadar) ide kod nekoga ko ga ima i ko će da ti gradi te nuklearke i taj će da ti obezbedi i neke stručnjake za kasnije.
A kadrovi će da se školuju ne kod ovog cara što rešava zadatke, nego će da idu na praksu negde gde postoje nuklearne elektrane i vide uživo sve, tamo da uče i rade.
Propadale su ovde pivare sve sa "nemačkim sertifikatima i recepturama", jer niko nije znao da radi. Toliko o teoriji i praksi.
///
Potpuno ste u pravu. Kinezi su nedavno pustili u rad najveću termoelektranu na svetu. Nama stoje 50-godišnje rezerve uglja, a mi uvozimo ugalj i struju i razmišljamo o nuklearkama.
@ Fića
Sve je tačno. Ali, niko ne razmišlja o projektovanju, izgradnji, stručnom kadru, gorivu pre i posle i na kraju uklanjanju nuklearke.
Svi čekaju da budu dovedeni pred svršen čin.
Pre nego što bi nuklearka i bila izgrađena, verovatno će se pronaći nova, bolja, manje rizična i manje skupa rešenja. Ali, neki nemaju strpljenja, hoće nova zaduživanja, kredite i skupe i rizične igrarije.
Bor
Tuđa ruka svrab ne češe.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar