"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Kako piše Danas, iako bi ovo mogla da bude odlična prilika da se smanji deficit i posledično i javni dug, Vlada Srbije ima druge ideje.
Zapravo, deficit budžeta biće povećan sa oko 1,7 milijardi evra, na celih 2,2 milijarde evra. U odnosu na BDP deficit će biti povećan sa planiranih 2,2 odsto na 2,9 odsto.
Fiskalni savet u svojoj oceni rebalansa budžeta ističe da je od 2020. godine ovo prvi put da je rebalansom napravljen plan deficita koji je veći od ostvarenja u prethodnoj godini.
"Ova činjenica ukazuje na to da se Vlada okreće ekspanzivnijoj fiskalnoj politici, što ne bi bila preporuka Fiskalnog saveta u periodu (još uvek) povišene inflacije i već visoke domaće tražnje", poručuje Fiskalni savet uz napomenu da je ekonomski mnogo racionalnije i bolje da se moguća povoljnija fiskalna kretanja iskoriste za smanjivanje budžetskog deficita i posledičnog zaduživanja zemlje.
Iako se planira veći deficit, ne samo od 1,5 odsto BDP-a koliko je dugo važilo kao srednjoročni cilj Vlade, već i od 2,5 odsto na koliko je taj cilj povećan u fiskalnoj strategiji, Savet ocenjuje da je dobro to što planirano pogoršanje fiskalnih kretanja ipak nema težinu da ugrozi makroekonomsku stabilnost Srbije.
Planirano povećanje fiskalnog deficita po definiciji u krajnjem ishodu rezultira većim zaduženjem zemlje (nezavisno od trenutnog stanja depozita). Olakšavajuća okolnost je, međutim, to što nominalni BDP u 2024. raste još brže – pa će učešće javnog duga u BDP-u ipak blago da se umanji. Rast BDP-a Srbije u evrima u 2024. iznosi skoro 10 odsto (sa 69,5 milijardi evra na 76,4 milijardi evra), dok će javni dug opšte države da poraste za oko šest odsto (sa 36,5 milijardi evra na oko 38,5 milijardi evra).
Zahvaljujući tome, zapravo će se učešće javnog duga u BDP-u umanjiti sa 52,3 odsto BDP-a, koliko je bilo na kraju 2023, na ispod 52 odsto BDP-a na kraju 2024. godine
Opet, i tu ima razloga za upozorenje. Kako Savet navodi, visok rast BDP-a u evrima od oko 10 odsto kakav se dešava u 2024. dobrim delom počiva na faktorima koji nisu dugoročno održivi.
"Na njega (pored solidnog realnog rasta BDP-a od 3,8 odsto) utiče i još uvek relativno visoka prosečna inflacija (4,7 odsto), kao i veći deflator BDP-a od 5,7 odsto (usled bržeg rasta domaćih od uvoznih cena) i blago nominalno jačanje dinara u odnosu na evro", upozoravaju u Fiskalnom savetu.
Druga važna, a i pozitivna stvar, je da je do rasta deficita uglavnom došlo usled rasta diskrecionih, a ne strukturnih rashoda države.
Oni ocenjuju da su i prihodi i rashodi konzervativno planirani i da bi lako moglo da se desi da stvarni deficit bude manji od planiranog i u tom slučaju apeluju a Vladu da taj novac ne potroši na ad hok mere i deljenje novca preko tekućih rezervi.
Iako je potrošnja iz budžeta uvećana za 1,7 milijardi evra, preraspodela rashoda unutar budžeta iznosi čak 2,2 milijarde evra.
Rebalans i rekordne javne investicije
Najveći deo toga odnosi se na povećanje kapitalnih investicija, za skoro 103 milijarde dinara ili 850 miliona evra. Javne investicije su ovim povećane na preko šest milijardi evra u 2024. godini, na oko osam odsto BDP-a, što je rekord za Srbiju.
Opet, svo to povećanje može se svesti na dva projekta. EKSPO i Nacionalni stadion i projekte povezane s njim i kupovinu aviona "rafal" od Francuske.
EKSPO 2027 sa pratećom infrastrukturom (Nacionalni stadion i pruga od Zemuna do stadiona), čiji su troškovi u 2024. rebalansom povećani za oko 370 miliona evra (sa inicijalno planiranih 340 miliona na 710 miliona evra).
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da bi bez rebalansa, deficit budžeta ove godine iznosio jedan odsto BDP-a, što bi bio dobar fiskalni rezultat.
"Sada, rebalansom deficit se povećava na 2,9 odsto BDP-a, što je veliki deficit. Neki od rashoda ostaće i u narednim godinama. Recimo rate za rafale imamo i ove i sledeće godine. Slično i za služenje vojnog roka", rekao je on.
Podsetio je i da će ove i sledeće godine biti veliki trošak i pripreme objekata, ali posle toga se javljaju tekući troškovi, hrana, smeštaj, oblačenje, plata za te vojnike.
"S druge strane, već od ranije su doneti planovi da se povećaju rashodi, radi se o investicionom planu od 18 milijardi evra do 2027. godine. Na prihodnoj strani može biti problem to što se sledeće godine ne očekuje visoka inflacija kao ove, što znači manje prihode. Ukupno, može se i sledeće godine desiti da fiskalni deficit bude veći od onog što je planirano fiskalnom strategijom, 2,5 odsto BDP-a", napominje Arsić dodajući da se istovremeno sa pumpanjem novca u EKSPO, usporavaju neki drugi infrastrukturni projekti.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dijamant zvanično promenio vlasnika: Forten predao kompaniju MK Grupi
22.06.2026.•
0
MK Grupa postala je vlasnik kompanije Dijamant, koja je do sada bila u vlasništvu Fortenova Grupe.
Biznis i finansije: Banke su u prvih 100 kompanija u Srbiji po zaradama
22.06.2026.•
3
Globalni potresi nisu ozbiljnije uzdrmali poslovanje vodećih finansijskih igrača na našem tržištu, navedeno je u najnovijoj ediciji Finansije Top 2025/26, koju svake godine izdaje ekonomski mesečnik Biznis i finansije.
Vlada Srbije povećala akcize na gorivo
22.06.2026.•
9
Vlada Srbije povećala je iznose akciza na derivate nafte za oko 12,5 odsto u odnosu na prošlu nedelju, objavila je eKapija.
Gorivo u Srbiji pojeftinilo prošlog petka: Ovo su razlozi zašto se to verovatno neće ponovo desiti
22.06.2026.•
7
Cene nafte na svetskim berzama pale su posle potpisivanja sporazuma o postizanju mira između SAD i Irana.
Svetski kongres ekonomista od danas u Beogradu
22.06.2026.•
1
Svetski kongres ekonomista, u organizaciji Međunarodne ekonomske asocijacije (IEA), održaće se od danas, 22. juna do petka, 26. juna u Beogradu.
Registracija u APR kao objavljen oglas: Kako banke i knjigovođe dolaze do podataka klijenata?
21.06.2026.•
3
Od trenutka upisa preduzetnika u APR, počinju često da stižu pozivi, meljovi, ponude bankarskih usluga. Građani se u ovakvim situacijama s pravom ljute, a privrednici na to, kaže zakon, nemaju pravo.
Najskuplji stan u Srbiji prodat za 2,6 miliona evra u Beogradu, rast prometa i u Novom Sadu
20.06.2026.•
17
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla je približno dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost za prvi kvartal od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.
Tržište nekretnina usporilo, ali kvadrat ne pojeftinjuje: Šta je razlog?
19.06.2026.•
43
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
NBS: Internet plaćanja u Srbiji nastavljaju snažan rast
19.06.2026.•
2
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Đedović Handanović: Nadam se da će Gaspromnjeft i MOL uspeti da se dogovora o NIS-u, mi smo svoje završili
19.06.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas da je potpisivanjem ugovora između akcionara sa MOL-om srpska strana okončana svoj deo posla u pregovorima.
Džefri Saks: Srbija napravila dobar izbor što sarađuje sa kineskim kompanijama
19.06.2026.•
10
Prvi "Horizons" forum o održivosti i povezivanju počeo je juče u Beogradu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ekonomista Džefri Saks danas su održali razgovor o srpskoj ekonomiji, geopolitici i prilikama za razvoj.
BMW: Na kineskom tržištu i dalje ima mesta za inostrane proizvođače
18.06.2026.•
0
Proizvođač automobila BMW objavio je da na kineskom tržištu i dalje postoji prostor za inostrane automobilske kompanije, uprkos sve većoj dominaciji domaćih proizvođača.
Visoki troškovi klimatskih promena
18.06.2026.•
2
Pre neki dan iz uprave Panamskog kanala je stigla vest da se od 3. jula uvodi novo ograničenje gaza.
Stelantisov dobavljač dobija 1,5 miliona evra od države Srbije za rekonstrukciju proizvodnog pogona
18.06.2026.•
1
PMC Automotive iz Kragujevca, firma koja je Stelantisov dobavljač, dobiće od države 1,45 miliona evra podsticaja.
Jorgić: Prodaja ruskog udela u NIS-u po važećim zakonima treba da se obavi na berzi
18.06.2026.•
6
Prodaja većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije po važećim zakonima trebalo bi da se obavi preko berze, rekao je stručnjak za berzansko poslovanje Branislav Jorgić.
Presek stanja: Izveštaj Ministarstva finansija o trošenjima za Ekspo
18.06.2026.•
4
Ministarstvo finansija je do kraja maja ove godine potrošilo skoro 7 milijardi dinara za projekat Ekspo 2027 od ukupno 42,5 milijardi dinara koliko je ovoj godini planirano za tu stavku.
Od sutra akcize umanjene samo 10 umesto 20 odsto, sledeće nedelje povratak na staro
18.06.2026.•
33
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
18.06.2026.•
3
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Siva zona seoskog turizma: Inspektora malo, pa se i mali porez izbegava
17.06.2026.•
4
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
46
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
Komentari 17
dz0
Gradanin
Gradnja stadiona i drugih velikih projekata može izgledati kao ulaganje u prestiž, ali ako nisu deo sveobuhvatnog plana koji uzima u obzir potrebe građana, često ostaju kao simboli neodgovarajućih prioriteta. Javni prevoz, poput metroa, koji bi svakodnevno služio milionima ljudi, mogao bi značajno unaprediti kvalitet života i smanjiti saobraćajne gužve, ali takvi projekti često zahtevaju ogromna ulaganja i političku volju.
Potrebna je ozbiljna dugoročna strategija koja balansira između modernizacije i osnovnih potreba građana, posebno u gradovima koji brzo rastu.
@Kiza Klisa
Nemojte da Vam oni poljuljavaju veru u zdrav razum i cinjenice, jer tekstovi komentara govore dovoljno onome ko zdravo razmislja.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar