Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Foto: 021.rs
Od 2021. godine, cene struje i gasa su sukcesivno uvećane za 50,6, odnosno 139 odsto, dok je cena grejanja, zavisno od opštine, povećana samo 14 do 20 odsto. Nedovoljno, pošto su glavne stavke u troškovniku toplane upravo energenti.
Srpska vlada je, slično većini evropskih, pozivajući se na posledice epidemije korone, opštinama dugo tolerisala nevoljnost da povise cenu. Nema te vlasti koja ne voli da izbegavanjem nepopularnih odluka pomalo kupuje naklonost birača.
Ubogaljena proizvodnja struje
Međutim, ekstremna potrošnja struje tokom leta ogolila je jadno stanje Elektroprivrede Srbije, čija je osnovna slabost u tome što dnevno ne može da proizvede više od 93 miliona kilovat-sati. Zimske dnevne potrebe Srbije su, zavisno od temperature, između 95 i 120 miliona kilovat-sati, a bilo je slučajeva kada je potrošnja struje i desetak dana kontinuirano dostizala 125 do 135 miliona kilovat-sati.
Dve poslednje, nezabeleženo blage zime su učinile da poprilično zaboravimo na sneg i studen, ali samo politički neodgovorna osoba može očekivati i treću ekstremno blagu zimu, a sa njom i toliko umanjenu potrošnju toplotne energije koja bi ponovo prikrila nemoć EPS-a.
Realno, Srbija tokom jeseni i zime mora da računa na značajan uvoz struje, i to ne samo u periodu od Svetog Nikole do Nove godine po julijanskom kalendaru, kada Srbija redovno, decenijama, kupuje relativno malu količinu električne energije.
Zebnja vlasti ne bi bila posebno izražena da Evropa i sama ne kuburi sa strujom, pa cene električne energije skoče u nebesa čim se pojavi i najmanja nestašica. Tako su letos dostizale i po 350 i 400 evra po megavat-satu, mada je njihova uobičajena vrednost između 60 i 110 evra.
Vratolomne cene
Upravo izrazita volatilnost berzanske cene i jeste ono što naročito zabrinjava – u njoj se krije opasnost da se mala količina uvezene struje plati veoma skupo, četiri-pet puta više nego u vreme kada su države određivale cene.
Nestalnom proizvodnjom, sve veći broj solarnih i vetroelektrana dodatno pospešuje ekstremne promene cena struje. U Srbiji je dodatni problem što ceo region jugoistočne i dela srednje Evrope nema dovoljno snažnu konekciju sa većim delom Starog kontinenta, pa su mogućnosti uvoza poprilično skučene.
Kako je u Nemanjinoj 14 jasno da će Srbija, osim ako ne bude imala "ludu" sreću, predstojeće jeseni i zime kupovati struju, nesporna je i potreba da se povećanjem cene grejanja toplane učine tehnički i ekonomski sposobne za što veću proizvodnju toplote. Od dobrog rada toplana nema efikasnije pomoći za smanjenje potrošnje struje. Time se pomaže štednji električne energije, te, posredno, i umanjuje potreba za uvozom.
Komšije u nevolji
Srpske nevolje ne umanjuje ni to što i susede more slične brige. Tako je u Hrvatskoj vlada najavila povećanje cene struje i gasa za najmanje 20 odsto, mada ima zagovornika i za 30 odsto uvećanja. Kako bi predupredila moguće izlive nezadovoljstva građana, tamošnja vlada je odlučila da plate u javnom sektoru ozbiljnije poveća, pa su sada u proseku za čak 39 odsto iznad zarada zaposlenih u privatnom sektoru.
To je novi budžetski izdatak od oko 1,6 milijardi evra godišnje, za čiju popunu je vlada uvela porez na stanove u kojima niko ne živi, a nisu ni registrovani za turističku ponudu.
Srpska vlada je postupila slično, već je donela odluku o povećanju penzija od 1. decembra za nepunih 11 odsto. Nema spora da će i tim gotovo nevidljivog premijera Vučevića učiniti sve da i grejanje poskupi.
Prekid prirodne saradnje
Svakako da snabdevanje Srbije energijom ne bi potencijalno bilo toliko neugodno da nema tih vratolomnih oscilacija cena struje i gasa u celoj Evropi. Nedostajuća količina bi se kupila od inopartnera po obostrano zadovoljavajućoj ceni. No, u uslovima neviđene volatilnosti mnogi upadaju u zamku iz koje se mogu izvući jedino uvozom u periodu preskupe struje.
Došli smo do osnovnog pitanja: zašto su cene energije u EU toliko volatilne da je najbolje i ne računati na uvoz sa ovog područja? Odgovor je u kontinuiranom manjku gasa i povremeno dramatičnim nedostacima, uslovljenim koliko nestalnošću obnovljivih izvora energije, toliko i haosom na gasnom tržištu.
Trenutno Nemačka uvozi gas po tri do četiri puta višoj ceni nego što plaćaju Amerikanci, a cena struje je dva i po puta viša nego s druge strane Atlantika. Krizna situacija je posledica prekida energetske saradnje sa Rusijom i uzrokovala je manjak gasa delom nadoknađen uvozom iz Alžira, Azerbejdžana i povećanjem uvoza iz Norveške, delom pomoću LNG tankera, kada je cena i tri puta viša nego u tradicionalnom uvozu gasovodom iz Rusije. Samo dve ekstremno blage zime su sprečile da muke Evropljana ne budu još veće.
Najskuplja struja
Nedaće za Stari kontinent su tim veće jer gas u velikoj meri određuje i cenu struje. Oscilacije u proizvodnji solarnih i vetroelektrana su tolike da je često potrebno nedostajuće količine nadoknaditi strujom iz gasnih elektrana.
A to je najskuplja električna energija, posebno u situaciji kada Evropljani gas plaćaju trostruko više nego što bi plaćali da je nastavljen višedecenijski uvoz iz Rusije. Upravo u ovakvim situacijama dolazi do brzog i izuzetno visokog skoka cena na berzama električne energije.
Iznenadne nestašice i ekstremne cene struje su tim češće što se svojevrsni energetski haos na Starom kontinentu događa u vreme kada se prelazi na električna vozila i odvija tranzicija na obnovljive izvore energije. Prvim se potrošnja naglo i neprekidno uvećava, dok drugim van upotrebe ostaju tradicionalni proizvođači struje, čiji udeo nije lako nadomestiti.
Postoji samo jedan način da se situacija brzo sanira i reguliše — prestanak rata u Ukrajini i obnova uobičajenih ekonomskih i energetskih veza Evrope sa Rusijom. U suprotnom, nedaće sa nestašicama i volatilnošću cene struje biće češće i još ekstremnije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
18
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
21
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
26
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
5
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
4
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Komentari 26
Kuzman
Po iskustvu
Bbb
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar