Struja je skupa, zima dolazi - a šta će Srbija?
Pred mnogim gradovima u Srbiji postoji potreba da povećaju cene grejanja u lokalnim sistemima.
Foto: 021.rs
Od 2021. godine, cene struje i gasa su sukcesivno uvećane za 50,6, odnosno 139 odsto, dok je cena grejanja, zavisno od opštine, povećana samo 14 do 20 odsto. Nedovoljno, pošto su glavne stavke u troškovniku toplane upravo energenti.
Srpska vlada je, slično većini evropskih, pozivajući se na posledice epidemije korone, opštinama dugo tolerisala nevoljnost da povise cenu. Nema te vlasti koja ne voli da izbegavanjem nepopularnih odluka pomalo kupuje naklonost birača.
Ubogaljena proizvodnja struje
Međutim, ekstremna potrošnja struje tokom leta ogolila je jadno stanje Elektroprivrede Srbije, čija je osnovna slabost u tome što dnevno ne može da proizvede više od 93 miliona kilovat-sati. Zimske dnevne potrebe Srbije su, zavisno od temperature, između 95 i 120 miliona kilovat-sati, a bilo je slučajeva kada je potrošnja struje i desetak dana kontinuirano dostizala 125 do 135 miliona kilovat-sati.
Dve poslednje, nezabeleženo blage zime su učinile da poprilično zaboravimo na sneg i studen, ali samo politički neodgovorna osoba može očekivati i treću ekstremno blagu zimu, a sa njom i toliko umanjenu potrošnju toplotne energije koja bi ponovo prikrila nemoć EPS-a.
Realno, Srbija tokom jeseni i zime mora da računa na značajan uvoz struje, i to ne samo u periodu od Svetog Nikole do Nove godine po julijanskom kalendaru, kada Srbija redovno, decenijama, kupuje relativno malu količinu električne energije.
Zebnja vlasti ne bi bila posebno izražena da Evropa i sama ne kuburi sa strujom, pa cene električne energije skoče u nebesa čim se pojavi i najmanja nestašica. Tako su letos dostizale i po 350 i 400 evra po megavat-satu, mada je njihova uobičajena vrednost između 60 i 110 evra.
Vratolomne cene
Upravo izrazita volatilnost berzanske cene i jeste ono što naročito zabrinjava – u njoj se krije opasnost da se mala količina uvezene struje plati veoma skupo, četiri-pet puta više nego u vreme kada su države određivale cene.
Nestalnom proizvodnjom, sve veći broj solarnih i vetroelektrana dodatno pospešuje ekstremne promene cena struje. U Srbiji je dodatni problem što ceo region jugoistočne i dela srednje Evrope nema dovoljno snažnu konekciju sa većim delom Starog kontinenta, pa su mogućnosti uvoza poprilično skučene.
Kako je u Nemanjinoj 14 jasno da će Srbija, osim ako ne bude imala "ludu" sreću, predstojeće jeseni i zime kupovati struju, nesporna je i potreba da se povećanjem cene grejanja toplane učine tehnički i ekonomski sposobne za što veću proizvodnju toplote. Od dobrog rada toplana nema efikasnije pomoći za smanjenje potrošnje struje. Time se pomaže štednji električne energije, te, posredno, i umanjuje potreba za uvozom.
Komšije u nevolji
Srpske nevolje ne umanjuje ni to što i susede more slične brige. Tako je u Hrvatskoj vlada najavila povećanje cene struje i gasa za najmanje 20 odsto, mada ima zagovornika i za 30 odsto uvećanja. Kako bi predupredila moguće izlive nezadovoljstva građana, tamošnja vlada je odlučila da plate u javnom sektoru ozbiljnije poveća, pa su sada u proseku za čak 39 odsto iznad zarada zaposlenih u privatnom sektoru.
To je novi budžetski izdatak od oko 1,6 milijardi evra godišnje, za čiju popunu je vlada uvela porez na stanove u kojima niko ne živi, a nisu ni registrovani za turističku ponudu.
Srpska vlada je postupila slično, već je donela odluku o povećanju penzija od 1. decembra za nepunih 11 odsto. Nema spora da će i tim gotovo nevidljivog premijera Vučevića učiniti sve da i grejanje poskupi.
Prekid prirodne saradnje
Svakako da snabdevanje Srbije energijom ne bi potencijalno bilo toliko neugodno da nema tih vratolomnih oscilacija cena struje i gasa u celoj Evropi. Nedostajuća količina bi se kupila od inopartnera po obostrano zadovoljavajućoj ceni. No, u uslovima neviđene volatilnosti mnogi upadaju u zamku iz koje se mogu izvući jedino uvozom u periodu preskupe struje.
Došli smo do osnovnog pitanja: zašto su cene energije u EU toliko volatilne da je najbolje i ne računati na uvoz sa ovog područja? Odgovor je u kontinuiranom manjku gasa i povremeno dramatičnim nedostacima, uslovljenim koliko nestalnošću obnovljivih izvora energije, toliko i haosom na gasnom tržištu.
Trenutno Nemačka uvozi gas po tri do četiri puta višoj ceni nego što plaćaju Amerikanci, a cena struje je dva i po puta viša nego s druge strane Atlantika. Krizna situacija je posledica prekida energetske saradnje sa Rusijom i uzrokovala je manjak gasa delom nadoknađen uvozom iz Alžira, Azerbejdžana i povećanjem uvoza iz Norveške, delom pomoću LNG tankera, kada je cena i tri puta viša nego u tradicionalnom uvozu gasovodom iz Rusije. Samo dve ekstremno blage zime su sprečile da muke Evropljana ne budu još veće.
Najskuplja struja
Nedaće za Stari kontinent su tim veće jer gas u velikoj meri određuje i cenu struje. Oscilacije u proizvodnji solarnih i vetroelektrana su tolike da je često potrebno nedostajuće količine nadoknaditi strujom iz gasnih elektrana.
A to je najskuplja električna energija, posebno u situaciji kada Evropljani gas plaćaju trostruko više nego što bi plaćali da je nastavljen višedecenijski uvoz iz Rusije. Upravo u ovakvim situacijama dolazi do brzog i izuzetno visokog skoka cena na berzama električne energije.
Iznenadne nestašice i ekstremne cene struje su tim češće što se svojevrsni energetski haos na Starom kontinentu događa u vreme kada se prelazi na električna vozila i odvija tranzicija na obnovljive izvore energije. Prvim se potrošnja naglo i neprekidno uvećava, dok drugim van upotrebe ostaju tradicionalni proizvođači struje, čiji udeo nije lako nadomestiti.
Postoji samo jedan način da se situacija brzo sanira i reguliše — prestanak rata u Ukrajini i obnova uobičajenih ekonomskih i energetskih veza Evrope sa Rusijom. U suprotnom, nedaće sa nestašicama i volatilnošću cene struje biće češće i još ekstremnije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prognoza Evropske komisije: Rast ekonomije u Srbiji kratkoročan, sledi usporavanje
17.11.2026.•
1
Ekonomski rast Srbije ojačaće na kratak rok, vođen domaćom tražnjom, na 3,3 odsto ove godine i 3,8 odsto sledeće da bi zatim usporio na 2,9 odsto u 2028, predviđa Evropska komisija u jesenjim ekonomskim prognozama.
Poštanska štedionica: Deponentima Alta banke do sada isplaćeno 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara
17.11.2026.•
1
Deponentima Alta banke u stečaju isplaćeno je 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara.
PKS-u četiri milijarde dinara od članarine: Treba li ovaj namet ukinuti i šta planira Studentska lista
17.11.2026.•
18
Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke.
Uprkos podršci Trampa i Maska: Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga
17.11.2026.•
1
Upravni odbor kompanije Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga na mesto izvršnog direktora, uprkos sve glasnijim zahtevima za njegov povratak.
Majkrosoft utvrdio: Višemesečni softverski propust izazvao globalni prekid rada
17.11.2026.•
5
Kompanija Majkrosoft utvrdila je da je višemesečni softverski propust, u kombinaciji sa problemima u internim mrežnim vezama i smanjenim kapacitetom servera, izazvao globalni prekid rada njenih usluga.
Akcionari tužili Intel jer je vrednost akcija u jednom danu pala 29 odsto
17.11.2026.•
1
Akcionari Intela podneli su tužbu protiv kompanije zbog obmanjivanja investitora i prikrivanja posledica usporavanja prodaje ličnih računara, što je doprinelo padu vrednosti akcija firme za 29 odsto u jednom danu.
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
2
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
8
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
4
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Komentari 26
Kuzman
Po iskustvu
Bbb
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar