
Izbegavanje sankcija NIS-u: Manevar vredan truda
SAD su 10. januara donele odluku o uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije.

Foto: 021.rs
Prva reakcija ovdašnje političke scene i javnosti bila su očekivanja da će ruski partner, većinski vlasnik NIS-a, prodati sopstveni udeo i tako odagnati opaku pretnju.
Predsednik države je obećavao da će 20. januara razgovarati sa američkom administracijom, sedam dana kasnije sa predsednikom Rusije, nakon kojih se najavljivao jasniji plan kako da do kažnjavanja građana Srbije ipak ne dođe.
Otežana komunikacija
Međutim, prošlo je već dosta vremena, a nismo ništa zvanično čuli jesu li razgovori obavljeni i, ako jesu, kakav je efekat. Istina, zna se da je srpska vlast imala sastanke sa obe strane i, po svemu sudeći, konkretnog rezultata u smislu iznalaženja načina izbegavanja sankcionisanja nije bilo.
Istina, bilo je i objektivnih teškoća, pre svega zato što je u međuvremenu došlo do promene na čelu SAD, a već prvih dana počelo je i čišćenje državnog aparata u najmoćnijoj državi na svetu, što je usložnilo i usporilo diplomatsku aktivnost na ovom planu.
Istovremeno, izgleda da je i Srbima postalo jasno da je Rusiji gotovo nemoguće da se odrekne, makar i uz odgovarajuću novčanu nadoknadu, vlasničkih prava nad veoma uspešnom kompanijom u koju je prethodnih godina uložila i ne tako mali kapital. Nuklearna sila koja je u sukobu sa susedom ne može sebi da dopusti da je drugi ucenjuju, makar i posredno, odnosno preko pretnji sankcijama Srbiji, državi sa kojom Rusija već duže vreme ima dobre, pa i bliske, odnose.
Obraćanje Vašingtonu
To što u dosadašnjim pokušajima nije iznađen način izbegavanja sankcija ne znači da nije bilo sagledavanja ovakvih mogućnosti. Epilog je vidljiv, Srbija je u nastojanju da izbegne loš rasplet počela da se više i direktnije obraća SAD-u. Zapravo, to je i najlogičnije, jer sankcije su uvele SAD i one mogu da ih relativno brzo ukinu, pogotovo sada kada je u Vašingtonu nakon izbora došlo do krupnih promena.
U tom smislu, molba Srbije OFAC-u, američkoj agenciji za kontrolu strane imovine, da, za početak, na 20 dana odloži primenu sankcija, svakako je koristan diplomatski potez. Poenta je u tome da američka strana, kao autor objavljenih sankcija, ima daleko više od svih drugih mogućnosti da ih ukine, odloži ili ublaži.
Podsetimo se, sankcije NIS-u koje bi da nametne SAD značile bi da srpska nacionalna kompanija ne bi smela da kupuje naftu ili rezervne delove od američkih partnera, a ni američke banke ne bi smele poslovati sa NIS-om.
Na zapažanje da NIS sve što mu treba može da nabavlja od drugih dobavljača i partnera sledi odgovor da SAD za poslovanje sa sankcionisanim partnerom relativno često praktikuju da kažnjavaju i firme iz ostatka sveta. Jednostavno ih svrstaju na spisak kažnjenih. Upravo to sekundarno kažnjavanje je i najveća opasnost.
Popravka Severnog toka 1
U međuvremenu sa svetske scene su počele da stižu pozitivni nagoveštaji. Najvažnije je da se sve više priča o kontaktima sukobljenih strana, što direktnih, što posrednih, u cilju uspostavljanja mira. Nisu u pitanju samo verbalne najave, i pojedini ekonomski potezi ukazuju da se priprema teren za mirovne pregovore.
Tako su Danci iznenada dopustili da se popravi eksplozijom probušeni gasovod Severni tok 1, a ni Ukrajinci više nisu isključivi u nameri da zauvek stopiraju transport ruskog gasa preko cevovoda koji prolazi njihovom teritorijom. Takođe, i evropski političari, posebno oni iz Nemačke, Mađarske, Italije, Austrije i Slovačke, sve češće govore kako bi bilo od interesa da uspostavljanje mira na istoku Evrope obuhvati i regulisanje transporta ruskog gasa putem cevovoda. Očito, dobit od gasnog partnerstva između zemalja EU i Rusije je dragocena i teško nadoknadiva.
Možda je najinteresantnija i za Srbiju potencijalno od neposredne koristi molba JANAF-a, naftovoda kroz Hrvatsku kojim se nafta iz Omišlja doprema do pančevačke rafinerije, OFAC-u da se izuzme od sankcija. Ekonomskih rezona ima podosta. Preko 80 odsto transporta putem ovih cevi usmereno je ka Pančevu, dok preostalih 17–18 odsto čini plasman u mađarsku rafineriju. Posao sa MOL-om nije dovoljan ni za pokriće troškova rada, pa je, zapravo, JANAF zavisan od rada pančevačke rafinerije. Naravno, zavisnost je i u obrnutom smeru, Pančevci nemaju drugi način pribavljanja većih količina osnovne sirovine.
Sekundarne sankcije
Zanimljivo je da bi JANAF, posmatrajući stvari striktno poslovno, mogao da ignoriše američku pretnju. Nema baš nikakav poslovni kontakt sa američkim kompanijama, pa ne potpada pod direktan udar sankcija. Čak ni sekundarne sankcije nisu prevelika pretnja po naftovod koji je izgrađen da bi snabdevao pet rafinerija nekadašnje Jugoslavije, od kojih danas radi samo pančevačka. Jednostavno nema većih partnera sem Rafinerije "Pančevo", pa bi čak i sekundarnim sankcijama bio minimalno pogođen.
Možda bi banke jedine mogle ukidanjem računa ili blokiranjem kartica za kupovinu na pumpama da, primenjujući sankcije, ugroze rad i pančevačke rafinerije i naftovoda JANAF. Međutim, sve banke u Srbiji i Hrvatskoj su ćerke firme evropskih banaka. I sve te banke su, nakon što su Moskvi uvedene i jače sankcije, produžile da rade u Rusiji, a da Ameri nisu nastavili sa sekundarnim kažnjavanjem. Stoga je teško verovati da bi sada bile kažnjene ako bi u slučaju stupanja na snagu sankcija NIS-u produžile sa radom.
Očuvati vlasničku strukturu
Za Srbiju je najvažnije da NIS, koji je pre nego što je ruski Gaspromnjeft ušao u suvlasništvo bio u gubitku 976 miliona evra, nastavi da uspešno posluje zapošljavajući više od 7.000 ljudi i neprekidno ulažući u razvoj.
Prošle godine je prihvatio da uđe u suvlasništvo nad Petrohemijom pokrivajući njenih 65 miliona evra gubitaka, dok će razvoj ove firme iziskivati i blizu 200 miliona evra investicionih ulaganja. Takođe, u sam naftaški segment firme lane je uložio gotovo 450 miliona evra, a konsolidovana neto dobit je oko 110 miliona evra. Ukupan prošlogodišnji prihod bio je 3,3 milijarde evra, što je na nivou prethodne godine, mada su cene dizela i benzina bile oko dva odsto niže nego godinu dana ranije.
Dobro se sećamo kako je NIS poslovao dok je bio u vlasništvu države ili tokom socijalističkog perioda i društvene svojine. Mada je bio monopolista, redovno je zapadao u gubitke. Poslednjih petnaestak godina su daleko najuspešnije razdoblje u istoriji kompanije i za Srbiju je najvažnije da se uspešnost poslovanja produži, ako može i dodatno uveća.
Iskustvo nam kazuje da je za očuvanje trenda neophodno i da se vlasnička struktura očuva. Druge varijante raspleta koje mogu nastati usled američke pretnje sankcijama su po građane Srbije daleko nepovoljnije, a neke mogu biti i pogubne.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
21
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
7
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
15
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Komentari 12
Marko
oni su davno rekli (a tako i jeste), da "to što mi proizvedemo, toliko oni prospu kad presipaju".
Tako da ta priča oko finansiranja rata preko NIS-a... Baš i ne stoji, spram prodaje gasa Evropi npr, i prodaje gasa "na desno", Aziji.
Sa druge strane, i Ti i svi drugi bi trebalo da porazmisle kako bi NIS direktno finansirao rat, ako bi bio prodat. A ne bi bio prodat za sitne pare, ako je uloženo 4 mlrd od kako je kupljen...
Tako da, čak i ako se smatra da NIS finansira rat, da li "mesečno na kašičicu" ili od jednom 2 mlrd., oni svakako dobijaju...
A ja cenim da će biti ovako: Tramp se okreće unutrašnjem oporavku ekonomije, "zavrće slavinu" Zelenskom, Evropa to čini isto, rusi sprovode masivan napad i... Sve se završava do 80-godišnjice pada fašizma, što mislim da se "cilja"...
Novosadjan
Od tih 7.000 zaposlenih , 6950 je Rusa cije zene imaju svoja privatna preduzeca u Srbiji , Bolje receno na njihovim zenama je privatna firma i lagano se izvlaci novac iz nase drzave.
Zapammtite , Rus nikada nije bio nas bratski narod i nikada nam nisu pomagali , niti ce to ikad uciniti.
Particulare matter
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar