Koja investicija najbrže vraća uloženi novac: Njiva, stan ili garaža?
U vreme makroekonomskih neizvesnosti, inflacije i nestabilnog tržišta nekretnina, sve više ljudi se pita gde da uloži novac.
Da li je bolji izbor stan za izdavanje, garaža u prometnom delu grada, ili plodno zemljište.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi da je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža.
Najveći profit, kaže, donosi zemljište koje se aktivno koristi za proizvodnju. Posebno su isplative intenzivne kulture kao što su povrtarstvo i staklenička proizvodnja, gde manja površina može doneti značajnu zaradu.
Dok se ulaganje u stanove i garaže često smatra sigurnom i dugoročnom opcijom sa redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta poslednjih godina beleže značajan rast, posebno u Vojvodini, piše RTS.
Prema rečima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, ulaganje u zemljište dugoročno je isplativije od kupovine stana ili garaže, jer mu vrednost kontinuirano raste.
"Proizvodnja na zemljištu donosi veći profit nego izdavanje stana ili garaža", kaže Galetin.
On naglašava da trend prodaje poljoprivrednog zemljišta radi kupovine stanova nije dobra ideja, jer se time odustaje od resursa koji ima svu veću vrednost.
"Ako prodajete poljoprivredno zemljište da biste kupili stan, odričite se resursa koji dugoročno ima veću vrednost i potencijal za rast cene", kaže on i dodaje da proizvodnja na njima donosi profit, dok je ograničen zarada od kirija", ukazuje Galetin.
Tržište zemljišta ispred stanova i garaža
Prema njegovim rečima, tržište zemljišta je perspektivnije od tržišta stanova i garaža, i to kako u pogledu prometa, tako i u krajnjoj liniji - ceni.
"Proizvodnja na zemljištu vam donosi mnogo veći profit nego sama kirija i zakup stana koje ćete dati u izdavanje. Tako da mislim da je tržište zemljišta mnogo perspektivnije što se tiče i prometa i u krajnjoj liniji cene koja može da se od toga postigne", ocenjuje on.
Intenzivna proizvodnja kao ključ za profit
Galetin ističe da je posebno isplativo ulagati u zemljište ako se planira intenzivna proizvodnja - kao što su povrtarstvo, staklenička i plastična proizvodnja. Međutim, upozorava da kupovina zemlje nema smisla ako se ona neće obrađivati:
"Zemljište donosi profit samo ako se u njega ulaže i ako se koristi za proizvodnju, a ne ako samo stoji ili se izdaje", ukazuje Galetin.
Od vinarstva do povrtarstva - šta je isplativije
Prema poslednjim podacima, prosečno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže sa oko 13 hektara zemlje, što je blizu proseka Evropske unije.
Ipak, ključ profitabilnosti nije samo u površini već u načinu proizvodnje – intenzivni modeli kao povrtarstva i stakleničke proizvodnje mogu doneti ozbiljan profit.
"To je sasvim dovoljno za održavanje proizvodnje, ali uspeh zavisi od modela koji se izabere. Vi imate mogućnost da se bavite ekstenzivnim ratarenjem što je u principu najneisplativija proizvodnja, ali i da se bavite intenzivnom proizvodnjom kao što je povrtarstvo, staklenička proizvodnja, plastenička proizvodnja, proizvodnja pod zaštićenim uslovima, proizvodnja sa zalivnim sistemima što se tiče povrtarske proizvodnje. Tako da u toj intenzivnoj proizvodnji vi apsolutno možete da zaradite sasvim dovoljno para", kaže Galetin.
Prazna njiva ne donosi dobit - samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu
Na pitanje, u koji deo Srbije bi savetovao da se ulaže, Galetin odgovara da je to pre svega stvarnih ličnih afiniteta i iskustva.
"Ne možete uveriti čoveka bez iskustva u poljoprivredi da kupi zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju savetujemo da se opredeljuje za kupovinu zemljišta, jer vam može doneti ozbiljan profit ako ulažete u to isto zemljište“, naglašava on.
On podseća da je hrana danas na globalnom nivou poznata kao jedan od najvažnijih ograničenih resursa.
Galetin ukazuje i na to da prazna njiva ne donosi dobit i da samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu.
"Zemljištu treba pristupiti kao resursu koji donosi proizvode, a ne samo kao pasivnoj imovini koja se rentira. Samo takav pristup donosi pravi profit", zaključio je Galetin.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnji rast industrijskog prometa u junu 16 odsto
16.08.2026.•
1
Promet u industriji Srbije je ukupno u junu bio veći za 16 odsto u odnosu na jun prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Mickoski najavio početak izgranje autoputa od Skoplja do Kosova
16.08.2026.•
0
Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski najavio je danas da će krajem avgusta početi izgradnja autoputa od Skoplja do Kosova.
Rast cena u poljoprivredi: Najveći uticaj imali poskupljenje energenata i đubriva
16.08.2026.•
1
Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u drugom kvartalu 2026. godine, u odnosu na isti kvartal 2025. godine, povećane su 2,5 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Oko 150 najvećih zagađivača u Srbiji već duže od decenije rade bez dozvola
16.08.2026.•
8
Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu.
Moskva zabranila rudarenje kriptovaluta do 2032. godine
16.08.2026.•
1
Zabrana rudarenja kriptovaluta u Moskvi, Moskovskoj oblasti, kao i u nizu opštinskih okruga Kurske oblasti stupila je na snagu.
Australijanci u dolini Ibra pronašli veliku količinu zlata i srebra
16.08.2026.•
50
Australijska kompanija Bindi Metals saopštila je da je završila prvi program istražnog bušenja na projektu Ravni u Srbiji, a prvi rezultati potvrdili su visok sadržaj zlata i srebra na više istražnih lokacija.
Šejn će povećati cene odeće za kupce u Evropi
16.08.2026.•
2
Kineska kompanija za internet prodaju odeće Šejn planira da poveća cene svojih proizvoda u Evropi kako bi nadoknadila deo dodatnih troškova zbog nove takse na male pakete iz zemalja van EU.
Između statistike i novčanika: Koliko je potrebno da bi se u Srbiji živelo, a ne samo preživljavalo?
15.08.2026.•
26
Koliko novca je danas potrebno da bi se u Srbiji živelo, a ne samo preživljavalo? Prema novom obračunu Centra za politike emancipacije (CPE), plata za život u Srbiji za 2026. godinu iznosi 154.740 dinara.
Minimalac raste na 600 evra, a šta će biti sa platama nastavnika?
15.08.2026.•
19
Povećanje minimalne zarade na 600 evra od 1. januara 2027. godine neće direktno uticati na plate nastavnika, jer njihove zarade nisu vezane za minimalac, ocenjuje Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže i sledeće nedelje
15.08.2026.•
0
Akcize na benzin i dizel i dalje su 20 odsto niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 23. avgusta.
Sledi li novi talas poskupljenja hrane: Šta Srbiju čeka zbog suše i niskog vodostaja?
14.08.2026.•
21
Dok u Evropskoj uniji ocenjuju da će suša ove godine skoro pa poništiti sav rast privrede koju su očekivali, u Srbiji je situacija, kao i uvek, malo drugačija.
Objavljene nove cene goriva
14.08.2026.•
25
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
"Višak novca se ubacuje u nekretnine": Rastu cene stanova, a građevina sve skuplja
14.08.2026.•
40
U prvom kvartalu 2026. godine vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji iznosila je oko dve milijarde evra.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou: I dalje 5,75 odsto
13.08.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Evropska centralna banka upozorila na trend potiskivanja gotovinskog plaćanja
13.08.2026.•
3
Anketa Evropske centralne banke pokazala je da gotovo 92 odsto preduzeća u evrozoni, i to uglavnom maloprodaja, restorani i hoteli, prihvata plaćanje gotovinom, ali je trend bezgotovinskog, digitalnog plaćanja sve veći.
Kineski Xingyu ulaže 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu
13.08.2026.•
3
Kineska kompanija Xingyu Automotive Lighting Systems planira da uloži 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu, uz državne podsticaje od 8,2 miliona evra.
Parfimerija Jasmin iz Beograda preuzima parfimeriju Jasmin iz Skoplja
13.08.2026.•
1
Parfimerija Jasmin iz Beograda namerava da preuzme kontrolu nad Jasmin parfimerijom DOOEl iz Skoplja, čiji je jedini vlasnik firma Matoss grupa, objavio je Forbs Srbija.
Đedović: Snabdevanje strujom stabilno, proizvodnja onolika koliko dozvoljavaju uslovi
12.08.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas da je vodostaj Dunava na istorijskom minimumu, kao i proizvodnja električne energije u hidocentrali Đerdap.
Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner: Manje konkurencije, skuplji letovi
12.08.2026.•
40
Osim što iz Srbije praktično ne možete nigde vozom u inostranstvo osim do Crne Gore, od ove godine će napeto stanje u avio-industriji naterati građane da dva puta mere pre nego što krenu da razmišljaju o putovanju.
Novi kredit za Dunavski koridor koji godinama kasni: Srbija se zadužuje još pet milijardi dinara
12.08.2026.•
8
Srbija planira novo zaduživanje, ovog puta pet milijardi dinara za projekat Dunavski koridor, koji će povezati Beograd sa Golupcem.
Izmene zakona o zaštiti potrošača za ugostitelje: Jasnija naplata dodatnih usluga
12.08.2026.•
4
Od 1. avgusta nova pravila za ugostitelje donose jasniji okvir za formiranje cena i naplatu dodatnih usluga.
Komentari 9
Sabahudin
Kuzman
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar