Koja investicija najbrže vraća uloženi novac: Njiva, stan ili garaža?
U vreme makroekonomskih neizvesnosti, inflacije i nestabilnog tržišta nekretnina, sve više ljudi se pita gde da uloži novac.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Da li je bolji izbor stan za izdavanje, garaža u prometnom delu grada, ili plodno zemljište.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi da je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža.
Najveći profit, kaže, donosi zemljište koje se aktivno koristi za proizvodnju. Posebno su isplative intenzivne kulture kao što su povrtarstvo i staklenička proizvodnja, gde manja površina može doneti značajnu zaradu.
Dok se ulaganje u stanove i garaže često smatra sigurnom i dugoročnom opcijom sa redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta poslednjih godina beleže značajan rast, posebno u Vojvodini, piše RTS.
Prema rečima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, ulaganje u zemljište dugoročno je isplativije od kupovine stana ili garaže, jer mu vrednost kontinuirano raste.
"Proizvodnja na zemljištu donosi veći profit nego izdavanje stana ili garaža", kaže Galetin.
On naglašava da trend prodaje poljoprivrednog zemljišta radi kupovine stanova nije dobra ideja, jer se time odustaje od resursa koji ima svu veću vrednost.
"Ako prodajete poljoprivredno zemljište da biste kupili stan, odričite se resursa koji dugoročno ima veću vrednost i potencijal za rast cene", kaže on i dodaje da proizvodnja na njima donosi profit, dok je ograničen zarada od kirija", ukazuje Galetin.
Tržište zemljišta ispred stanova i garaža
Prema njegovim rečima, tržište zemljišta je perspektivnije od tržišta stanova i garaža, i to kako u pogledu prometa, tako i u krajnjoj liniji - ceni.
"Proizvodnja na zemljištu vam donosi mnogo veći profit nego sama kirija i zakup stana koje ćete dati u izdavanje. Tako da mislim da je tržište zemljišta mnogo perspektivnije što se tiče i prometa i u krajnjoj liniji cene koja može da se od toga postigne", ocenjuje on.
Intenzivna proizvodnja kao ključ za profit
Galetin ističe da je posebno isplativo ulagati u zemljište ako se planira intenzivna proizvodnja - kao što su povrtarstvo, staklenička i plastična proizvodnja. Međutim, upozorava da kupovina zemlje nema smisla ako se ona neće obrađivati:
"Zemljište donosi profit samo ako se u njega ulaže i ako se koristi za proizvodnju, a ne ako samo stoji ili se izdaje", ukazuje Galetin.
Od vinarstva do povrtarstva - šta je isplativije
Prema poslednjim podacima, prosečno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže sa oko 13 hektara zemlje, što je blizu proseka Evropske unije.
Ipak, ključ profitabilnosti nije samo u površini već u načinu proizvodnje – intenzivni modeli kao povrtarstva i stakleničke proizvodnje mogu doneti ozbiljan profit.
"To je sasvim dovoljno za održavanje proizvodnje, ali uspeh zavisi od modela koji se izabere. Vi imate mogućnost da se bavite ekstenzivnim ratarenjem što je u principu najneisplativija proizvodnja, ali i da se bavite intenzivnom proizvodnjom kao što je povrtarstvo, staklenička proizvodnja, plastenička proizvodnja, proizvodnja pod zaštićenim uslovima, proizvodnja sa zalivnim sistemima što se tiče povrtarske proizvodnje. Tako da u toj intenzivnoj proizvodnji vi apsolutno možete da zaradite sasvim dovoljno para", kaže Galetin.
Prazna njiva ne donosi dobit - samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu
Na pitanje, u koji deo Srbije bi savetovao da se ulaže, Galetin odgovara da je to pre svega stvarnih ličnih afiniteta i iskustva.
"Ne možete uveriti čoveka bez iskustva u poljoprivredi da kupi zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju savetujemo da se opredeljuje za kupovinu zemljišta, jer vam može doneti ozbiljan profit ako ulažete u to isto zemljište“, naglašava on.
On podseća da je hrana danas na globalnom nivou poznata kao jedan od najvažnijih ograničenih resursa.
Galetin ukazuje i na to da prazna njiva ne donosi dobit i da samo aktivna proizvodnja obezbeđuje zaradu.
"Zemljištu treba pristupiti kao resursu koji donosi proizvode, a ne samo kao pasivnoj imovini koja se rentira. Samo takav pristup donosi pravi profit", zaključio je Galetin.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bajatović: Srbija će imati stabilno snabdevanje ruskim gasom do 2028.
31.03.2026.•
1
Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je da će Srbija imati stabilno snabdevanje gasom do 2028. godine, bez poskupljenja za domaćinstva i uz mogućnost da gas za privredu bude i nešto jeftiniji.
"Nije NIS, nešto ne valja između Srbije i Rusije": Kratkoročni gasni ugovor znak da Putin ne veruje Vučiću?
31.03.2026.•
29
Srbija je dobila produženje gasnog aranžmana sa Rusijom, ali ponovo na samo na tri meseca.
Osnovana Svetska organizacija za podatke u Pekingu
30.03.2026.•
0
Svetska organizacija za podatke (WDO) održala je danas prvi generalni sastanak u Pekingu, čime je zvanično osnovana.
APR: Sutra ističe rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu
30.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) podsetila je da sutra ističe zakonski rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu.
Srbija produžila ugovor za ruski gas za još tri meseca po "veoma povoljnim uslovima"
30.03.2026.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je Srbija dobila produženje ugovora za gas na još tri meseca "po veoma povoljnim uslovima".
Euribor porastao na 2,5 odsto - poskupeće i krediti
30.03.2026.•
1
Šestomesečni euribor odnosno kamata koju banke najčešće zaračunavaju prilikom odobravanja kredita porastao je za pola procenta od početka meseca i iznosi 2,5 odsto.
Cene nafte prešle 115 dolara po barelu
30.03.2026.•
1
Cene nafte premašile su danas 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana od početka rata u Iranu.
Cene plastike porasle zbog poskupljenja nafte
29.03.2026.•
1
Cene plastike skočile su zbog poskupljenja nafte, ali Srbija nije direktno pogođena pošto iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovina, izjavio je sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS Dragan Stevanović.
Svetska trgovinska komora strahuje od najgore krize industrije
29.03.2026.•
0
Rat na Bliskom istoku mogao bi da pokrene najgoru krizu industrije u istoriji, upozorio je šef Svetske trgovinske komore.
Smanjenje akciza pravi rupu u budžetu od 40 miliona evra mesečno: Kako će država pokriti taj minus?
29.03.2026.•
25
Odluka Vlade Srbije da zbog rata u Iranu snizi akcizu za gorivo obradovala je vozače, ali je istovremeno izazvala i brigu u javnosti kako će se u budžetu "zakrpiti rupa" nastala zbog manjka planiranih sredstava.
APR: Rok za dostavljanje godišnjeg finansijskih izveštaja ističe 31. marta
28.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da zakonski rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za prošlu godinu ističe u utorak, 31. marta.
Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
28.03.2026.•
8
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Kako se cena nafte prilagođava Donaldu Trampu?
28.03.2026.•
2
Kretanje cena nafte poslednjih nedelja sve više prati izjave američkog predsednika Donalda Trampa, dok investitori pokušavaju da procene dalji tok sukoba na Bliskom istoku.
Arsić: Poskupljenje nafte imaće višestruke posledice na privredu i prihode budžeta Srbije
27.03.2026.•
7
Rast cena energenata zbog rata na Bliskom istoku imaće višestruke negativne posledice na privredu Srbije, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Poskupeo dizel: Nove cene goriva
27.03.2026.•
26
U narednih nedelju dana dizel će na pumpama u Srbiji biti skuplji za dinar, dok cena benzina ostaje nepromenjena.
Štandard: Evropa nije mnogo zavisna od nafte i gasa iz Persijskog zaliva
26.03.2026.•
10
Evropa ne spada u regione koji veoma zavise od nafte i gasa iz Persijskog zaliva odakle su isporuke poremećene zbog rata SAD i Izraela s Iranom, piše danas austrijski list Štandard.
Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
26.03.2026.•
38
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Stručnjaci znali da će "Moravski koridor" poskupeti: Plaćamo 2,5 milijardi evra zbog vlasti
26.03.2026.•
10
Da će naprednjačka vlast za Moravski koridor platiti mnogo više od 745 miliona evra dalo se naslutiti još pre pet godina.
Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
26.03.2026.•
9
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja.
Izvršni direktor Šela upozorio: Evropi prete nestašice goriva već u aprilu
26.03.2026.•
5
Evropa bi mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori Ormuski moreuz za transport nafte i gasa.
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Komentari 9
Sabahudin
Kuzman
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar