
Domaći privrednici "zakočili" nove poslove sa SAD zbog američkih carina
Privrednici u Srbiji su "zakočili" nove poslove sa SAD zbog američkih carina, piše mesečnik Biznis i finansije.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Obim međunarodne trgovine ove godine zabeležiće pad, to će se ubrzo preliti i na sektor usluga a zatim i na niže stope globalnog rasta, ocenjuju međunarodne institucije nakon što je predsednik SAD Donald Tramp preko noći podigao carinske stope celom svetu.
Predviđanja o tome koliko će američki predsednik zaviti u crno svetsku ekonomiju razlikuju se zavisno od očekivanja šta će se dogoditi kada isteknu tri meseca, za koliko je Tramp odložio primenu novih tarifa.
Bez obzira na to da li će se one primenjivati u punim iznosima ili će biti korekcija, u globalnu trgovačku računicu unet je novi parametar – neizvesnost. Niko ne zna šta donosi naredni dan, jer su potezi jedne od najvećih ekonomija nepredvidivi. Dodatni problem je to što su visoke carine uvedene toliko naglo da se za njih nisu pripremile ni američke kompanije, sa konfuznim objašnjenjima i uputstvima, pa privrednici nisu znali da li da se rukovode zvaničnom uredbom ili zvaničnim tvitovima Bele kuće.
"Nove američke carine su najveći trgovinski šok u istoriji. Mislim da nisu konačne, već su deo Trampove strategije da uplaši partnere – ako su imali stopu od pet odsto, sada im je razrezao 47 odsto, da bi bili srećni kad se u pregovorima spuste na 20 odsto. Ali, takva strategija utiče destruktivno na međunarodnu trgovinu i što je još opasnije, unosi globalnu nesigurnost u poslovanje. To nije dobro promišljeno, zato je i odloženo na 90 dana", ocenio je za Biznis i finansije profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predrag Bjelić.
Kako je podsetio, Srbija je, posle ukidanja sankcija, vraćena na stari sporazum o trgovinskim odnosima sa SAD iz 19. veka, a 2003. joj je odobren status zemlje na opštoj šemi preferencijala SAD, što zemlji omogućava još povoljnije carine.
"Da li je ta opšta šema preferencijala sada suspendovana, ne zna se", rekao je Bjelić i dodao da u takvim uslovima domaći privrednici rade jedino što mogu – čekaju.
Oni privrednici koji imaju aktuelne ugovore, kako je naveo, gledaju da robu isporuče tokom naredna tri meseca, ali ne zaključuju nove poslove.
"Jedna od kompanija koja izvozi aluminijumske prozore a 70 odsto proizvodnje plasira na američko tržište, prestala je da naručuje sirovine, ne znaju po kojim cenama će tamo moći da prodaju. Većina privrednika već traži nova tržišta, izbegavaće američke kompanije jer nema garancije da će tokom trajanja ugovora uslovi isporuke biti isti kao kad je posao sklopljen. Neke firme će zbog viših carina imati gubitke, one mogu da se pozovu na naglo izmenjene okolnosti i da odustanu od ugovora. Da li će zbog toga imati posledice, utvrđivaće arbitraža, ali treba imati u vidu da to nije pod kontrolom kompanija, ni kupca ni prodavca i da obe strane trpe posledice", ukazao je Bjelić.
Srbija, inače, nema veliki obim trgovanja sa SAD. U prošloj godini, ukupna razmena iznosila je 1,4 milijarde dolara. Od toga je izvoz iz Srbije bio "težak" oko 670 miliona, dok je uvoz iznosio oko 739,4 miliona dolara.
Od roba koja se izvozi u SAD na prvom mestu su gume za automobile, slede proizvodi vezani za bezbednost a koji se vode kao "nerazvrstane robe", zatim oružje i municija, motori i delovi za vozila i hrana za životinje.
Administracija SAD ima neku drugu računicu, prema kojoj Srbija plasira na američko tržište više robe nego što odatle kupuje i odredila je carinu za zemlju od 37 odsto, najvišu u regionu. Ali, ukoliko zaprećene carine ostanu na snazi, one će srpske kompanije više pogoditi posredno, jer od njih neće biti izuzeta ni Evropska unija, najveći spoljnotrgovinski partner Srbije, pa će se pad proizvodnje i tražnje preliti i na domaće proizvođače.
Milenko Božić, vlasnik kompanije "Natura trejd" koja proizvodi papirne kese između ostalog i za svetski poznatog klijenta, Amazon, potvrdio je za Biznis i finansije da su u ovom trenutku poslovni planovi na čekanju.
"Mi smo u prošloj godini imali samo jednu fakturu za američko tržište, nameravamo da radimo dalje, ali otom-potom. Pretpostavljam da smo i sa takvim carinama konkurentni. Ali, to što je primena carina odložena na tri meseca pokazuje volju da se nešto promeni, moguće je i da se ukinu", nada se Božić.
Prema njegovom mišljenju, američke carine su usmerene pre svega na velike igrače.
"I Bajdenova administracija je uvodila nove carine na papirne kese, koje njima najviše dolaze iz Kine, Indije, Turske ili Portugala. Oni su imali veliki promet, jer proizvode pod povoljnijim uslovima nego ostali. U Turskoj, na primer, lira stalno devalvira, visoka im je inflacija a sve sirovine imaju u svojoj zemlji. Sa bilo kojim odloženim plaćanjem, troškovi se obezvređuju i oni su konkurentni", rekao je Božić.
Istakao je da je u Srbiji suprotna sitacija.
"Evro koji je 12 godina takav kakav je, ne odgovara izvoznicima, imamo skuplju energiju, ponovo će sada da podignu cene. To destimuliše izvoznike. Zemlje koje imaju puno proizvođača, na primer Poljska, stimulišu izvozne poslove sa 20 odsto do 30 odsto. Ovde nema nikakve pomoći za izvoznike i to je nešto što ne mogu da promenim", rekao je Božić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
0
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
0
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
5
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
14
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
12
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Komentari 1
B
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar