Prve kazne države zbog nepoštovanja marži, Delezeu kazna od 24,5 miliona
Dosadašnja kontrola tržišne inspekcije trgovinskih lanaca pokazala je da se vladina uredba o ograničavanju marži nije poštovala u 76 objekta, od kojih su čak 73 Delezeova.
Foto: Pixabay (ilustracija)
To je rekla ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević, koja je navela da sada trgovinski lanci treba da plate kaznu od ukupno 25,5 miliona dinara.
"Ukupan broj prekršajnih naloga koji je izdat je u vrednosti od 25,5 miliona dinara, od čega je 24,5 miliona za Delez", izjavila je ministarka.
Kako je rekla, ukupno je predmet kontrole bilo nešto malo više od 5.500 proizvoda i konkretno kod Deleza broj proizvoda koji nije bio usklađen sa uredbom je oko 550 ili 560 proizvoda.
Ona je navela da je to samo prva faza kontrole.
"Tržišna inspekcija ide dalje na teren kada su u pitanju drugi trgovinski lanci koji će biti kontrolisani, ali takođe i ovi koji su već kontrolisani, znači da kontrola još traje. U sledećoj fazi će svakako biti i kontrola onog dela koji se tiče 'of rabata' koji su takođe važan deo uredbe", rekla je ministarka.
Napomenula je da, kada je reč o prekršajnim nalozima, inspektori mogu na licu mesta da izdaju mandatnu kaznu i ako lanci postupe u roku od sedam, osam dana kazna se umanjuje za 50 odsto.
"Ako ne, ide se na prekšajni sud i to je onda već stvar da li će se trgovinski lanci odlučiti za plaćanje ili ne. Tako da postoje procedure propisane zakonom i u tom sankcionisanju. Zapisnici su poslati svim akterima koji su bili predmet kontrole da se izjasne i to je proces koji teče i obaveštavaćemo javnost kako se kontrola odvija, kao i za ove druge trgovinske lance gde je krenula kontrola", navela je Lazarević.
Ona je navela da je danas održan sastanak sa više evropskih ambasadora u Beogradu i to na njihov zahtev na kome se razgovaralo o uredbi o smanjenju marži.
Sastanku u vladi su prisustvovali prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali, ambasadorka Nemačke Anke Konrad, ambasador Holandije Martijn Elgersma, ambasador Belgije Frederik Develter, ambasador i šef kancelarije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat i šef ekonomskog odeljenja Nemačke Andreas Herdt, kao i šef odeljenja za evropske integracije kancelarije EU u Srbiji Katarina Motoskova.
"Sastanak je iniciran zbog komentara Deleza i Lidla na uredbu o ograničenju marži, ali je dijalog bio vrlo konstruktivan i rekli smo da ne želimo da diskriminišemo strane investitore i da su oni dobrodošli u Srbiju. Istakli smo da je primarni cilj paketa ekonomskih mera da se izborimo sa cenama kakve jesu i što im je otvoreno rečeno po pitanju poređenja cena hrane u najrazvijenijim zemljama Zapadne Evrope a kolike su kod nas", rekla je ona.
Navela je da je u razgovoru sa ambasadorime rečeno da verujemo da su njihove kompanije koje su investitori i vodeći lanci ovde sve ove godine dobro poslovali i da ne treba toliku pompu podizati oko jedne uredbe koja je vrlo jasna i koja gleda opšti javni interes.
Lazarevićeva je naglasila da su ambasadorima dati jasni argumenti zbog kojih se to radi i da će zakoni iz oblasti trgovine koji se pripremaju poštovati evropske direktive.
"Hoćemo da napravimo neke sistemske promene u delu trgovine, da stvari dovedemo u red, uključujući i te iste komapnije iz Evropske unije kako bi se ponašale onako kao što rade i u svojim zemljama. To će biti predmet tih zakona a pogotovu onoga koji se tiče sprečavanja nepoštenih trgovačkih praksi", rekla je Lazarevićeva.
Ministarka je navela da se razgvaralo i oko ograničenja "of rabata" koji su bili ispod radara i istakla da je većina tih nameta zabranjena u Evropskoj uniji.
"Preneli smo i da smo sa trgovinskim lancima Lidlom i Delezom imali direktnu komunikaciju", rekla je ona.
Ministarka je uputila molbu našim dobavljačima koje rade sa trgovinskim lancima da nastave da izveštavaju ministarstvo o svim stvarima koje se događaju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
9
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
8
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
22
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
49
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
37
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
26
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
40
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Glamočić: Više od 10 milijardi dinara isplaćeno poljoprivrednicima
13.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je da je do sada država isplatila više od 10 milijardi dinara poljoprivrednicima po odnovu podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, od ukupno planiranih 36 milijardi.
Nove cene goriva: Dizel pet dinara skuplji
13.03.2026.•
20
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana.
Znatno smanjene akcize na gorivo, evo kolike su sada
13.03.2026.•
16
Vlada Srbije smanjila je akcize na naftne derivate za 20 odsto.
Epska frka: Ide li gas?
13.03.2026.•
4
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
Pad godišnjeg profita "BMW" za 11,5 odsto: Kompanija oprezna u 2026.
12.03.2026.•
5
Nemački proizvođač automobila BMW saopštio je da je prošle godine zabeležio pad operativnog profita od 11,5 odsto, na oko 10,2 milijarde evra.
Glamočić: Podsticaji za stočarstvo od aprila, u skladu sa planom
12.03.2026.•
0
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da se raspisivanje javnih poziva za pojedine mere u stočarstvu očekuje već tokom aprila.
Komentari 36
Peki
Sramota
Михаиловић Горан
у Maxi ју у Београду за остале граде не знам пре пар дана.Исти тај тоалет папир од 25 динара јуче пре пар месеци је био 69 динара и словима ШЕЗДЕСЕТ ДЕВЕТ ДИНАРА у том истом Maxi ју .Ролна обична тоалет папира 60 еуроценти је била до скора у земљи која има најниже плате у Европи.Хлеб Дурум 200 динара сада је 140 .
Па Ви видите шта Вам раде.
На једној ролни тоалет папира маржа 400%.
Ако га продају и на 25 динара а продавали су га и 69 значи да га узимају на 15.То је 15x4 и преко 400% марже.Само на тоалет папиру.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar