Dug Srbije i precenjeni dinar: Skupo će nas koštati

Aleksandar Vučić često ističe kako je javni dug Srbije iznosi 43 odsto BDP-a.
Dug Srbije i precenjeni dinar: Skupo će nas koštati
Foto: 021.rs
I potom ukazuje da zaduženja evropskih država prebacuju 80 odsto BDP-a, da se ne spominju Italija, Francuska ili Grčka čija javna zaduženja dostižu 110 do 156 odsto nacionalnog BDP
 
Pritom podseti javnost i na to da je po kriterijumima Evropske unije dopušteni nivo duga 60 odsto, pa onda zaključuje kako Srbija nije previše zadužena. 
 
U ovakvom dosta površnom sagledavanju zaduživanja svoje zemlje pridružuje mu se ministar Siniša Mali, a sve u cilju umirivanja domaće javnosti kojoj, ipak, 38,5 milijardi evra nominalnog iznosa duga izgleda kao poprilična svota za nejaku ekonomiju države koja u spoljnotrgovinskom bilansu beleži godišnji minus od oko 8,5 milijardi evra.
Računica za ulepšavanje
 
Iako Vučić i Mali imaju uzorne govorničke sposobnosti, aktuelna vlast je učinila mnogo više od retoričkog ulepšavanja kako bi širu javnost uverila da Srbija nije prezadužena. Vodi monetarnu politiku "precenjenog kursa valute", odnosno ne uzima u obzir nivo inflacije u Srbiji kada određuje vrednost dinara, potom i svih ekonomskih parametara. 
 
Takvom kalkulacijom će nam ove sezone nacionalni BDP porasti za oko jedanaest odsto i premašiti 90 milijardi evra, mada je ista srpska vlada nedavno sa MMF-om utvrdila da će privredni razvoj ove godine jedva dostići dva odsto. 
Podsetimo se, kada su u proleće 2012. godine naprednjaci pobedili na izborima i započeli neprekidnu vladavinu, BDP je bio 33 milijarde, a javni dug 15 milijardi. Unazad gotovo četrnaest godina naš razvoj nikada nije bio iznad pet, češće se kretao između tri i četiri odsto. 
 
Pojedinih godina je bio negativan, na primer 2014. godine, kada su do tada nezabeležene poplave načinile veliku štetu i značajno omele poslovnu aktivnost.
 
Uloga fiksnog dinara
 
Kada bi se uobičajeno računao ukupni porast proizvodnje tokom vladavine naprednjaka teško da bi nacionalni BDP Srbije premašio 53–54 milijarde. Radi sprovođenja aktuelne monetarne politike vlast je, praktično, fiksirala kurs dinara, što je na domaću javnost, decenijama u mukama usled brzog gubljenja vrednosti domaće valute, delovalo opčinjavajuće. 
 
Upravo takav kurs dinara ukupnu godišnju proizvodnju u Srbiji, kada se želi prikazati u evrima, čini je drastično preuveličanom. Nevolje sa pozajmljivanjem mogu biti i ako se Srbija, na američki pritisak, odluči da privatizuje NIS, makar i uz ne baš solidnu nadoknadu.
 
Biće potrebno verovatno i više od 1,4 miliona evra, koliko je amandmanom naknadno i naznačeno u budžetu za sledeću godinu. Stoga je Vučić već počeo tražiti novac, pa je Narodna banka Srbije na državni račun prenela višak iz prošlogodišnjeg poslovanja od 288,6 miliona evra.
 
Kako je u pitanju iznos za šest miliona iznad zbirne svote koje je NBS na državni račun uplaćivala tokom pet prethodnih godina, očito da je predsednik počeo prikupljanje novca za otkup naftne kompanije. Pokušava sa raznih računa prikupiti što više kako bi se ovim povodom što manje zaduživao.
Pola budžeta je pozajmica
 
Iz budžeta za 2026. godinu vidimo zašto će učiniti sve da za ove potrebe što manje novca pristigne iz novih kredita. Naredne godine na otplatu pristižu kreditne rate u visini 6,8 milijardi evra, dok je u proračunu predviđeno 2,9 milijardi evra deficita, što će se takođe nadoknaditi novom državnom pozajmicom. 
 
Ukupne srpske devizne potrebe za narednu sezonu su 9,7 milijardi, od čega će se iz postojećeg novca u državnim depozitima namaknuti 1,5 milijardi, dok će se 8,2 milijardi evra morati obezbediti kreditom. 
 
Ako se tome doda i, recimo, milijarda za otkup NIS-a ispada da će vlast naredne godine čak 9,2 milijardi evra morati pribaviti na finansijskom tržištu. Koliko je reč o za Srbiju velikoj svoti vidi se upravo u budžetu, po kome će država potrošiti, iskazano evrima, 23,5 milijardi i još 1,4 milijarde za NIS. 
 
Sa druge strane prihodovaće 20,6, od čega su 8,2 milijardi evra krediti i tome treba još dodati milijardu u slučaju kupovine NIS-a. Gotovo 40 odsto rashoda naredne godine biće iz pozajmica. 
 
Praktično, došli smo do situacije da nam formiranje budžeta umnogome zavisi od zaduživanja, pa će na visinu državnog proračuna narednih godina sve bitnije uticati situacija na finansijskom tržištu. Već sada se može reći da će narednim vladama biti veoma teško.
 
PDV opada, kamate rastu
 
To, međutim, nisu jedine nevolje sa budžetom. Lane je podbacila naplata PDV-a za 460 miliona evra (5,2 odsto) u odnosu na plan. Uprkos tome što su plate porasle za oko 11 odsto, građani su se očito manje upuštali u kupovinu. 
 
Mada je Vlada Srbije za narednu sezonu predvidela 8,2 odsto uvećanje prihoda putem PDV-a, pitanje je koliko je to realna procena ako je predviđeni rast plata u javnom sektoru tek 5,1 odsto, dok nedaće oko američke ucene u vezi sa NIS-om mogu dovesti do poskupljenja nafte, a nije nerealno očekivati i višu cenu gasa. 
 
Drugi problem su kamate na kredite za koje je ove sezone država izdvojila 1,85 milijardi evra, a tek nijansu manje je predvidela za narednu godinu. To je oko dva odsto BDP-a, dok Italijani, Španci, Francuzi za kamate izdvajaju do 1,4 nacionalnog BDP-a, mada su, navodno, mnogo zaduženiji od Srbije.
 
Videti gde smo
 
Dakle, na kamate izdvajamo premnogo, dok prihod od najizdašnijeg punioca budžeta (PDV-a) opada. Oba trenda upućuju državu na dodatno zaduživanje. 
 
Svesna da postojeći dug nije mali, vlast po svaku cenu pokušava da izbegne veće pozajmice. Ali, nevolje nisu male. 
 
Što se tiče javnosti, možda bi, za početak, bilo najbolje da se BDP, time i javni dug, iskaže po uobičajenoj metodologiji. Tek da se vidi gde smo...
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Evro u Bujanovcu 120 dinara

Jedan evro se u lokalnim menjačnicama u Bujanovcu prodaje za 120 dinara, ali menjači kažu da će zbog velike potražnje danas probiti ovu cifru, piše portal Bujanovačke.

Ministarstvo poljoprivrede uvelo nove subvencije

Izmenama Pravilnika o podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku kvalitetnih priplodnih grla uvodi se nova vrsta podsticaja, za nabavku priplodne matice riba šarana i pastrmke.