Fajnenšel tajms: Arapski Adnok glavni kandidat za kupovinu NIS-a, a vlast Srbije sve nervoznija zbog Rusa
Državna energetska kompanija UAE "Adnok" pojavila se kao glavni kandidat za kupovinu ruskog većinskog udela u jedinoj rafineriji nafte u Srbiji, dok Beograd postaje sve frustriraniji zbog odugovlačenja Moskve.
Foto: 021.rs
Adnok, odnosno Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija, glavni je kandidat za preuzimanje udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), reklo je Fajnenšl tajmsu (FT) četvoro ljudi upoznatih sa predloženim sporazumom.
Dok je Adnok favorit za kupovinu NIS-a, operatora rafinerije u Pančevu i glavnog uvoznika sirove nafte u balkanskoj zemlji, srpska kompanija nastavlja da razgovara i sa drugim potencijalnim ponuđačima, uključujući mađarsku nacionalnu naftnu grupu MOL, reklo je dvoje od tih ljudi.
Iako vrednost sporazuma nije poznata, NIS u svom najnovijem podnesku za 2024. godinu navodi imovinu od 4,7 milijardi dolara, od čega se otprilike 2,6 milijardi odnosi na udeo ruskih vlasnika.
Sudbina NIS-a visi o koncu još od januara, kada se našla u okviru američkih sankcija usmerenih na Rusiju. Američko ministarstvo finansija pozvalo je ruske vlasnike da prodaju svoj udeo u NIS-u kao deo napora da se cilja naftni prihod Moskve, piše FT.
Problemi NIS-a produbili su se kada Vašington nije produžio izuzetke koji su kompaniji omogućavali da nastavi s radom, primoravši je da u petak obustavi proizvodnju nafte.
NIS, koji snabdeva ogromnu većinu naftnih derivata u Srbiji, u vlasništvu je ruskih kompanija u 56 odsto, i to preko dve Gaspromove podružnice, uglavnom Gasprom njefta, dok vlada u Beogradu drži oko 30 procenata, a ostatak je u posedu malih akcionara.
Sankcije su dovele do povećane napetosti između vlasnika NIS-a, reklo je dvoje ljudi bliskih kompaniji, pri čemu srpski zvaničnici postaju sve frustriraniji ruskim suvlasnicima zbog ponovljenog odlaganja prodaje koja bi mogla da reši problem.
"Delovali su nevoljno da (pregovaraju) sve do samog kraja, iako nije nedostajalo potencijalnih kupaca i bilo je dovoljno vremena da se posao razradi", rekao je jedan od njih.
Ovakav stav promenjen je tek poslednjih nedelja, reklo je dvoje ljudi upoznatih sa razgovorima. Ipak, izvori bliski srpskom rukovodstvu dovode u pitanje da li ruska strana zaista želi da proda.
U saopštenju od 3. decembra Gasprom njeft je rekao da NIS posluje "uz punu podršku srpske vlade" i opisao njihovu saradnju kao "konstruktivnu". U saopštenju se ne pominje moguća prodaja.
Učešće Adnoka proističe iz bliskih odnosa između UAE i Srbije, a ne iz strateških ili poslovnih razloga, rekao je drugi izvor upoznat sa procesom.
Adnok je tokom protekle godine pokušao da realizuje međunarodne poslove vredne oko 40 milijardi dolara preko svoje podružnice XRG, koja nastoji da izgradi globalni hemijski, gasni i niskougljenični biznis.
Ali svaki potez ka preuzimanju NIS-a, ako bude uspešan, išao bi preko glavnog poslovanja, a ne preko XRG-a, sugerisao je taj izvor.
Preferencija Srbije bila bi da sama otkupi preostali deo NIS-a, ali njihovi ruski suvlasnici nevoljno gledaju na prodaju Beogradu, prema dvoje ljudi upoznatih sa situacijom.
Beograd nerado razmatra put nacionalizacije zbog straha od izazivanja neprijateljskog javnog mnjenja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, saveznik Kremlja, postavio je rok do sredine januara Gasprom njeftu da proda svoj udeo ili da se suoči sa time da će udeo biti stavljen pod državnu upravu.
Ali on je takođe prošlog meseca rekao da Srbija treba da "izbegne nacionalizaciju i konfiskaciju imovine po svaku cenu", ali da ponudi višu cenu za ruski udeo ako potencijalni dogovor sa stranim kupcem ne bude realizovan.
Susedi Srbije suočili su se sa sličnim problemima otkako je Vašington u oktobru uveo posebne sankcije ruskim naftnim kompanijama Lukoil i Rosnjeft. Lukoil poseduje ključne rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji, kao i druge energetske objekte u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.
Adnok je odbio da komentariše sporazum za Fajnenšel tajms. NIS i Gasprom njeft nisu odgovorili na zahtev za komentar.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
0
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
1
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
1
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
15
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
7
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Inspekcija Ministarstva poljoprivrede povukla 1,4 tone hrane iz prometa
27.04.2026.•
2
Inspektori Ministarstva poljoprivrede su u prvom kvartalu 2026. godine obavili 229 kontrola hrane u maloprodajnim objektima i tom prilikom iz prometa povukli gotovo 1,4 tone hrane.
Zbog zastoja pregovora SAD i Irana cene nafte rastu
27.04.2026.•
1
Cene nafte danas rastu, a rekordni rast američke berze se usporio pošto je tokom vikenda porasla neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u ratu SAD sa Iranom.
Novi sistem za plaćanje u evrima od maja: Šta donosi građanima?
27.04.2026.•
20
Ulazak Srbije u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) od 5. maja predstavlja važan korak ka finansijskoj integraciji sa EU, uz očekivanja da će prekogranična plaćanja postati brža, jednostavnija i jeftinija.
Organizacije civilnog društva pozivaju vlade Zapadnog Balkana da ne grade gasovode i gasne elektrane
27.04.2026.•
54
Vlade Zapadnog Balkana treba da odustanu od izgradnje gasovoda i elektrana na gas jer će time produbiti zavisnost od gasa, već da se okrenu obnovljivim izvorima energije, navodi 47 organizacija civilnog društva.
Očuvanje vrednosti kroz generacije: Tradicija i ekonomska sigurnost u savremenom dobu
27.04.2026.•
0
Kultura štednje i očuvanja kapitala duboko je ukorenjena u društvenim i ekonomskim tradicijama našeg regiona.
Komentari 10
Milos
Sram vas bilo nesposobnjakovici
Daj izbore pukli ste ko bas
Savica
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar