Ekonomisti o tome zašto je došlo do nestašice evra u menjačnicama: Tri su razloga za to
U poslednje dve nedelje došlo je do porasta tražnje evra u menjačnicama, a to je deličino rezultat objave informacija o Naftnoj industriji Srbije.
Foto: 021.rs
U Narodnoj banci Srbije kažu da je veliki deo ova tražnje uzrokovan i pojedinim napisima u medijima i objavama na društvenim mrežama kojima se izaziva panika. Objašnjavaju da je u pojedinačnim menjačnicama došlo do isključivo trenutnog nedostatka evra, ali da ne postoji problem u pogledu snabdevenosti evrom. U Narodnoj banci uveravaju da kurs dinara prema evru nije, niti će biti, ugrožen.
Bankarski savetnik Vladimir Vasić za Danas kaže da je tačno da se prethodnih dana u delu menjačnica pojavio trenutni manjak evra.
"Ipak, važno je naglasiti da to nije posledica nestašice deviza u zemlji, već isključivo pojačane potražnje građana u kratkom vremenskom periodu. Menjačnice raspolažu ograničenim dnevnim količinama, pa kada potražnja naglo poraste, kao što je sada bio slučaj, dešava se da pojedina prodajna mesta privremeno ostanu bez gotovine u evrima", pojašnjava on.
Kako napominje, ima nekoliko razloga za pojačanu potražnju.
"Kao prvo, informacije u javnosti o situaciji sa NIS-om podstakle su deo građana da se dodatno obezbede devizama, iako za tim objektivno nije bilo potrebe. Drugi razlog je psihološki efekat medijskih objava i društvenih mreža - kada se pojavi vest o 'mogućoj nestašici', potražnja se sama multiplicira. I kao treća stvar, tu je sezonski faktor - pred kraj godine tradicionalno raste potreba za devizama zbog putovanja i plaćanja u inostranstvu", objašnjava Vasić.
Sagovornik lista Danas naglašava da je devizna likvidnost bankarskog sistema stabilna.
"NBS ima jasne mehanizme da u svakom trenutku ublaži kratkoročne pritiske i spreči oscilacije kursa, kao što je činila i u periodima znatno većih globalnih šokova. Zbog toga ne očekujem nikakve šire posledice", kaže on.
Ovo je, prema njegovim rečima, više kratkotrajni logistički efekat pojačane potražnje, a ne pokazatelj bilo kakvog fundamentalnog rizika.
"Kurs dinara prema evru ostaje stabilan i nije realno očekivati poremećaje u snabdevenosti devizama. Ukratko, situacija je privremena, pod kontrolom i daleko od bilo kakvog sistemskog rizika", zaključuje Vasić.
I ekonomista Aleksandar Stevanović navodi da menjačnice nisu trebovale dovoljno gotovine od banaka i da je ovo tehničko pitanje.
"Dinarska novčana masa je višestruko manja od deviznih rezervi, tako da će NBS bez problema pokriti svaku tražnju za devizama i odliv kapitala koji je realnost barem još dve godine. Bezgotovinski nemate probleme da kupite evre", objašnjava on.
Prema njegovom mišljenju, ovo nije posledica straha stanovništva.
"Građani koji se ne sećaju pljačke stanovništva Srbije od strane države danas čine većinu, oni nisu nervozni, jer nemaju iskustvo. Oni koji se sećaju očigledno ne smatraju da je problem velik", kaže Stevanović.
Što se tiče kursa, kako kaže, gotovinske devizne transakcije su minoran deo ukupnih deviznih transakcija, pa ne mogu značajno pogurati kurs.
"Fiksni kurs kakav je u Srbiji, iako ga tako ne zove NBS, može biti u problemu samo ako se emituje novac bez pokrića. U suprotnom prilagođavanje je automatsko, ali ne momentalno, kad se dešava priliv kapitala cene rastu, kad se kapital odliva cene padaju", zaključuje Stevanović.
Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva za Danas kaže da je blago porastao i srednji kurs.
"Međutim, neproporcijalno u odnosu na rast tog srednjeg kursa porastao je i prodajni kurs u menjačnicama. Poslednjih dana je otišao i na 118,5 dinara", ukazuje on.
Kako kaže, i Efektivi su se javljali građani koji tvrde da pojedine, uglavnom manje, menjačnice nemaju evre za prodaju.
"Pojavila se određena količina dinara, što je uzrokovalo da neko uz pomoć njih kupuje evre. To se, zanimljivo, pogodilo sa onim periodom kada se u opticaju pojavila velika količina novčanica od 2.000, koje su bile sveže odštampane", navodi Gavrilović.
Kako dodaje, da se pojavio višak dinara u opticaju i da građani kupuju evro mu je potvrđeno i od menjača.
"Pa je i logično da kada je tražnja veća, a ponuda se smanji, cena raste", pojašnjava sagovornik beogradskog lista.
Što se tiče straha zbog situacije oko NIS-a, Gavrilović navodi da nije siguran koliko je to povezano.
"Situacija u vezi sa NIS-om traje mesecima, a ovo sa evrom od prošle nedelje", kaže on.
Ekonomista i predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi Vladimir Vukčević je rekao za Insajder da je nedostatak evra više tehnička stvar, ističući da situacija u narednom periodu zavisi od toga šta će biti sa NIS-om. Dodao je da Narodna banka svake godine kupuje više deviza nego što prodaje.
"Tako da je moguće da u pojedinim segmentima dođe do nestašice gotovine, kao što je sada u menjačnicama, ali tu su poslovne banke, tu je i centralna banka koja može da obezbedi tu gotovinu i da nadomesti to što se u pojedinim delovima menjačkog sistema javlja manjak", objasnio je on.
Vučković ističe da u uslovima veće potražnje za devizama može da dođe do pritiska na devizni kurs, tako da on raste, ali veruje da do toga neće doći.
"Narodna banka najčešće bira da interveniše i da prodajom deviza onemogući da taj kurs raste. Tako da jedno je šta je stanje na tržištu, a drugo šta su aktivnosti Narodne banke koje praktično neutrališu te promene na tržištu. Ja verujem da će Narodna banka, kao i ranije u tim uzburkanim periodima, da interveniše ako treba i da kurs neće da se promeni", istakao je Vučković.
Na pitanje šta građani i privreda mogu očekivati u narednom periodu kada je reč o dostupnosti evra, odnosno deviza, i samom kursu, sagovornik Insajdera ocenjuje da to sve zavisi od toga šta će biti sa NIS-om, odnosno kako će se to rešiti.
"Ako se to bude rešilo, onda ne bi trebalo da bude poremećaja do kraja godine i početkom sledeće godine. Ako se nešto iskomplikuje pa to ode nizbrdo, onda će to biti veliki zemljotres za našu privredu, pa se mogu očekivati poremećaji i na deviznom tržištu", zaključuje Vučković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
0
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
0
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
0
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
1
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
3
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
APR: Privreda Srbije uvećala neto dobit na 957,6 milijardi dinara
12.06.2026.•
3
Privreda Srbije je 2025. godine imala neto dobit od oko 957,6 milijardi dinara, što je 10,9 odsto više nego prethodne godine, objavila je Agencija za privredne registre (APR).
Mask postao prvi bilioner na svetu
12.06.2026.•
13
Osnivač i izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask danas je zvanično postao prvi čovek na svetu čija imovina vredi više od 1.000 milijardi dolara.
Obrenović: Sporazum Srbije i MOL-a ne znači da će NIS biti prodat
12.06.2026.•
5
Vlada Srbije i MOL postigli su dogovor kada je u pitanju Rafinerija u Pančevu, što je otvorilo pitanje koju težinu ima ovaj dogovor ako to ne odobri ruska strana koja tek treba da se dogovori sa Molom o prodaji NIS-a.
Objavljene nove cene goriva
12.06.2026.•
5
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca
12.06.2026.•
6
Azijska tržišta akcija zabeležila su snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cene nafte pale na najniži nivo u poslednja dva meseca.
Komentari 39
Gale
Ana
Ekonomija
A da li su u zemljama u kojima je Evro valuta cene danas iste kao pre 2 godine? Čestitam, otkrili ste inflaciju iako ste iz nekog razloga u uverenju da inflacija ne postoji nigde više na svetu sem u Srbiji. I inflacija se neće smanjiti već upravo pogoršati ako ste zamislili da je rešavate upropaštavanjem vrednosti jedne prema drugoj valuti. Razumljivo je da neobrazovani i nesposobni pojedinci veruju da ako upropaste vrednost valuti da će sve pojeftiniti i da će proizvođači koji uvoze repro-materijal ili gotove proizvode prvo lepo nabrati novac kojim će to da plate sa drveta a potom vama u bescenje prodavati gotov proizvod. Vaš je problem pre taj što ste toliko uvereni da ste u pravu dok se niste nimalo potrudili da proverite da li se ikada u istoriji čovečanstva desilo da se ekonomija države oporavi upropaštavanjem i uništavanjem valute.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar