Predmeti Stivena Hokinga deo postavke londonskog muzeja

Muzej nauke u Londonu i biblioteka Univerziteta u Kembridžu potvrdili su da su nabavili veliku kolekciju predmeta koji su pripadali fizičaru Stivenu Hokingu (1942-2018).
Predmeti Stivena Hokinga deo postavke londonskog muzeja
Foto: Pixabay
U pitanju su predmeti od njegovih invalidskih kolica, do značajnih radova iz teorijske fizike i scenarija za njegovo pojavljivanje u emisiji TV-serije "Simpsonovi“.
 
Celokupan sadržaj Hokingovog kabineta u Kembridžu koji je on koristio poslednjih 16 godina života, njegova oprema za komunikaciju, suveniri, opklade koje je sklapao u naučnim raspravama i kancelarijski nameštaj, biće sačuvani kao deo zbirke koja pripada grupi Muzeja nauke, prenosi AP.
 
Odabrani predmeti biće izloženi u londonskom muzeju početkom sledeće godine, a zvaničnici muzeja se nadaju da će organizovati putujuću izložbu po Velikoj Britaniji pre nego što je postave kao stalnu u Londonu. Hokingova deca, Lusi, Tim i Robert, rekla su da su zadovoljna što će delo njihovog oca biti sačuvano za javnost narednih generacija.
 
"Moj otac bi time bio veoma zadovoljan, a mislim da bi možda u isto vreme, ali samo malo, bio zapanjen činjenicom što će postati deo istorije nauke, uz velike naučnike čijem se radu zaista divio", rekla je Lusi Hoking, navodi AP.
 
Hokingova ogromna arhiva naučnih radova i ličnih dokumenata, uključujući prvi nacrt njegovog bestselera "Kratka istorija vremena" (A Brief History of Time) i prepiska s vodećim naučnicima, ostaće u biblioteci Univerziteta Kembridž.
 
To što je Kembridž dobio arhivu od 10.000 stranica znači da će se Hokingovi radovi pridružiti radovima Njutna i Čarlsa Darvina u biblioteci tog univerziteta, gde će uskoro biti dostupni javnosti.
 
Hoking je doktorirao na Kembridžu, a kasnije je na tom univerzitetu postao profesor matematike u zvanju koje je pre njega imao i Isak Njut od 1669. do 1702. godine. S bolešću motornih neurona koja mu je potvrđena u 22 godini i prognozom da mu je ostalo samo nekoliko godina života, Hoking je živeo decenijama, a umro je 2018. u 76. godini.
 
Njegov rad na tajnama svemira, vremena i "crnih rupa" okupirao je maštu milionima ljudi, a njegove popularne naučne knjige učinile su ga slavnom ličnošću i izvan okvira naučne zajednice.
 
Holivud je njegov život ovekovečio u biografskom filmu "Teorija svega" (The Theory of Everything) iz 2014. godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.