Američki naučnici koji su stvorili prve žive robote kažu da oblici života, poznati kao ksenoboti, sada mogu da se razmnožavaju, i to na način nepoznat kod biljaka i životinja.
Nastali od matičnih ćelija afričke kandžaste žabe (Xenopus laevis) po kojoj su dobili ime, ksenoboti su manji od milimetra.
Ove loptice prvi put su predstavljene 2020. godine nakon što su eksperimenti pokazali da mogu da se kreću, rade zajedno u grupama i samoisceljuju. Sada su naučnici sa Univerziteta Vermont, Univerziteta Taft i Instituta Vajz za biološki inspirisano inženjerstvo Univerziteta Harvard objavili kako su otkrili potpuno novi oblik biološke reprodukcije, različit od bilo koje životinje ili biljke poznate nauci, piše CNN.
"Bio sam zapanjen time. Žabe imaju svoj način razmnožavanja, ali kada odvojite ćelije od ostatka embriona i omogućite im priliku da shvate kako da opstanu u novom okruženju, ne samo da će pronaći nov način kretanja nego i novi način razmnožavanja", rekao je Majkl Levin, profesor biologije i direktor "Allen Discovery" Centra na Univerzitetu Taft, koji je bio suvođa novog istraživanja.
Kako su napravljeni ksenoboti?
Matične ćelije su nespecijalizovane ćelije koje se mogu razviti u različite tipove ćelija. Kako bi napravili ksenobote, istraživači su sastrugali žive matične ćelije sa žabljih embriona i ostavili ih da se inkubiraju. Nema manipulacije genima.
"Većina ljudi misli da su roboti napravljeni od metala i keramike, ali nije toliko važno od čega je robot napravljen, nego štoaradi, odnosno radi li u korist ljudi. U tom smislu radi se o robotu, ali je očito i organizam napravljen od genetski nemodifikovane žablje ćelije", rekao je Džoš Bongard, profesor informatike i robotike na Univerzitetu u Vermontu i glavni autor studije.
Bongard je rekao kako su otkrili da se ksenoboti, koji su u početku bili u obliku kugle i napravljeni od oko 3.000 ćelija, mogu da se razmnožavaju. Ali to se događalo retko i samo u određenim okolnostima. Ksenoboti su koristili "kinetičku replikaciju", proces za koji je poznato da se događa na molekularnom nivou, ali nikad pre nije primećen na nivou celih ćelija ili organizama.
Pomogao i superračunar
Uz pomoć veštačke inteligencije istraživači su zatim testirali milijarde oblika tela kako bi ksenoboti bili efikasniji u ovoj vrsti replikacije. Superračunar je osmislio C-oblik koji je nalikovao Pakmanu, videoigrici iz 80-ih. Otkrili su da je sposoban da pronađe sićušne matične ćelije u Petrijevoj šolji, skupi ih stotine u svojim ustima, a nekoliko dana kasnije skup ćelija postao je novi ksenobot.
"Veštačka inteligencija nije programirala ove mašine na način koji obično zamišljamo, pisanjem koda. Oblikovala je i osmislila ovaj Pakmanov oblik. Taj oblik je, u suštini, program. Oblik utiče na to kako se ksenoboti ponašaju da bi pojačali ovaj neverovatno iznenađujući proces", rekao je Bongard za CNN.
Ksenoboti su vrlo rana tehnologija, nešto poput prvih računara iz 40-ih godina prošlog veka i još nemaju nikakvu praktičnu primenu. Međutim, ova kombinacija molekularne biologije i veštačke inteligencije potencijalno bi mogla da se koristi u nizu zadataka u telu i životnoj sredini, tvrde istraživači. To može uključivati prikupljanje mikroplastike u okeanima, inspekciju korenskog sistema i regenerativnu medicinu.
Iako bi mogućnost samorepliciranja biotehnologije mogla izazvati zabrinutost, istraživači su naglasili da su žive mašine u celosti ograničene na laboratoriju i da se lako gase, budući da su biorazgradive i regulišu ih stručnjaci za etiku.
Istraživanje je delimično finansirala Agencija za odbrambene napredne istraživačke projekte, američka agencija koja nadzire razvoj tehnologije za vojnu upotrebu.
Studija je u ponedeljak objavljena u recenziranom naučnom časopisu PNAS.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Najveće svetske kompanije društvenih medija suočavaju se ove godine sa nekoliko značajnih suđenja koja imaju za cilj da ih pozovu na odgovornost za štetu nanesenu deci koja koriste njihove platforme.
Naučnici širom Evrope i SAD eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
Kineska firma za robotiku Agibot objavila je novi video u kojem prikazuje svoje humanoidne robote kako vežbaju borilačke veštine, demonstrirajući impresivnu sinhronizovanost i preciznost.
Kineska kompanija za robotiku MirrorMe Technology predstavila je najbržeg humanoidnog robota ikada, čime je postavila novi standard u dvonožnoj robotici.
Kompanija američkog milijardera Ilona Maska SpejsEks saopštila je investitorima da će prioritet dati sletanju na Mesec, a kasnije će pokušati misiju na Mars, preneo je američki list Volstrit džornal.
Istraživači Savezne tehničke visoke škole (ETH) u Cirihu testirali su četvoronožnog robota za analizu vulkanskih gasova i prikupljanje podataka korisnih za predviđanje erupcija vulkana.
Američka kompanija OpenAI pokrenula je mobilnu aplikaciju za svoj alat za kodiranje, Codex, nadajući se da će dobiti zamah i kupce u odnosu na svoje rivale u oblasti generisanja veštačke inteligencije.
Nekoliko zemalja je pokrenulo novu vrstu izazova - brisanje aplikacija društvenih mreža tokom celog februara kako bi se ljudi oslobodili stega svojih pametnih telefona, preneo je belgijski javni servis RTBF.
LimX Dynamics objavio je video koji prikazuje 18 humanoidnih robota Oli kako autonomno izlaze iz transportnih sanduka, hodaju u formaciji i izvode koordinisanu rutinu bez ljudske intervencije.
Američka kompanija za svemirsku tehnologiju Blue origin, u vlasništvu osnivača Amazona Džefa Bezosa, objavila je da će na najmanje dve godine obustaviti letove svemirskog turizma.
Astronomi su otkrili planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni u orbiti njene zvezde.
Sebastijan Gomez-Penja, jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji kojima je ugrađen moždani čip kompanije "Neuralink" Ilona Maska, izjavio je da se oseća "čudesno".
Komentari 2
Ljud
Što manje ljudi, što više robota. Oni se neće buniti ni zbog čega.
Igor
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar