Naučnici otkrili: Mars ima iznenađujući uticaj na klimu Zemlje
Zemljina klima se milionima godina smenjivala između ledenih doba i toplijih perioda, vođena suptilnim promenama u orbiti naše planete i njenom nagibu ose.
Foto: Pixabay
Ove varijacije, poznate kao Milankovićevi ciklusi, dešavaju se zato što Zemlja ne kruži oko Sunca u izolaciji. Gravitaciono privlačenje drugih planeta neprestano vuče Zemlju, polako menjajući njenu putanju oko Sunca, nagib ose i pravac u kom se polovi okreću.
Iako su astronomi odavno znali da Jupiter i Venera igraju važne uloge u ovim ciklusima, detaljna nova analiza otkriva da i Mars, uprkos tome što je mnogo manji od gasovitih džinova, ima iznenađujuće jak uticaj na klimatske ritmove Zemlje.
Istraživači predvođeni Stivenom Kejnom sproveli su kompjuterske simulacije koje su menjale masu Marsa od nule do desetostruke trenutne vrednosti, prateći kako te promene utiču na Zemljine orbitalne varijacije tokom miliona godina, piše ScienceAlert.
Rezultati potvrđuju da je Mars ključni faktor u određivanju godišnjih doba na Zemlji.
Najstabilnija karakteristika kroz sve simulacije bio je ciklus ekscentričnosti od 405.000 godina, koji pokreću interakcije između Venere i Jupitera. Ovaj "metronom" traje bez obzira na Marsovu masu, pružajući stabilan ritam koji podupire klimatske varijacije na Zemlji.
Međutim, kraći ciklusi od oko 100.000 godina, koji upravljaju prelazima između ledenih doba, u velikoj meri zavise od Marsa. Kako Mars postaje masivniji u simulacijama, ti ciklusi se produžavaju i postaju jači, što je u skladu sa pojačanom povezanošću orbitalnih kretanja unutrašnjih planeta.
Možda najupadljivije, kada Marsova masa u modelima teži ka nuli, jedan ključni klimatski obrazac potpuno nestaje.
"Veliki ciklus" od 2,4 miliona godina, koji uzrokuje dugoročne klimatske oscilacije, postoji samo zato što Mars ima dovoljno veliku masu da stvori odgovarajući gravitacioni rezonans. Ovaj ciklus, povezan sa sporom rotacijom orbita Zemlje i Marsa, utiče na količinu sunčeve svetlosti koju Zemlja prima tokom miliona godina.
Zemljin nagib ose takođe reaguje na gravitacioni uticaj Marsa. Poznati ciklus nagiba ose od 41.000 godina, koji se pojavljuje u geološkim zapisima, produžava se kako Mars postaje masivniji.
Sa Marsom deset puta težim od stvarnog, ovaj ciklus prelazi u dominantni period od 45.000 do 55.000 godina, dramatično menjajući obrazac rasta i povlačenja ledenih pokrivača.
Ovo novo otkriće takođe nam pomaže da procenimo naseljivost egzoplaneta sličnih Zemlji, razumevajući uticaj drugih planeta u istom sistemu.
Terestrička planeta (planeta Zemljinog tipa) sa masivnim susedom u odgovarajućoj orbitalnoj konfiguraciji mogla bi doživljavati klimatske varijacije koje sprečavaju ekstremno smrzavanje ili čine godišnja doba pogodnijim za život.
Ovo istraživanje pokazuje da Milankovićevi ciklusi Zemlje nisu samo stvar odnosa između Zemlje i Sunca. Oni su proizvod čitavog našeg planetarnog susedstva, pri čemu Mars igra neočekivano važnu pomoćnu ulogu u oblikovanju naše klime.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
OpenAI gasi aplikaciju Sora
25.03.2026.•
0
Kalifornijska kompanija Open AI saopštila je da će ugasiti svoju popularnu aplikaciju Sora za pretvaranje teksta u kratke video-snimke.
Tiktok uvodi nove formate oglasa
25.03.2026.•
0
Kompanija Tiktok je objavila da uvodi nove formate oglasa, među kojima su i oni koji prikazuju logo drugog brenda.
NASA gradi bazu na Mesecu
25.03.2026.•
6
NASA je otkazala planove o postavljanju svemirske stanice u lunaroj orbiti i umesto toga će iskoristiti njene komponente da u narednih sedam godina izgradi bazu vrednu 20 milijardi dolara na površini Meseca.
Srpski naučnici učestvovali u studiji o poreklu kasnih neandertalaca
24.03.2026.•
1
Srpski naučnici učestvovali su u međunarodnom timu koji je otkrio da kasni evropski neandertalci potiču od jedne populacije.
Naučnici u CERN-u sprovode eksperiment: Da li kamionom mogu da transportuju stotinak antiprotona
24.03.2026.•
0
Naučnici u evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja CERN započeli su danas pionirski eksperiment transporta antiprotona, kako bi utvrdili da li je moguć njihov prevoz putem u kamionu, prenosi AP.
Nova studija otkriva kako će gravitacija na Marsu uticati na ljude
24.03.2026.•
2
NASA i Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) planiraju da pošalju astronaute na Mars već tokom naredne decenije.
Naučnici pronašli način da smanje rizik od odbacivanja zubnih implantata
23.03.2026.•
0
Ruski naučnici otkrili da sistematsko praćenje vitamina D u krvi pacijenata koji se pripremaju za zubnu implantaciju i korekcija njegovog nedostatka pod nadzorom lekara može da smanji rizik od odbacivanja implanta.
Mask planira da u orbiti bude milion Starlink satelita - to brine astronome
23.03.2026.•
2
SpaceX Falcon 9 raketa lansirana je prošle nedelje iz baze Vandenberg Space Force u Kaliforniji, uspešno isporučivši 25 Starlink satelita u orbitu.
Studija: Neke bakterije mogu da prežive kretanje između planeta
22.03.2026.•
0
Studija Univerziteta Džons Hopkins pokazala je da neke bakterije mogu da se kreću i da prežive ekstremne uslove putovanja sa jedne planete na drugu.
Direktor OpenAI: Veštačka inteligencija bi mogla da postane komunalna usluga koja bi se plaćala
22.03.2026.•
5
Direktor OpenAI Sem Altman izjavio je da bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna usluga, poput električne energije ili vode, a korisnici bi mogli da je plaćaju prema tome koliko je koriste.
VIDEO: Snimljen redak prizor - raspadanje komete
22.03.2026.•
0
NASA-in svemirski teleskop Habl svedočio je trenutku raspadanja komete. Verovatnoća da se to dogodi dok je Habl posmatra je izuzetno mala.
Naučnici rešili misteriju staru 12.800 godina - uzrok zahlađenja nije bio asteroid
21.03.2026.•
1
Naučnici su rešili dugogodišnju misteriju skrivenu u grenlandskom ledu, koja je ukazivala na mogući udar asteroida pre oko 12.800 godina.
Kako da produžite trajanje telefonske baterije
20.03.2026.•
0
Možda ste čuli da ostavljanje telefona na punjenju tokom noći, bilo da je uključen u utičnicu ili na bežičnom punjaču, može da ošteti bateriju.
Klimatske promene usporavaju rotaciju Zemlje
19.03.2026.•
0
Naučnici iz Austrije i Švajcarske tvrde da su novim istraživanjem potvrdili da klimatske promene utiču na dužinu dana na Zemlji.
Čovek je bukvalno napravljen od zvezdane prašine
19.03.2026.•
3
Mi ljudi smo napravljeni od zvezdane prašine. To u prvi mah zvuči poetski, ali je zapravo bukvalno tačno.
Instagram uklanja enkripciju: Meta će moći da vidi poruke svih korisnika
19.03.2026.•
0
Instagram će prestati da šifruje privatne poruke između korisnika od maja, nakon godina kritika od strane organa za sprovođenje zakona i grupa za bezbednost dece zbog ove funkcije.
VIDEO: Žena završila u bolnici nakon što ju je uplašio humanoidni robot
19.03.2026.•
0
Žena je nakratko hospitalizovana u Makauu nakon što ju je humanoidni robot, kojim je upravljao muškarac pedesetih godina, uplašio dok je šetala, saopštila je policija.
NASA rover otkrio drevnu rečnu deltu na Marsu
19.03.2026.•
0
Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.
Naučnici su možda otkrili novu vrstu tečne planete
19.03.2026.•
0
Astronomi su identifikovali planetu sastavljenu od rastopljene lave, što ukazuje na postojanje potpuno nove kategorije tečne planete.
VIDEO: Robot za par dana naučio da igra tenis
18.03.2026.•
1
Humanoidni robot nitree G1 zahvaljujući novom LATENT sistemu učenja pokreta na terenu ravnopravno igra tenis protiv ljudi i demonstrira fluidne, prirodne kretnje.
Uzorci sa asteroida Rjugu sadrže ključne gradivne elemente DNK i RNK
17.03.2026.•
0
Uzorci prikupljeni sa asteroida 162173 Rjugu sadrže svih pet nukleotidnih baza koje učestvuju u formiranju DNK i RNK, saopštio je tim naučnika iz više japanskih istraživačkih institucija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar