Naučnici otkrili: Mars ima iznenađujući uticaj na klimu Zemlje
Zemljina klima se milionima godina smenjivala između ledenih doba i toplijih perioda, vođena suptilnim promenama u orbiti naše planete i njenom nagibu ose.
Foto: Pixabay
Ove varijacije, poznate kao Milankovićevi ciklusi, dešavaju se zato što Zemlja ne kruži oko Sunca u izolaciji. Gravitaciono privlačenje drugih planeta neprestano vuče Zemlju, polako menjajući njenu putanju oko Sunca, nagib ose i pravac u kom se polovi okreću.
Iako su astronomi odavno znali da Jupiter i Venera igraju važne uloge u ovim ciklusima, detaljna nova analiza otkriva da i Mars, uprkos tome što je mnogo manji od gasovitih džinova, ima iznenađujuće jak uticaj na klimatske ritmove Zemlje.
Istraživači predvođeni Stivenom Kejnom sproveli su kompjuterske simulacije koje su menjale masu Marsa od nule do desetostruke trenutne vrednosti, prateći kako te promene utiču na Zemljine orbitalne varijacije tokom miliona godina, piše ScienceAlert.
Rezultati potvrđuju da je Mars ključni faktor u određivanju godišnjih doba na Zemlji.
Najstabilnija karakteristika kroz sve simulacije bio je ciklus ekscentričnosti od 405.000 godina, koji pokreću interakcije između Venere i Jupitera. Ovaj "metronom" traje bez obzira na Marsovu masu, pružajući stabilan ritam koji podupire klimatske varijacije na Zemlji.
Međutim, kraći ciklusi od oko 100.000 godina, koji upravljaju prelazima između ledenih doba, u velikoj meri zavise od Marsa. Kako Mars postaje masivniji u simulacijama, ti ciklusi se produžavaju i postaju jači, što je u skladu sa pojačanom povezanošću orbitalnih kretanja unutrašnjih planeta.
Možda najupadljivije, kada Marsova masa u modelima teži ka nuli, jedan ključni klimatski obrazac potpuno nestaje.
"Veliki ciklus" od 2,4 miliona godina, koji uzrokuje dugoročne klimatske oscilacije, postoji samo zato što Mars ima dovoljno veliku masu da stvori odgovarajući gravitacioni rezonans. Ovaj ciklus, povezan sa sporom rotacijom orbita Zemlje i Marsa, utiče na količinu sunčeve svetlosti koju Zemlja prima tokom miliona godina.
Zemljin nagib ose takođe reaguje na gravitacioni uticaj Marsa. Poznati ciklus nagiba ose od 41.000 godina, koji se pojavljuje u geološkim zapisima, produžava se kako Mars postaje masivniji.
Sa Marsom deset puta težim od stvarnog, ovaj ciklus prelazi u dominantni period od 45.000 do 55.000 godina, dramatično menjajući obrazac rasta i povlačenja ledenih pokrivača.
Ovo novo otkriće takođe nam pomaže da procenimo naseljivost egzoplaneta sličnih Zemlji, razumevajući uticaj drugih planeta u istom sistemu.
Terestrička planeta (planeta Zemljinog tipa) sa masivnim susedom u odgovarajućoj orbitalnoj konfiguraciji mogla bi doživljavati klimatske varijacije koje sprečavaju ekstremno smrzavanje ili čine godišnja doba pogodnijim za život.
Ovo istraživanje pokazuje da Milankovićevi ciklusi Zemlje nisu samo stvar odnosa između Zemlje i Sunca. Oni su proizvod čitavog našeg planetarnog susedstva, pri čemu Mars igra neočekivano važnu pomoćnu ulogu u oblikovanju naše klime.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
EU: Kineske mere i američka ograničenja ugrožavaju evropsku industriju čipova
02.07.2026.•
1
Evropska industrija poluprovodnika suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog kineskih ograničenja izvoza kritičnih sirovina, tehnološke zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i sopstvenih strukturnih slabosti.
Konačno će moći da se sakrije broj telefona u WhatsApp-u: Rezervišite korisničko ime na vreme
01.07.2026.•
0
WhatsApp uvodi jednu od najvećih promena u svom funkcionisanju, time što će omogućiti korisnicima da međusobno komuniciraju bez deljenja broja telefona.
VIDEO: Najveća digitalna kamera počela sa osmatranjem i fotografisanjem svemira
01.07.2026.•
1
Najveća digitalna kamera koja je ikad napravljena počela je da beleži delove univerzuma koje ljudske oči do sada nisu videle.
Uticaj Tiktoka na mozak: Da li je opasan kao što ga predstavljaju
30.06.2026.•
1
Zašto naš mozak traži da skrolujemo kroz Tiktok ili Instagram sve dok ne počnemo da ličimo na zombije? I šta nas tek čeka kada veštačka inteligencija bude mogla da u trenu pravi cele videe "samo za nas"?
Poslovi u eri veštačke inteligencije Ko će ih izgubiti, a ko dobiti?
30.06.2026.•
1
Evropske zemlje neće moći da primene jedinstvenu strategiju za prilagođavanje tržišta rada razvoju AI, jer će uticaj AI biti različit u svakoj državi, poručuje glavni ekonomista kompanije OpenAI Aron Čaterdži.
Indonezija ugasila 4,7 miliona Tiktok i Jutjub naloga mlađima od 16 godina
29.06.2026.•
4
Društvene mreže Tiktok i Jutjub deaktivirale su oko 4,7 miliona naloga korisnika mlađih od 16 godina u Indoneziji, nakon stupanja na snagu novih ograničenja za korišćenje društvenih mreža.
NASA pokreće spasavanje svemirskog teleskopa koji ubrzano gubi visinu
28.06.2026.•
0
Američka svemirska agencija NASA planira da u utorak pokrene misiju spasavanja svemirskog teleskopa Svift, koji zbog pojačane Sunčeve aktivnosti ubrzano gubi visinu.
NASA-in rover pronašao složena organska jedinjenja na Marsu
28.06.2026.•
0
Možda smo napravili još jedan korak ka odgovoru na jedno od najprivlačnijih pitanja u svemiru: da li smo sami?
Rusija planira da šalje letelice na Veneru
28.06.2026.•
2
Ruska svemirska agencija Roskosmos i Ruska akademija nauka predložile su da istraživanje Venere bespilotnim sondama započne najkasnije do 2036. godine.
Kina ima najbrži superkompjuter na svetu - nadmašio i SAD i Nemačku
28.06.2026.•
1
Jedna od najzanimljivijih primena superkompjutera jeste to što imaju ključnu ulogu u razvoju modela koji se koriste u veštačkoj inteligenciji (AI).
Youtube Shorts dobija prikaz preko celog ekrana i niz novih funkcija
28.06.2026.•
1
Youtube je najavio čitav niz novih funkcija za Shorts, koje će korisnicima biti dostupne tokom narednih dana i nedelja.
Astronomi otkrili dve džinovske planete lakše od šećerne vune
28.06.2026.•
0
Astronomi su otkrili par džinovskih planeta koje su lakše od šećerne vune, takozvane "super-puf" planete veličine Jupitera.
VIDEO: Humanoidni roboti stižu u američke škole kao asistenti nastavnicima
28.06.2026.•
0
Škole u SAD uvešće humanoidne robote u učionice kroz pilot-program čiji je cilj da unapredi angažovanje učenika i olakša učenje uz pomoć veštačke inteligencije.
OpenAI odložio javno predstavljanje GPT-5.6 na zahtev američkih vlasti
27.06.2026.•
0
Kompanija OpenAI odložila je potpuno javno predstavljanje svog novog modela veštačke inteligencije GPT-5.6 na zahtev administracije Sjedinjenih Američkih Država.
Naučnici uz veštačku inteligenciju dešifrovali tekst sa svitka starog 2.000 godina
26.06.2026.•
2
Međunarodni tim istraživača po prvi put u istoriji virtuelno je razmotao i u potpunosti pročitao antički svitak iz Herkulanuma nazvan "PHerc. 1667".
Naučnici utvrdili granicu iza koje ništa ne može da pobegne iz crne rupe
25.06.2026.•
2
Naučnici tvrde da su prvi put otkrili tragove "horizonta", granice iza koje ništa ne može da pobegne iz crne rupe, navodi se u novoj studiji.
Otkriveno i snimljeno samo srce Mlečnog puta
25.06.2026.•
2
Evropska svemirska agencija (ESA) otkrila je srce Mlečnog puta, pomoću teleskopa Eukild, a to otkriće će pomoći u identifikaciji novih egzoplaneta, preneli su francuski mediji.
Asteroid će u subotu proći pored Zemlje
25.06.2026.•
0
Asteroid (152637) 1997 NC1 u subotu, 27. juna će bezopasno projuriti pored Zemlje i biće vidljiv posmatračima uz pomoć malog teleskopa ili većeg dvogleda, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Arheolozi otkrili tekstilni centar iz doba Vikinga
24.06.2026.•
0
Arheolozi u Danskoj otkrili su veliko nalazište iz doba Vikinga staro više od 1.000 godina, za koje smatraju da je predstavljalo značajan centar za proizvodnju tekstila i svedoči o visokom stepenu organizacije tadašnjeg
Wikipedia ograničava upotrebu veštačke inteligencije u uređivanju svojih članaka
23.06.2026.•
0
Onlajn enciklopedija Wikipedia ograničiće upotrebu veštačke inteligencije u procesu uređivanja članaka na svojoj platformi, izjavio je njen suosnivač Džimi Vejls, dodajući da ne veruje dovoljno toj tehnologiji.
Veštačka inteligencija i novinarstvo: Slučaj koji je uzdrmao nemačke medije
21.06.2026.•
1
Čuveni komentator nemačkog lista naveliko je pisao tekstove pomoću veštačke inteligencije i sada je stavljen na led. Koliko daleko smeju da idu mediji kada koriste ovu alatku?
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar