Ruski naučnici uzgojili ječam na tlu po sastavu sličnom onom na Marsu
Stručnjaci ruskog Južnog federalnog univerziteta (SFU) uzgojili su prve izdanke ječma u zemljištu koje podseća na sastav zemljišta na Marsu.
Foto: Pixabay
Da bi to postigli, dodali su u zemljište posebnu mešavinu mikroba - deset sojeva bakterija i kvasca koji jedni drugima pomažu da prežive i formiraju sloj bogat hranljivim materijama, saopštila je pres služba univerziteta za RIA Novosti.
Da bi se biljke gajile, zemljište mora da bude bogato humusom, složenom mešavinom organskih supstanci iz kojih sadnice dobijaju hranljive materije.
Humus nastaje aktivnošću mikroorganizama koji "hvataju" beživotno zemljište i transformišu ga u plodno, prema naučnicima sa Južnog federalnog univerziteta (SFedU).
Međutim, marsovski regolit je ekstreman primer "beživotnog" zemljišta jer ne sadrži hranljive materije, ali je bogat solima metala, koje ometaju rast biljaka, naveli su naučnici.
Prema rečima Jevgenije Prazdnove, rukovoditeljke omladinske laboratorije "Molekularna genetika mikrobnih konzorcija" na Katedri za biomedicinske i matematičke nauke Univerziteta u San Francisku, ova mikrobna kolonizacija, ili bioremedijacija, jedan je od efikasnih načina za obnovu kopnenog zemljišta nakon požara ili antropogenog zagađenja.
Istraživači su u modelni "marsovski" supstrat iz pustinje Mohave dodali specijalnu mešavinu od deset sojeva bakterija i kvasaca, formirajući mikrobni konzorcijum koji stvara sloj hranljivih materija neophodnih za rast biljaka.
Koristeći veštačko marsovsko zemljište, istraživači su uspeli da uzgajaju ječam dodavanjem sojeva cijanobakterija koje asimiluju ugljen-dioksid i odgovorne su za fotosintezu, aktinomiceta i bacila odgovornih za proizvodnju biomase, i drugih mikroorganizama koji rezultujućem zemljištu pružaju otpornost na stresne uslove.
"Iako uzgoj biljaka bez zemlje ili u zamenama za zemljište nije nova praksa, poseban izazov je dobijanje useva van kontrolisanog laboratorijskog okruženja, u surovim uslovima severnih zemljišta ili u jako zagađenim područjima, a u budućnosti i na drugim planetama", dodala je Prazdnova.
Ona je navela da je mikrobni konzorcijum posebno odabrana zajednica mikroorganizama (bakterija, kvasaca) koji se kokultivišu i pomažu jedni drugima da rastu i prežive, formirajući složene simbiotske odnose.
"Na Zemlji se može koristiti na otvorenom tlu, a na Marsu, pod kupolama, pošto bi mikroorganizmi, kao i ljudi, teško preživeli na otvorenim prostorima pod niskim pritiskom i povišenim zračenjem. Ipak, ovo bi bio prvi korak ka teraformiranju – stvaranju oaza gde bi se sloj tla postepeno formirao ispod kupole", objasnila je Prazdnova.
Ona je pojasnila da je ječam izabran zato što toleriše slana zemljišta sa niskom kiselošću, što su upravo karakteristike marsovskog regolita.
Štaviše, dodala je, usev može da raste na niskim temperaturama i jestiv je.
"Poslali smo isti ovaj konzorcijum od deset različitih mikroorganizama u svemir, u saradnji sa Ruskim državnim istraživačkim centrom Instituta za biomedicinske probleme (IBMP) Ruske akademije nauka, na brodu Bion-M br. 2, koji se uspešno vratio na Zemlju 18. oktobra. Sada treba da procenimo promene koje bakterije i kvasac prolaze tokom svog putovanja kroz svemir i izvodljivost njihovog transporta na susednu planetu uz očuvanje njihove sposobnosti da poboljšaju plodnost zemljišta", objasnila je Prazdnova.
Projekat je realizovan uz podršku programa "Prioritet-2030" u okviru strateškog tehnološkog projekta "Tehnologije bioinženjeringa tla".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Malkolm X, Pol Pot i Ho Ši Min, umro Vangelis, poginuo Lorens od Arabije
19.05.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. maj.
Na današnji dan: Počela da važi evropska konvencija o ljudskim pravima, umro Dobrica Ćosić
18.05.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. maj.
Besni za volanom: Ako vam se često dešava, ovo je šest načina da to promenite
17.05.2026.•
2
Da li ste se ikada našli besni nakon što vas je neko isekao u saobraćaju ili vam nije dozvolio da se uključite, iznervirani zbog nepristojnog gesta drugog vozača ili pri kraju sa strpljenjem u zakrčenom saobraćaju?
Ljudi bi radije živeli pored nuklearke nego pored AI data centra
17.05.2026.•
2
Amerikanci se toliko protive izgradnji data centara veštačke inteligencije u svojim lokalnim zajednicama da bi radije videli izgradnju nuklearne elektrane u blizini, pokazali su novi podaci istraživanja Galupa.
Električni automobili u Kini završavaju na otpadu već posle tri godine
17.05.2026.•
18
Električni automobili u Kini sve više postaju potrošna roba, dok žestoka borba proizvođača kroz snižavanje cena ozbiljno potresa tržište.
U Češkoj nađena ukradena lobanja svetiteljke: Lopov hteo da je sahrani, pa je zalio betonom
17.05.2026.•
0
Češka policija je saopštila da je našla dragocenu relikviju, lobanju Svete Zdislave, zaštitnice bolesnih i sirotinje iz 13. veka, ukradenu u utorak iz crkve u mestu Jablone.
Na današnji dan: Poginuo Kraljević Marko, umro vojvoda Putnik, počela istraga o aferi Votergejt
17.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 17. maj.
Ovo je najvažniji korak u čišćenju kuhinje koji svi preskaču
16.05.2026.•
0
Mnogi veruju da je dovoljno naprskati sredstvo za čišćenje i odmah obrisati površinu da bi kuhinja bila čista.
Na današnji dan: Poginuo Dis, Tito proglašen za doživotnog predsednika, "Đerdap" pušten u rad
16.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. maj.
Dijamant veličine nokta na malom prstu prodat za skoro 15 miliona evra
15.05.2026.•
0
Plavo-zeleni dijamant postigao je rekord na aukciji u Ženevi.
Na današnji dan: Umrli Skerlić, Hejvort i Janketić, u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog poplava
15.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. maj.
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Komentari 1
Srđan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar