Nova studija istraživala: Koliko je izvodljivo rudarenje na asteroidu?
Pre nekoliko godina, rudarenje asteroida bilo je izuzetno popularno. Sa brzim razvojem komercijalnog svemirskog sektora, činilo se da je san o komercijalizaciji svemira skoro nadohvat ruke.
Foto: Pixabay
U suštini, ideja o platformama i svemirskim letelicama koje bi mogle da se sastanu sa asteroidima bliskim Zemlji (NEA), da ih iskopaju i zatim prebace u svemirske livnice, bila je ravnopravna sa slanjem komercijalnih posada na Mars.
Nakon velike količine spekulacija i propalih poduhvata, ovi planovi su ostavljeni po strani dok se tehnologija ne razvije i ne ostvare drugi ključni koraci.
Ipak, san o rudarenju asteroida i dalje živi. Pored potrebe za više infrastrukture i tehničkog razvoja, potrebno je i dalje istraživanje kako bi se utvrdio hemijski sastav malih asteroida, piše ScienceAlert.
U nedavnoj studiji, tim koji predvode istraživači sa Instituta za svemirske nauke (ICE-CSIC) analizirao je uzorke C-tipa (bogatih ugljenikom) asteroida, koji čine 75 odsto poznatih asteroida. Njihova otkrića pokazuju da ovi asteroidi mogu biti ključan izvor sirovina, nudeći mogućnosti za buduće eksploatacije resursa.
Tim je predvodio dr Hosep M. Trigo-Rodrigez, teorijski fizičar sa Instituta za svemirske nauke (ICE) i Katalonskog instituta za svemirske studije (IEEC) u Barseloni.
Pridružili su mu se doktorand Pau Grebol-Tomas (takođe iz ICE i IEEC), dr Đordi Ibanjez-Insa (Geonauke Barselona), prof. Hasinto Alonso-Azkarate (Univerzitet Kastilja-La Manča), i prof. Marija Gritsevič (Univerzitet u Helsinkiju i Institut za fiziku i tehnologiju, Uralski savezni univerzitet).
Njihova studija je predstavljena u radu koji će biti objavljen 2. januara u časopisu "Monthly Notices of the Royal Astronomical Society" (MNRAS).
Karbonatni hondriti (C hondriti) redovno padaju na Zemlju, iako naučnici retko uspevaju da ih sačuvaju za proučavanje. Osim što čine samo pet odsto svih meteorita, njihova lomljiva priroda često dovodi do toga da se raspadnu i izgube. Do sada je većina pronađenih uzoraka otkrivena u pustinjama, uključujući Saharu i Antarktik.
Istraživačka grupa za asteroide, komete i meteorite pri ICE-CSIC, koju vodi Trigo-Rodrigez, proučava fizičko-hemijska svojstva asteroida i kometa i međunarodni je depozitorijum NASA kolekcije antarktičkih meteorita.
U ovoj najnovijoj studiji, istraživačka grupa je izabrala i karakterisala uzorke asteroida, koji su zatim analizirani kod profesora Hasinta Alonso-Azkaratea na Univerzitetu Kastilja-La Manča korišćenjem masene spektrometrije.
To im je omogućilo da odrede tačan hemijski sastav šest najčešćih klasa C hondrita, pružajući dragocene informacije o tome da li će eksploatacija resursa u budućnosti biti moguća.
"Naučni značaj svakog od ovih meteorita je u tome što oni predstavljaju male, nediferencirane asteroide i daju dragocene informacije o hemijskom sastavu i evolutivnoj istoriji tela iz kojih potiču. U ICE-CSIC i IEEC specijalizovani smo za razvijanje eksperimenata koji nam pomažu da bolje razumemo svojstva ovih asteroida i kako fizički procesi koji se dešavaju u svemiru utiču na njihovu prirodu i mineralogiju. Rad koji se sada objavljuje je kulminacija timskog rada", naveo je Trigo-Rodrigez.
Poznavanje količine materijala u asteroidima je od suštinskog značaja jer su oni veoma raznoliki. Iako se obično svrstavaju u tri kategorije: C-tip (karbonatni), M-tip (metalni), i S-tip (silikatni), asteroidi se takođe klasifikuju prema spektralnim karakteristikama i orbitama.
Pored toga, asteroidi su u suštini materijal preostao iz vremena formiranja Sunčevog sistema i snažno su oblikovani svojom dugom evolutivnom istorijom (oko 4,5 milijardi godina). Zbog toga je tačno poznavanje njihovog sastava ključno za utvrđivanje gde se različiti resursi (voda, rude itd.) verovatno nalaze.
Prema rezultatima tima, rudarenje nediferenciranih asteroida (za koje se veruje da su izvor hondritskih meteorita) daleko je od izvodljivog. Studija je takođe identifikovala vrstu asteroida bogatih olivinom i spinelom kao potencijalne mete za rudarske operacije.
Tim je takođe napomenuo da bi trebalo birati asteroide bogate vodom sa velikim koncentracijama minerala koji sadrže vodu. U međuvremenu, naglašavaju potrebu za dodatnim misijama za povratak uzoraka kako bi se potvrdio identitet matičnih tela pre nego što rudarenje postane realnost.
"Paralelno sa napretkom koji predstavljaju misije za povratak uzoraka, potrebne su kompanije koje mogu da naprave odlučne korake u tehnološkom razvoju neophodnom za vađenje i prikupljanje tih materijala u uslovima male gravitacije. Obrada tih materijala i otpad koji se generiše takođe bi imali značajan uticaj koji treba kvantifikovati i pravilno ublažiti", rekao je Trigo-Rodrigez.
Oni tvrde da će za to biti potreban razvoj sistema za masovno prikupljanje i metoda za ekstrakciju resursa u mikrogravitaciji.
"Za određene asteroide bogate vodom, ekstrakcija vode za ponovnu upotrebu deluje izvodljivije - bilo kao gorivo ili kao osnovni resurs za istraživanje drugih svetova. To bi takođe moglo doneti nauci veće znanje o određenim telima koja bi jednog dana mogla da ugroze naše postojanje. Dugoročno, mogli bismo čak i da rudarenjem smanjimo potencijalno opasne asteroide kako bi prestali da budu opasni Proučavanje i odabir ovakvih meteorita u našoj čistoj laboratoriji korišćenjem drugih analitičkih tehnika je fascinantno, naročito zbog raznolikosti minerala i hemijskih elemenata koje sadrže. Ipak, većina asteroida ima relativno male količine plemenitih elemenata, i zato je cilj naše studije bio da shvatimo u kojoj meri bi njihova eksploatacija bila izvodljiva", rekao je Grebol-Tomas.
Zvuči kao naučna fantastika, ali tako je delovalo i kada su prve misije za povratak uzoraka bile planirane pre trideset godina.
U svakom slučaju, prednosti rudarenja asteroida su ogromne, zbog čega je ova tema dobila toliko pažnje u protekloj deceniji. Pored plemenitih metala, mnogi asteroidi su izvor ledene vode koja bi mogla da se koristi za proizvodnju goriva za misije u duboki svemir, kao i za piće i zalivanje useva.
To bi značilo manju zavisnost od snabdevanja sa Zemlje, omogućavajući robotskim i ljudskim misijama veću samostalnost. Premeštanjem rudarenja i proizvodnje u prostor između Zemlje i Meseca, kao i u Glavni asteroidni pojas, čovečanstvo bi takođe smanjilo ekološki uticaj koji te industrije imaju na Zemlji.
Iako je javno interesovanje za rudarenje asteroida oslabljeno u poslednjoj deceniji, mnoge kompanije i danas istražuju i razvijaju potrebnu tehnologiju. Takođe, svemirske agencije poput NASA i JAXA sprovele su misije za povratak uzoraka koje su otkrile mnogo o naučnom i materijalnom bogatstvu koje asteroidi mogu sadržati.
U bliskoj budućnosti, kineska misija Tianwen-2 sastaće se sa NEA asteroidom i kometom iz Glavnog asteroidnog pojasa. Iako može proći još mnogo decenija (ili više) pre nego što se razvije industrija svemirskih resursa, mnogi su spremni da uđu u trku već sada.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Meta uvodi strože mere za zaštitu tinejdžera na Instagramu, Fejsbuku i Mesindžeru
02.06.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je danas da uvodi strože mere za zaštitu tinejdžera na platformama Instagram, Fejsbuk i Mesindžer.
Počela sa radom Sajber straža - sajt za prijavljivanje internet prevara
01.06.2026.•
2
Počela je sa radom nacionalna platforma "Sajber straža", namenjena prijavi i prevenciji različitih oblika visokotehnološkog kriminala.
Nemačka uvodi obavezu: Striming giganti moraće da ulažu u domaću filmsku industriju
28.05.2026.•
0
Veliki provajderi striming usluga kao što su Netfliks, Amazon prajm ili Dizni+ ubuduće će morati da ulože najmanje osam odsto svojih godišnjih prihoda ostvarenih u Nemačkoj u nemačku filmsku industriju.
Papa Lav XIV: Neka oružja sa AI su praktično van ljudske kontrole
25.05.2026.•
2
Papa Lav XIV upozorio je da su neki autonomni sistemi naoružanja kojima upravlja veštačka inteligencija (AI) "praktično van svakog domašaja ljudske kontrole".
VIDEO: Google predstavio nove AI modele Gemini i Omni za simulaciju fizičkog sveta
20.05.2026.•
1
Kompanija Google predstavila je novu verziju svog sistema veštačke inteligencije Gemini, kao i model Omni za simulaciju fizičkog sveta.
VIDEO: Evropska svemirska agencija lansirala satelit Smajl
19.05.2026.•
0
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve bliže brisanju loših sećanja: Da li bi trebalo to da radimo?
18.05.2026.•
3
Možda ćemo uskoro moći zauvek da izbrišemo bolna sećanja. Ali zaboravljanje ima svoju cenu.
Instagram ukinuo end-to-end enkripciju poruka
18.05.2026.•
0
Korisnici Instagrama više ne mogu da šalju privatne direktne poruke, jer je ta funkcija isključena širom sveta.
Afrika se polako deli, buduća mapa sveta mogla bi da izgleda drugačije
17.05.2026.•
1
Ispod površine podsaharske Afrike odvija se proces koji bi za nekoliko miliona godina mogao potpuno da izbriše mapu sveta kakvu poznajemo.
Super-Zemlje sve češće locirane, ali prave kopije Zemlje i dalje izmiču naučnicima
17.05.2026.•
1
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Prijateljski nastrojeni četbotovi prave više grešaka i više nerviraju korisnike
17.05.2026.•
0
Dve akademske studije pokazale su da "prijateljski" četbotovi nisu uvek toliko korisni koliko se očekuje.
VIDEO Tojotin robot pogađa slobodnjake bolje od NBA zvezda
17.05.2026.•
0
Najveći svetski proizvođač automobila ozbiljno se bavi i razvojem humanoidnih robota.
WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu
15.05.2026.•
3
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"
15.05.2026.•
0
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun bi mogli biti puni stena
14.05.2026.•
2
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kina započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima
14.05.2026.•
0
Kina je započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima.
Meta pokreće "incognito chat" za privatne AI razgovore na Whatsapp-u
14.05.2026.•
0
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Pobuna u Guglu: Zaposleni protiv saradnje sa Pentagonom
13.05.2026.•
1
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
VIDEO: Pogledajte kako humanoidni roboti spremaju sobu
13.05.2026.•
0
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana
12.05.2026.•
3
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Zemlja bez (mnogo) inovacija
12.05.2026.•
4
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar