Nova studija istraživala: Koliko je izvodljivo rudarenje na asteroidu?
Pre nekoliko godina, rudarenje asteroida bilo je izuzetno popularno. Sa brzim razvojem komercijalnog svemirskog sektora, činilo se da je san o komercijalizaciji svemira skoro nadohvat ruke.
Foto: Pixabay
U suštini, ideja o platformama i svemirskim letelicama koje bi mogle da se sastanu sa asteroidima bliskim Zemlji (NEA), da ih iskopaju i zatim prebace u svemirske livnice, bila je ravnopravna sa slanjem komercijalnih posada na Mars.
Nakon velike količine spekulacija i propalih poduhvata, ovi planovi su ostavljeni po strani dok se tehnologija ne razvije i ne ostvare drugi ključni koraci.
Ipak, san o rudarenju asteroida i dalje živi. Pored potrebe za više infrastrukture i tehničkog razvoja, potrebno je i dalje istraživanje kako bi se utvrdio hemijski sastav malih asteroida, piše ScienceAlert.
U nedavnoj studiji, tim koji predvode istraživači sa Instituta za svemirske nauke (ICE-CSIC) analizirao je uzorke C-tipa (bogatih ugljenikom) asteroida, koji čine 75 odsto poznatih asteroida. Njihova otkrića pokazuju da ovi asteroidi mogu biti ključan izvor sirovina, nudeći mogućnosti za buduće eksploatacije resursa.
Tim je predvodio dr Hosep M. Trigo-Rodrigez, teorijski fizičar sa Instituta za svemirske nauke (ICE) i Katalonskog instituta za svemirske studije (IEEC) u Barseloni.
Pridružili su mu se doktorand Pau Grebol-Tomas (takođe iz ICE i IEEC), dr Đordi Ibanjez-Insa (Geonauke Barselona), prof. Hasinto Alonso-Azkarate (Univerzitet Kastilja-La Manča), i prof. Marija Gritsevič (Univerzitet u Helsinkiju i Institut za fiziku i tehnologiju, Uralski savezni univerzitet).
Njihova studija je predstavljena u radu koji će biti objavljen 2. januara u časopisu "Monthly Notices of the Royal Astronomical Society" (MNRAS).
Karbonatni hondriti (C hondriti) redovno padaju na Zemlju, iako naučnici retko uspevaju da ih sačuvaju za proučavanje. Osim što čine samo pet odsto svih meteorita, njihova lomljiva priroda često dovodi do toga da se raspadnu i izgube. Do sada je većina pronađenih uzoraka otkrivena u pustinjama, uključujući Saharu i Antarktik.
Istraživačka grupa za asteroide, komete i meteorite pri ICE-CSIC, koju vodi Trigo-Rodrigez, proučava fizičko-hemijska svojstva asteroida i kometa i međunarodni je depozitorijum NASA kolekcije antarktičkih meteorita.
U ovoj najnovijoj studiji, istraživačka grupa je izabrala i karakterisala uzorke asteroida, koji su zatim analizirani kod profesora Hasinta Alonso-Azkaratea na Univerzitetu Kastilja-La Manča korišćenjem masene spektrometrije.
To im je omogućilo da odrede tačan hemijski sastav šest najčešćih klasa C hondrita, pružajući dragocene informacije o tome da li će eksploatacija resursa u budućnosti biti moguća.
"Naučni značaj svakog od ovih meteorita je u tome što oni predstavljaju male, nediferencirane asteroide i daju dragocene informacije o hemijskom sastavu i evolutivnoj istoriji tela iz kojih potiču. U ICE-CSIC i IEEC specijalizovani smo za razvijanje eksperimenata koji nam pomažu da bolje razumemo svojstva ovih asteroida i kako fizički procesi koji se dešavaju u svemiru utiču na njihovu prirodu i mineralogiju. Rad koji se sada objavljuje je kulminacija timskog rada", naveo je Trigo-Rodrigez.
Poznavanje količine materijala u asteroidima je od suštinskog značaja jer su oni veoma raznoliki. Iako se obično svrstavaju u tri kategorije: C-tip (karbonatni), M-tip (metalni), i S-tip (silikatni), asteroidi se takođe klasifikuju prema spektralnim karakteristikama i orbitama.
Pored toga, asteroidi su u suštini materijal preostao iz vremena formiranja Sunčevog sistema i snažno su oblikovani svojom dugom evolutivnom istorijom (oko 4,5 milijardi godina). Zbog toga je tačno poznavanje njihovog sastava ključno za utvrđivanje gde se različiti resursi (voda, rude itd.) verovatno nalaze.
Prema rezultatima tima, rudarenje nediferenciranih asteroida (za koje se veruje da su izvor hondritskih meteorita) daleko je od izvodljivog. Studija je takođe identifikovala vrstu asteroida bogatih olivinom i spinelom kao potencijalne mete za rudarske operacije.
Tim je takođe napomenuo da bi trebalo birati asteroide bogate vodom sa velikim koncentracijama minerala koji sadrže vodu. U međuvremenu, naglašavaju potrebu za dodatnim misijama za povratak uzoraka kako bi se potvrdio identitet matičnih tela pre nego što rudarenje postane realnost.
"Paralelno sa napretkom koji predstavljaju misije za povratak uzoraka, potrebne su kompanije koje mogu da naprave odlučne korake u tehnološkom razvoju neophodnom za vađenje i prikupljanje tih materijala u uslovima male gravitacije. Obrada tih materijala i otpad koji se generiše takođe bi imali značajan uticaj koji treba kvantifikovati i pravilno ublažiti", rekao je Trigo-Rodrigez.
Oni tvrde da će za to biti potreban razvoj sistema za masovno prikupljanje i metoda za ekstrakciju resursa u mikrogravitaciji.
"Za određene asteroide bogate vodom, ekstrakcija vode za ponovnu upotrebu deluje izvodljivije - bilo kao gorivo ili kao osnovni resurs za istraživanje drugih svetova. To bi takođe moglo doneti nauci veće znanje o određenim telima koja bi jednog dana mogla da ugroze naše postojanje. Dugoročno, mogli bismo čak i da rudarenjem smanjimo potencijalno opasne asteroide kako bi prestali da budu opasni Proučavanje i odabir ovakvih meteorita u našoj čistoj laboratoriji korišćenjem drugih analitičkih tehnika je fascinantno, naročito zbog raznolikosti minerala i hemijskih elemenata koje sadrže. Ipak, većina asteroida ima relativno male količine plemenitih elemenata, i zato je cilj naše studije bio da shvatimo u kojoj meri bi njihova eksploatacija bila izvodljiva", rekao je Grebol-Tomas.
Zvuči kao naučna fantastika, ali tako je delovalo i kada su prve misije za povratak uzoraka bile planirane pre trideset godina.
U svakom slučaju, prednosti rudarenja asteroida su ogromne, zbog čega je ova tema dobila toliko pažnje u protekloj deceniji. Pored plemenitih metala, mnogi asteroidi su izvor ledene vode koja bi mogla da se koristi za proizvodnju goriva za misije u duboki svemir, kao i za piće i zalivanje useva.
To bi značilo manju zavisnost od snabdevanja sa Zemlje, omogućavajući robotskim i ljudskim misijama veću samostalnost. Premeštanjem rudarenja i proizvodnje u prostor između Zemlje i Meseca, kao i u Glavni asteroidni pojas, čovečanstvo bi takođe smanjilo ekološki uticaj koji te industrije imaju na Zemlji.
Iako je javno interesovanje za rudarenje asteroida oslabljeno u poslednjoj deceniji, mnoge kompanije i danas istražuju i razvijaju potrebnu tehnologiju. Takođe, svemirske agencije poput NASA i JAXA sprovele su misije za povratak uzoraka koje su otkrile mnogo o naučnom i materijalnom bogatstvu koje asteroidi mogu sadržati.
U bliskoj budućnosti, kineska misija Tianwen-2 sastaće se sa NEA asteroidom i kometom iz Glavnog asteroidnog pojasa. Iako može proći još mnogo decenija (ili više) pre nego što se razvije industrija svemirskih resursa, mnogi su spremni da uđu u trku već sada.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Četbotovi daju pogrešne informacije o zdravlju u polovini slučajeva
16.04.2026.•
1
Četbotovi zasnovani na veštačkoj inteligenciji (AI), uključujući ChatGPT i Gemini, daju problematične i obmanjujuće medicinske savete u gotovo polovini slučajeva.
EU uvodi aplikaciju za proveru uzrasta na internetu
15.04.2026.•
1
Nova evropska aplikacija za proveru uzrasta tehnički je spremna i uskoro će da bude dostupna građanima, sa ciljem bolje zaštite dece na internetu, uz naglasak na privatnost i jedinstveni pristup na nivou Evropske unije.
Istraživač: Mesec sadrži redak izotop sa velikim energetskim potencijalom
15.04.2026.•
1
Astronom i istraživač Krimske astrofizičke opservatorije (KrAO) Sergej Nazarov rekao je za RIA Novosti da Mesec sadrži veliki broj minerala.
Naučnici otkrili da tečnosti mogu da puknu kao čvrsta tela
15.04.2026.•
2
Istraživači su otkrili da jednostavne tečnosti mogu imati tačke pucanja, nakon kojih iznenada pucaju kao čvrsta tela.
VIDEO: Kineski robot oborio svetski rekord - trči 10 metara u sekundi
15.04.2026.•
3
Kineski startap za robotiku Unitree Robotics objavio je video koji pokazuje da je njihov H1 robot dostigao brzinu sprinta do 10 metara u sekundi, navodeći da je humanoidni robot ponovo oborio svetski rekord.
Meta pravi virtuelnog klona Marka Zakerberga
15.04.2026.•
0
Ako ste jedan od skoro 79.000 zaposlenih u Meti i ne možete da stupite u kontakt sa šefom, ne brinite. Vlasnik Facebooka i Instagrama navodno radi na AI verziji Marka Zakerberga koja može odgovoriti na sva vaša pitanja.
VIDEO: U Varšavi robot jurio čopor divljih svinja
15.04.2026.•
0
Možda se muče da nam pomognu u svakodnevnom životu, ali humanoidni roboti nas svakako zabavljaju, od spektakularnih demonstracija borilačkih veština do takmičenja sa ljudima u tenisu.
VIDEO: Meteorit obasjao nebo iznad Engleske
14.04.2026.•
0
Jedan stanovnik Engleske ispričao je o "bizarnom" trenutku kada je posmatrao sumnjivi meteorit kako leti kroz noćno nebo.
Naučnici misle da su se naše oči razvile od jednog jedinog oka na vrhu glave
13.04.2026.•
0
Lako je uzimati naše oči zdravo za gotovo. Ali jedno nedavno istraživanje pokazuje da su prošle neverovatno evolutivno putovanje da bi dostigle svoj današnji poznati oblik.
Naučnici: Ako na Veneri postoji život, možda je došao sa Zemlje
13.04.2026.•
0
Teorija panspermije tvrdi da se život širi kroz kosmos preko asteroida, kometa i drugih objekata.
Rusija odlaže tri planirane misije na Mesec za period od 2032. do 2036. godine
13.04.2026.•
1
Rusija je odložila lansiranje tri misije na Mesec, javlja agencija Interfaks.
Rusija planira izgradnju nuklearne elektrane na Mesecu: Mora biti jaka, laka i da izdrži na -150 stepeni
13.04.2026.•
5
Rosatom razmatra izgradnju lunarne nuklearne elektrane kapaciteta znatno većeg od 10 kilovata (kW), izjavio je generalni direktor ruske državne korporacije za atomsku energiju "Rosatom" Aleksej Lihačov.
Ljudska populacija postala prevelika za Zemlju
13.04.2026.•
11
Ljudska populacija je već postala prevelika i previše zahtevna da bi je Zemlja mogla održivo podržavati pri trenutnim nivoima potrošnje, upozorava nova studija.
VIDEO: Dve supermasivne crne rupe možda se "uskoro" sudare
13.04.2026.•
0
Sjajna galaksija udaljena pola milijarde svetlosnih godina mogla bi da nam pruži pogled u realnom vremenu, na sudar supermasivnih crnih rupa moguće za samo jedan vek.
VIDEO: Svemir je potpuno tih - ali postoji način da "čujete" crnu rupu
12.04.2026.•
0
Kada biste plutali, bez odela, kroz vakuum svemira, kratki trenuci pre vaše smrti bili bi potpuno tihi.
Šta bi se dogodilo ako bi Mesec bio 20 puta bliže Zemlji
12.04.2026.•
0
Šta bi se dogodilo ako bi Mesec počeo da se približava Zemlji. Posebno ako bi se približio 20 puta u odnosu na sadašnju razdaljinu.
Kako bi život na Mesecu zaista uticao na ljudsko telo?
12.04.2026.•
0
Po prvi put od ere Apola, ljudi se pripremaju ne samo da posete Mesec, već da tamo žive i rade nedeljama, mesecima, a na kraju i godinama.
VIDEO: Počele isporuke robota Panther za obavljanje kućnih poslova
12.04.2026.•
1
Kineska firma za robotiku UniX AI započela je prodaju robota pod nazivom Panther, za kog tvrdi da je prvi svetski humanoidni robot koji je ušao u stvarnu upotrebu u domaćinstvima.
Instagram sada omogućava da uređujete sopstvene komentare - ali postoji caka
12.04.2026.•
0
Ako napravite grešku u Instagram komentaru, sada konačno možete da je ispravite bez potrebe da brišete komentar i pišete ga ponovo.
CIA će koristiti veštačku inteligenciju u svakodnevnom radu
11.04.2026.•
0
Američka Centralna obaveštajna agencija veruje da veštačka inteligencija može da pomogne u analizi obaveštajnih podataka dobijenih od ljudskih špijuna.
Kako digitalni sistemi menjaju moderno ratovanje
11.04.2026.•
0
Načelnik nemačke vojske Kristian Frojding izjavio je da podaci, brzina i digitalni sistemi menjaju moderno ratovanje i da bojno polje postaje sve transparentnije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar