Simulacija pokazala: Možda je ipak bezbedno nuklearkom uništiti asteroid koji ide ka Zemlji

Da li bi čovečanstvo moglo da upotrebi nuklearnu bombu kako bi skrenulo dolazeći asteroid i spasilo Zemlju, kao u filmovima o katastrofama?
Simulacija pokazala: Možda je ipak bezbedno nuklearkom uništiti asteroid koji ide ka Zemlji
Foto: Pixabay
Jedinstvena nova simulacija udara sugeriše da bi nuklearna opcija mogla biti poslednje sredstvo za sprečavanje apokalipse.
 
Istraživači su nedavno otkrili da svemirske stene mogu da izdrže mnogo veći stres nego što se ranije zaključivalo na osnovu eksperimenata i posmatranja. Suprotno očekivanjima, asteroidi zapravo postaju jači kada su izloženi intenzivnom udaru.
 
To možda zvuči obeshrabrujuće, ali ovo otkriće može poboljšati strategije planetarne odbrane jer sugeriše da će nuklearno pogođeni asteroid ostati netaknut, umesto da se raspadne na mnogo svemirskih stena koje bi padale po našoj planeti.
Kao što je detaljno opisano u nedavno objavljenom radu, tim istraživača, uključujući fizičare sa Univerziteta Oksford, sarađivao je sa Outer Solar System Company (OuSoCo), startapom za nuklearno skretanje, kako bi analizirali šta se dešava sa gvozdenom svemirskom stenom pod različitim nivoima stresa.
 
"Ove analize su namenjene da ispitaju promene u unutrašnjoj strukturi meteorita uzrokovane zračenjem i da na mikroskopskom nivou potvrde povećanje čvrstoće materijala za faktor 2,5, kako su pokazali eksperimentalni rezultati", objašnjava Melani Bočman, suosnivačica OuSoCo-a i suvođa istraživačkog tima, prenosi ScienceAlert.
 
Kao što je prikazala DART misija 2022. godine, jedan od obećavajućih načina da se spreči apokalipsa izazvana asteroidom jeste da se nadolazeća pretnja skrene kinetičkim udarcem - ljudski napravljenim kosmičkim "ovnom" koji se lansira da udari asteroid brzinom višestruko većom od brzine metka.
To je konceptualno jednostavno, ali realnost je ispunjena opasnim neizvesnostima; udar u pogrešno mesto može samo da odloži apokaliptični put asteroida ka Zemlji. Pored toga, energija udarca i materijalna reakcija asteroida mogu dovesti do neočekivanih posledica kao što su fragmentacija ili iznenadna promena u putanji.
 
Zato, da bi se odlučilo između udarača poput DART-a i još neproverene nuklearne opcije, branioci planete moraju da ustanove mehaničko ponašanje različitih materijala asteroida. Ovo znanje je ključno da bi se energija uspešno prenela na asteroid i promenila njegova putanja dalje od Zemlje.
 
Ipak, takvi podaci su oskudni, posebno oni koji prikazuju reakcije materijala u realnom vremenu. Na primer, različiti modeli daju različite vrednosti za graničnu čvrstoću, meru koliko se telo lako lomi pod stresom.
 
Ti modeli se mogu razlikovati i do sedam puta, u zavisnosti od toga da li testiraju lokalno (mikroskopski) ili celokupno (makroskopski). Pored toga, destruktivna priroda prethodnih testova onemogućavala je direktno merenje reakcija materijala dok su se dešavale.
 
"Ovo je prvi put da smo uspeli da posmatramo, nedevastirajuće i u realnom vremenu, kako se stvarni uzorak meteorita deformiše, jača i prilagođava ekstremnim uslovima", kaže Đanluka Gregori, fizičar sa Univerziteta Oksford i jedan od koautora studije.
 
Istraživači su koristili jedinstvenu tehniku da bi obezbedili da ne unište dokaze. Koristili su akcelerator čestica Super Proton Synchrotron u CERN-ovom postrojenju HiRadMat kako bi ozračili uzorak iz gvozdenog meteorita Campo del Cielo, pucajući na njega kratkotrajnim protonskim zracima visoke energije, pri nižim i višim intenzitetima.
 
Kao rezultat toga, senzori temperature i laserska Dopler vibrometrija (tehnika za analizu površinskih vibracija) otkrili su da je uzorak meteorita omekšao, savio se, a zatim iznenađujuće ponovo ojačao. Takođe je pokazivao osobinu zvanu prigušenje zavisno od brzine deformacije, što znači da što ga jače udarite, to efikasnije raspršuje energiju.
 
Ova metoda pruža neprocenjive podatke koji objašnjavaju zašto se razlike u graničnoj čvrstoći primećene u prethodnim laboratorijskim eksperimentima razlikuju od dokaza o fragmentaciji meteora u Zemljinoj atmosferi, i da su te razlike rezultat faktora kao što je redistribucija unutrašnjeg stresa.
 
Takođe ističe da se ove mehaničke osobine razvijaju u realnom vremenu i ne treba ih uzimati kao fiksne, što se često pretpostavlja u postojećim modelima skretanja asteroida. Dalja istraživanja obuhvatiće i druge vrste sastava asteroida.
Ovde su istraživači izabrali uzorak bogat gvožđem zbog njegove relativne homogenosti, ali će raznovrsnije svemirske stene pokazivati različite sposobnosti raspršivanja stresa u zavisnosti od prostorne raspodele svojih sastavnih materijala.
 
Konačan cilj ovog istraživanja, nadaju se naučnici, ostaće samo teorijski.
 
"Svet mora biti sposoban da izvede nuklearnu misiju skretanja sa velikom sigurnošću, a da ne može da sprovede test u stvarnom svetu unapred. To postavlja izuzetne zahteve za podatke o materijalima i fizici", kaže Karl-Georg Šlezinger, suosnivač OuSoCo-a i suvođa istraživačkog tima.
 
Međutim, ako nuklearna opcija ikada bude neophodna, verovatno neće ličiti na filmove - bez bušenja. Umesto da se asteroid napuni eksplozivima, neki fizičari predlažu detoniciju nuklearne bombe u blizini asteroida, kako bi deo njegove mase ispario i promenila mu se putanja.
 
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Communications".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija