Simulacija pokazala: Možda je ipak bezbedno nuklearkom uništiti asteroid koji ide ka Zemlji
Da li bi čovečanstvo moglo da upotrebi nuklearnu bombu kako bi skrenulo dolazeći asteroid i spasilo Zemlju, kao u filmovima o katastrofama?
Foto: Pixabay
Jedinstvena nova simulacija udara sugeriše da bi nuklearna opcija mogla biti poslednje sredstvo za sprečavanje apokalipse.
Istraživači su nedavno otkrili da svemirske stene mogu da izdrže mnogo veći stres nego što se ranije zaključivalo na osnovu eksperimenata i posmatranja. Suprotno očekivanjima, asteroidi zapravo postaju jači kada su izloženi intenzivnom udaru.
To možda zvuči obeshrabrujuće, ali ovo otkriće može poboljšati strategije planetarne odbrane jer sugeriše da će nuklearno pogođeni asteroid ostati netaknut, umesto da se raspadne na mnogo svemirskih stena koje bi padale po našoj planeti.
Kao što je detaljno opisano u nedavno objavljenom radu, tim istraživača, uključujući fizičare sa Univerziteta Oksford, sarađivao je sa Outer Solar System Company (OuSoCo), startapom za nuklearno skretanje, kako bi analizirali šta se dešava sa gvozdenom svemirskom stenom pod različitim nivoima stresa.
"Ove analize su namenjene da ispitaju promene u unutrašnjoj strukturi meteorita uzrokovane zračenjem i da na mikroskopskom nivou potvrde povećanje čvrstoće materijala za faktor 2,5, kako su pokazali eksperimentalni rezultati", objašnjava Melani Bočman, suosnivačica OuSoCo-a i suvođa istraživačkog tima, prenosi ScienceAlert.
Kao što je prikazala DART misija 2022. godine, jedan od obećavajućih načina da se spreči apokalipsa izazvana asteroidom jeste da se nadolazeća pretnja skrene kinetičkim udarcem - ljudski napravljenim kosmičkim "ovnom" koji se lansira da udari asteroid brzinom višestruko većom od brzine metka.
To je konceptualno jednostavno, ali realnost je ispunjena opasnim neizvesnostima; udar u pogrešno mesto može samo da odloži apokaliptični put asteroida ka Zemlji. Pored toga, energija udarca i materijalna reakcija asteroida mogu dovesti do neočekivanih posledica kao što su fragmentacija ili iznenadna promena u putanji.
Zato, da bi se odlučilo između udarača poput DART-a i još neproverene nuklearne opcije, branioci planete moraju da ustanove mehaničko ponašanje različitih materijala asteroida. Ovo znanje je ključno da bi se energija uspešno prenela na asteroid i promenila njegova putanja dalje od Zemlje.
Ipak, takvi podaci su oskudni, posebno oni koji prikazuju reakcije materijala u realnom vremenu. Na primer, različiti modeli daju različite vrednosti za graničnu čvrstoću, meru koliko se telo lako lomi pod stresom.
Ti modeli se mogu razlikovati i do sedam puta, u zavisnosti od toga da li testiraju lokalno (mikroskopski) ili celokupno (makroskopski). Pored toga, destruktivna priroda prethodnih testova onemogućavala je direktno merenje reakcija materijala dok su se dešavale.
"Ovo je prvi put da smo uspeli da posmatramo, nedevastirajuće i u realnom vremenu, kako se stvarni uzorak meteorita deformiše, jača i prilagođava ekstremnim uslovima", kaže Đanluka Gregori, fizičar sa Univerziteta Oksford i jedan od koautora studije.
Istraživači su koristili jedinstvenu tehniku da bi obezbedili da ne unište dokaze. Koristili su akcelerator čestica Super Proton Synchrotron u CERN-ovom postrojenju HiRadMat kako bi ozračili uzorak iz gvozdenog meteorita Campo del Cielo, pucajući na njega kratkotrajnim protonskim zracima visoke energije, pri nižim i višim intenzitetima.
Kao rezultat toga, senzori temperature i laserska Dopler vibrometrija (tehnika za analizu površinskih vibracija) otkrili su da je uzorak meteorita omekšao, savio se, a zatim iznenađujuće ponovo ojačao. Takođe je pokazivao osobinu zvanu prigušenje zavisno od brzine deformacije, što znači da što ga jače udarite, to efikasnije raspršuje energiju.
Ova metoda pruža neprocenjive podatke koji objašnjavaju zašto se razlike u graničnoj čvrstoći primećene u prethodnim laboratorijskim eksperimentima razlikuju od dokaza o fragmentaciji meteora u Zemljinoj atmosferi, i da su te razlike rezultat faktora kao što je redistribucija unutrašnjeg stresa.
Takođe ističe da se ove mehaničke osobine razvijaju u realnom vremenu i ne treba ih uzimati kao fiksne, što se često pretpostavlja u postojećim modelima skretanja asteroida. Dalja istraživanja obuhvatiće i druge vrste sastava asteroida.
Ovde su istraživači izabrali uzorak bogat gvožđem zbog njegove relativne homogenosti, ali će raznovrsnije svemirske stene pokazivati različite sposobnosti raspršivanja stresa u zavisnosti od prostorne raspodele svojih sastavnih materijala.
Konačan cilj ovog istraživanja, nadaju se naučnici, ostaće samo teorijski.
"Svet mora biti sposoban da izvede nuklearnu misiju skretanja sa velikom sigurnošću, a da ne može da sprovede test u stvarnom svetu unapred. To postavlja izuzetne zahteve za podatke o materijalima i fizici", kaže Karl-Georg Šlezinger, suosnivač OuSoCo-a i suvođa istraživačkog tima.
Međutim, ako nuklearna opcija ikada bude neophodna, verovatno neće ličiti na filmove - bez bušenja. Umesto da se asteroid napuni eksplozivima, neki fizičari predlažu detoniciju nuklearne bombe u blizini asteroida, kako bi deo njegove mase ispario i promenila mu se putanja.
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Communications".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
VIDEO: Evropska svemirska agencija lansirala satelit Smajl
19.05.2026.•
0
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve bliže brisanju loših sećanja: Da li bi trebalo to da radimo?
18.05.2026.•
3
Možda ćemo uskoro moći zauvek da izbrišemo bolna sećanja. Ali zaboravljanje ima svoju cenu.
Instagram ukinuo end-to-end enkripciju poruka
18.05.2026.•
0
Korisnici Instagrama više ne mogu da šalju privatne direktne poruke, jer je ta funkcija isključena širom sveta.
Afrika se polako deli, buduća mapa sveta mogla bi da izgleda drugačije
17.05.2026.•
1
Ispod površine podsaharske Afrike odvija se proces koji bi za nekoliko miliona godina mogao potpuno da izbriše mapu sveta kakvu poznajemo.
Super-Zemlje sve češće locirane, ali prave kopije Zemlje i dalje izmiču naučnicima
17.05.2026.•
1
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Prijateljski nastrojeni četbotovi prave više grešaka i više nerviraju korisnike
17.05.2026.•
0
Dve akademske studije pokazale su da "prijateljski" četbotovi nisu uvek toliko korisni koliko se očekuje.
VIDEO Tojotin robot pogađa slobodnjake bolje od NBA zvezda
17.05.2026.•
0
Najveći svetski proizvođač automobila ozbiljno se bavi i razvojem humanoidnih robota.
WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu
15.05.2026.•
3
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"
15.05.2026.•
0
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun bi mogli biti puni stena
14.05.2026.•
1
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kina započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima
14.05.2026.•
0
Kina je započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima.
Meta pokreće "incognito chat" za privatne AI razgovore na Whatsapp-u
14.05.2026.•
0
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Pobuna u Guglu: Zaposleni protiv saradnje sa Pentagonom
13.05.2026.•
1
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
VIDEO: Pogledajte kako humanoidni roboti spremaju sobu
13.05.2026.•
0
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana
12.05.2026.•
3
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Zemlja bez (mnogo) inovacija
12.05.2026.•
4
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
VIDEO: U Tokiju otvorena laboratorija u kojoj medicinske eksperimente sprovode samo roboti
10.05.2026.•
0
Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente koje su ranije obavljali ljudi, a cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja.
Svemirski teleskop Džejms Veb prvi put direktno proučavao površinu egzoplanete
10.05.2026.•
0
Astronomi koji koriste svemirski teleskop "Džejms Veb" po prvi put su direktno analizirali površinu planete van našeg Sunčevog sistema.
EU zabranjuje AI alate za lažne intimne fotografije bez pristanka
10.05.2026.•
0
EU je postigla privremeni dogovor o pojednostavljivanju pojedinih delova zakona o veštačkoj inteligenciji, uz uvođenje zabrane AI alataza seksualne eksplicitne slike, uključujući takozvane "nudifaj" aplikacije.
Megacunami formiran prošle godine na Aljasci je drugi najviši ikada zabeležen
07.05.2026.•
1
Megacunami visok 482 metra, koji je formiran prošle godine na Aljasci kada se deo planine urušio u more, drugi je najviši ikada zabeležen i podsetnik na rizike koje predstavlja topljenje glečera.
Nova debata o Plutonu: Mogao bi ponovo biti proglašen planetom
07.05.2026.•
1
Skoro 20 godina nakon kraja debate o njegovom statusu, Pluton je ponovo u centru pažnje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar