Školski psiholozi i pedagozi pitaju: Kako smo postali isključivi krivci za sve loše u školama?
Aktiv psihologa i pedagoga zaposlenih u osnovnim i srednjim školama uputio je otvoreno pismo u kojem ukazuju na njihov "sve teži položaj u školama u kojima rade".
Foto: Pixabay
U pismu Ministarstvu prosvete, nadležnim institucijama i organizacijama, ukazuju i na "apsurd po kome su postali najodgovorniji i najčešće prozivani za sva loša zbivanja".
Otvoreno pismo su, osim ministarstvu, uputili i Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, Nacionalnom prosvetnom savetu, Društvu psihologa Srbije, Pedagoškom društvu Srbije, Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Filozofskim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.
Navode da su prvenstveno podstaknuti reakcijama nadležnih organa, medija i javnosti nakon tragičnog događaja 3. maja.
Kako ističu, psiholozi i pedagozi su tom prilikom viđeni kao glavni ili čak isključivi krivci, pa su odlučili da se obrate na ovaj način u nameri da, pre svega, "odbrane dostojanstvo i čast profesija, ali i da se založe za položaj koji zaslužuju".
"Psiholozi i pedagozi čine okosnicu ‘stručnih službi’ u osnovnim i srednjim školama, koje su se naročito razvile tokom poslednje tri decenije. Gotovo neprimetno, iz godine u godinu, od jedne do druge verzije Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i raznih podzakonskih akata, teret zaduženja i odgovornosti psihologa i pedagoga je bivao sve veći, dok nije doveden do tačke kada više ne postoji osoba koja bi mogla da ispuni sve propisane zahteve“, navodi se u pismu, prenosi N1.
U samom finišu ovog procesa, kako ističu, "došli smo do apsurda po kome su psiholozi i pedagozi postali najodgovorniji i najčešće prozivani za sva loša zbivanja u našim školama – apsurda, jer u školama postoje i drugi zaposleni".
"Činjenica da prilikom nemilih događaja inspekcije kucaju prvo, a često i samo na naša vrata, i da se u medijima širi slika o psiholozima i pedagozima koji ništa ne rade, najbolje svedoči o tome", navodi se u pismu.
Psiholozima i pedagozima se, kako navode, sve češće i sve više nameće odgovornost za postupke i ponašanje učenika u njihovo privatno vreme, izvan škole i potpuno nevezano za nastavu, što potvrđuje i poslednja verzija Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
"Tom prilikom je prvo pitanje nadležnih organa šta smo MI učinili da do toga ne dođe. Ostali zaposleni se retko ili uopšte ne pominju. Tada se traga za nekim propustom u našem radu ne bi li se potvrdio već spreman zaključak da on svakako postoji. Pripisuje nam se uloga onih koji su u nekim kriznim situacijama čak odgovorniji od roditelja. Ne prihvatamo ulogu organa starateljstva. Sada strepimo 24 časa na dan, kao da se nalazimo na pasivnom danonoćnom dežurstvu“, ističe Aktiv.
Laička javnost, navode dalje, ima pravo da ne pravi razliku između školskog psihologa i kliničkog psihologa-psihoterapeuta, ali ne i nadležni organi.
"Uloga prvih je da savetuju, a drugih da dijagnostikuju i leče. Međutim, od školskih psihologa se sve češće očekuje da blagovremeno identifikuju rizične učenike i precizno predvide njihovo ponašanje. Takav postupak niti je etički niti naučno opravdan. Mi nismo deo zdravstvenog, već obrazovnog sistema. Škole su visokostrukturisane sredine u kojima učenici manifestuju samo deo ukupnog repertoara svog ponašanja“, navodi se u pismu.
Od psihologa i pedagoga se očekuje apsolutna uspešnost u promeni ponašanja učenika, navode oni. Dodaju da i javnost i nadležni smatraju da im je dužnost da iskorene nasilje u školama i da stvore savršeno bezbednu sredinu za sve učenike.
"Ne postoji nijedna aktivnost u školama koja pogoduje nastanku nasilja u njima; ono nastaje na drugim mestima. Uzroci nasilja su skoro potpuno van domašaja našeg delovanja. Mi se, u suštini, bavimo posledicama, a to bitno umanjuje efikasnost našeg delovanja. Iako je to znano svima, ipak trpimo svakodnevni pritisak da sprečimo i eliminišemo nasilje kao najodgovorniji akteri u obrazovanju“, navodi se u pismu.
Navode da su "zaglavljeni" u sve obimnijoj dokumentaciji i evidencijama, kao i u sve složenijim procedurama, i da ne uspevaju da dopru do svih učenika.
"Papiri su postali važniji od stvarnih rezultata. Broj dece sa potrebom za određenim vidom naše podrške se rapidno povećava, tako da smo prinuđeni da definišemo prioritete, i za to preuzmemo odgovornost. Po već ustaljenom obrascu, spočitaće nam se ‘da ništa ne radimo’ ako nam u rastućem mnoštvu poslova promakne neki problem. I sve to sa platom psihologa i pedagoga sa dvadeset godina radnog iskustva koja je manja od plate nastavnika-pripravnika sa odeljenjskim starešinstvom, koji u nekim sredinama ima četiri ili pet učenika u odeljenju“, navodi se u pismu.
Kako se zaključuje, postepeno se stvara atmosfera u javnosti da su od rešenja postali problem nacionalnog obrazovnog sistema.
"Retko se može čuti o našem doprinosu, skoro niko ne govori s kojim se sve izazovima uspešno nosimo. Nametnulo nam se pitanje da li bi naše škole bile efikasnije i uspešnije bez nas? Šta bi se dogodilo da učenici, roditelji i nastavnici ostanu bez naše podrške? Mi se ne borimo za privilegije, već samo za bolji status i odgovornost srazmernu našim stvarnim moćima u ustanovama u kojima radimo“, dodaje se.
Premijerki Ani Brnabić i ministarki prosvete Slavici Đukić Dejanović uputili su konkretne zahteve.
Prvi je povećanje broja i uređenje statusa psihologa i pedagoga u školama kroz uređenje zakonskih i podzakonskih akata.
Drugi zahtev je definisanje zaduženja i odgovornosti psihologa i pedagoga u školama kroz donošenje Pravilnika o kompetencijama stručnih saradnika sa jasnim zaduženjima i koracima u postupanju i definisanjem odgovornosti.
Treći zahtev je, kako se navodi, adekvatno vrednovanje rada psihologa i pedagoga u školama odnosno uvećanje koeficijenta za obračun njihove zarade od 15 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Venecijanska komisija se oglasila o Mrdićevim zakonima: Niz zamerki i preporuka
24.04.2026.•
0
Venecijanska komisija objavila je mišljenje o "Mrdićevim zakonima" u kojim je izrazila žaljenje zbog izostanka javne rasprave i ukazala na niz ozbiljnih nedostataka.
Organizacije srpske dijaspore uputile zahtev da EU zamrzne sredstva namenjena Beogradu
24.04.2026.•
0
Organizacije srpske dijaspore uputile su zahtev Evropskoj komisiji da se sredstva namenjena Beogradu zamrznu, jer vlast u Srbiji više ne ispunjava osnovne demokratske standarde.
Sindikat sudske vlasti: Izbor 58 sudija praćen nepotizmom i sumnjama u trgovinu uticajem
24.04.2026.•
0
Sindikat sudske vlasti saopštio je da je izbor 58 novih sudija neustavan, praćen nepotizmom i sumnjama u trgovinu uticajem.
Veljanovski: Novo rukovodstvo RTS želi da demonstrira moć koja proizilazi iz podrške vlasti
24.04.2026.•
0
Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski kaže da "novo rukovodstvo RTS-a želi da demonstrira moć koja proizilazi iz podrške vlasti i da pred gledaoce stavi lica poznata po lojalnosti režimu".
Gašić: Vojska spremna za uvođenje vojnog roka, naravno kad nadležna predmetna institucija to proceni
24.04.2026.•
1
Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je danas da je Vojska Srbije spremna za uvođenje obaveznog vojnog roka.
Deset godina od rušenja u Savamali, a tužilaštvo još nije ni kvalifikovalo to delo
24.04.2026.•
6
Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu navelo je da ne može da se izjasni kada bi mogla da nastupi zastarelost predmeta za rušenje objekata u Hercegovačkoj i da se za odgovore na sva pitanja treba obratiti policiji.
AMSS: Povoljni uslovi za vožnju, umeren intenzitet saobraćaja van gradova
24.04.2026.•
0
Zbog pretežno sunčanog vremena i suvih kolovoza, uslovi za vožnju su uglavnom povoljni na većini puteva, saopštio je jutros Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Selaković proglasio Leskovac prestonicom kulture Srbije
23.04.2026.•
3
Ministar kulture Nikola Selaković proglasio je večeras Grad Leskovac i zvanično za Nacionalnu prestonicu kulture Srbije za 2026. godinu.
"Grm od korena, Srbija od Takova": Studenti obeležili godišnjicu ustanka
23.04.2026.•
3
Grupa studenata sa više univerziteta u Srbiji, koja je popodne marširala 11 kilometara od Gornjeg Milanovca do Takova, završila je današnji skup kojim su obeležili godišnjicu Drugog srpskog ustanka.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - da vidimo šta znate
23.04.2026.•
17
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Pogled sa vrha, mrak u temeljima: Otvoren vidikovac na Kuli, a slučaj Savamala i dalje bez pravde
23.04.2026.•
18
Od danas je zvanično otvoren vidikovac na Kuli Beograd, sa kog se pruža pogled na prestonicu sa 168 metara visine.
Kamioni na graničnim prelazima čekaju do pet sati
23.04.2026.•
0
Auto-moto savez Srbije (AMSS) je večeras saopštio da automoobili na graničnim prelazima prolaze bez zadržavanja do kamioni čekaju od dva sata do pet sati.
Ministarstvo kulture osudilo vandalizovanje Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu
23.04.2026.•
0
Ministarstvo kulture Srbije osudilo je oštećenje Sabornog hrama Srpske pravoslavne crkve (SPC) u centru Zagreba i pozdravilo reakciju policije koja je privela osumnjičenog, rekao je danas ministar Nikola Selaković.
Međak o mogućem blokiranju novca iz EU: Vlast neće sprovesti reforme, to bi joj ugrozilo opstanak
23.04.2026.•
6
Moguća blokada sredstava iz Plana rasta, prema oceni potpredsednika EP u Srbiji Vladimira Međaka, neće naterati vlast u Srbiji da ispuni kriterijume na koje se sama obavezala u procesu evropskih integracija.
Pronađena ručna bomba u kući kod Crne Trave
23.04.2026.•
0
Policija je u Leskovcu uhapsila D. M. od 47 godina sa područja opštine Crna Trava kod kojeg je nakon pretresa pronašla bombu.
Lažno se predstavljao kao hirurg i obećavao operacije: Obmanuo Beograđane za više od 100.000 evra
23.04.2026.•
6
Policija u Beogradu uhapsila je četrdesetdvogodišnjeg državljanina Severne Makedonije A. K. zbog prevare.
Mogu li Srbija i Mađarska da zadrže dobre odnose posle Orbana?
23.04.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa Peterom Mađarom i čestitao mu na izbornoj pobedi, navodeći da su imali "važan i dobar razgovor".
Koja izlaznost je "opasna" po vlast: "Ma kakvih 65, očekuje se preko 70 odsto"
23.04.2026.•
21
Politikolog Aleksandar Ivković kaže da smo na lokalnim izborama videli da je veća izlaznost dovela do boljeg rezultata opozicionih lista.
Pretnje i uvrede u Skupštini Srbije: Ponašanje predstavnika vlasti prolazi nekažnjeno
23.04.2026.•
13
Pretnje, uvrede, psovke, omalovažavanje. Sve se to ovih dana moglo čuti u Skupštini Srbije.
Đedović Handanović: Nećemo dozvoliti nekontrolisanu eksploataciju mineralnih sirovina, ali ni blokadu razvoja
23.04.2026.•
26
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da država neće dozvoliti nekontrolisanu eksploataciju mineralnih sirovina, ali ni blokadu razvoja.
Komentari 58
Sale
Takođe nikada u školi deca nisu imala bi jednu radionicu gde bi ih neko stručno lice uputilo kako da uče. Deca uglavnom uče napamet sve lekcije.
Nikada ni jedan nastavnik nije organizovao interaktivnu nastavu, da i deca učestvuju, kao što su kvizovi recimo.
Nikakve kreativnosti u predavanjima nema.
Za osam godina, koliko je proveo u školi, moj sin je samo jednom bio u muzeju.
Ekskurzije su preskupe, ali bez sadržaja.
Ne znam koga da okrivim za stanje u prosveti? Možda neko od prosvetnih radnika može da mi odgovori ko je kriv.
Marko
Prosvetar
hunac vašeg rada postao organizacija predavanja na temu Pas-a. Kada ste odbili da savetujete kolege pod izgovorom "Pa vi to treba da znate. Ne čitate dovoljno". Kada ste počeli za vreme radnog vremena da pišete seminare na kojima ćete dodatno zarađivati. - E, tada ste postali saučesnici u uništavanju obrazovnog sistema i dece. A ko kaže da ovo nije istina taj nije proveo ni 5 dana u prosveti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar