Ko u Srbiji najčešće ide na bolovanje?

Nadležne institucije nemaju izdvojene podatke o broju bolovanja u javnom sektoru, iako je sa 700.000 zaposlenih država najveći poslodavac u Srbiji.
Ko u Srbiji najčešće ide na bolovanje?
Foto: Pixabay
U sindikatima procenjuju da je zloupotreba bolovanja češća u javnom sektoru nego kod privatnika, kod kojih vlada mnogo veći strah od otkaza, pa ljudi i bolesni dolaze na posao.
 
Analitičari smatraju da precizni podaci o bolovanjima i njihovim uzrocima ne odgovaraju ni vlastima, ni onim privrednicima koji se ne mogu pohvaliti uslovima rada. Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu najavila je da će od naredne godine firme, a od 2027. i preduzetnici koji imaju zaposlene radnike, kroz sistem eBolovanje biti povezani sa Ministarstvom zdravlja i Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje (RFZO), što će uštedeti dosta papirnog administriranja i šetanja zdravstvene dokumentacije, piše portal Biznis i finansije.
Privrednici koji su prisustvovali prezentaciji ove usluge u Privrednoj komori Srbije (PKS), tvrdili su da "zloupotreba bolovanja predstavlјa ozbilјan problem za poslodavce i državu, jer ugrožava postojeće investicije i otežava nova ulaganja" i zatražili da država to reši pre uvođenja sistema eBolovanje.
 
Anketa koju je PKS sprovela među 133 kompanije pokazala je da se bolovanja najčešće koriste u januaru i julu. Najviše su se žalili poslodavci u metalskoj i elektroindustriji, tekstilnoj, bilјno-prehrambenoj, šumarstvu i komunalnim službama, dakle u onim sektorima u kojima su uslovi rada najteži a plate najniže. Konkretnih podataka o broju radnika koji u tim granama odlaze na bolovanja i zbog čega - nema.
Jednačina sa više nepoznatih
 
Nije poznato ni koliko je radnicima isplaćeno kao nadoknada na teret poslodavca za bolovanja do 30 dana, dok je za period preko tog vremena izdatak RFZO-a iznosio u prošloj godini 36,96 milijardi dinara. Prema podacima objavljenim tokom prezentacije sistema eBolovanje, od ukupno 2,4 miliona formalno zaposlenih, godišnje na bolovanje odlazi između 110.000 i 150.000 radnika, koji u proseku sa posla odsustvuju između 11 i 13 dana, odnosno ukupno 1,4 do 1,7 miliona dana.
 
Nasuprot poslodavcima i nadležnima u republičkoj vladi koji sumnjaju u epidemiju lažnih bolovanja, podaci Eurostata daju bitno drugačiju sliku. Eurostat je na osnovu baza nacionalnih statistika objavio da su u 2022. zemlje sa najvećim udelom zaposlenih koji odsustvuju sa posla bile Francuska (14,9 odsto), Finska (14,8 odsto), Švedska (14,7 odsto), Danska (13,6 odsto), Estonija (13,2 odsto) i Holandija (12,4 odsto). 
 
Srbija sa procentom od 5,9 odsto zaposlenih koji su koristili bolovanje, spada u pet zemalja u kojima radnici najmanje koriste to pravo. Iza nas su Poljska (5,8 odsto), Grčka (4,9 odsto), Bugarska (2,9 odsto) i Rumunija (2,5 odsto).
 
Jedan od problema u vezi sa bolovanjem u Srbiji je i taj što nema razdvojenih podataka za privatni i javni sektor. 
 
Od provere nema vajde
 
Viši savetnik za ekonomska i socijalna pitanja UGS "Nezavisnost" Zoran Ristić podseća da je Srbija druga na listi evropskih zemalja po dužini radnog vremena (41,3 sata nedeljno). On potvrđuje da nadležne institucije nemaju izdvojene podatke o otvorenim bolovanjima u javnom sektoru, iako je sa 700.000 zaposlenih država najveći poslodavac i trebalo bi da je interesuje koliko njenih zaposlenih odsustvuje sa radnog mesta i zbog čega.
 
"Iako zvaničnih podataka nema, iz iskustva i razgovora sa kolegama na terenu tvrdim da se bolovanja procentualno više koriste u javnom sektoru. U privatnom sektoru postoji mnogo veći strah od posledica odsustvovanja sa posla, dok se u javnim službama zaposleni mnogo češće odlučuju za bolovanje čak i kada imaju lakše tegobe. Ukoliko među zaposlenima u privatnim firmama i ima onih koji zloupotrebljavaju to pravo, njihov je broj verovatno jednak onima koji zbog straha od posledica, bolesni dolaze na posao. Takođe, na bolovanje nerado odlaze i radnici po ugovoru, oni na određeno vreme ili na privremenim poslovima, jer je retkost da im se nakon takvog odsustva produži angažovanje", kaže Ristić.
 
On ističe da se i u javnim službama neretko proveravaju otvorena bolovanja, formiraju se komisije ukoliko poslodavac posumnja da su doznake neopravdano izdate. U takvim slučajevima, zaposleni mora da se odazove pozivu za proveru, ali ne mora komisiju da pusti u kuću, pa to i ne daje neke rezultate.
 
"Ako poslodavac u privatnom sektoru zbog učestalih bolovanja podeli otkaze, to jeste nezakonito, ali zbog dugog trajanja sudskih procesa radnici ne pokreću sporove. To je signal i za one koji ostaju u firmi kakve su posledice odsustvovanja", tvrdi Ristić.
Kome ne odgovara pravo stanje na tržištu rada?
 
Nedostatak podataka i istraživanja o ovoj temi glavni je problem koji sprečava da se preduzmu mere ukoliko se ozbiljno sumnja u zloupotrebu prava na bolovanje, ili da se koriguje proces rada ukoliko je uzrok obolevanja.
 
Profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević smatra da je u privatnom sektoru kontrola stroža, vrši se direktno i indirektno uz stvarni rizik od gubitka posla.
 
"Čitava Evropa ima sličan zdravstveni sistem koji podrazumeva da će vam lekari vrlo lako dati bolovanje od 15 ili 30 dana, što može da se koristi opravdano i neopravdano. Ako je odsustvo duže, ide se na komisiju. Mislim da bi centralizacija i digitalizacija, uz zaštitu privatnih podataka, smanjila neopravdana korišćenja bolovanja, ali bez egzaktnih podataka o tome možemo samo da pričamo. Jedan od razloga što privatni sektor ima manju toleranciju je to što mu je profit osnovni cilj, dok su u javnom sektoru drugi prioriteti", ocenjuje Radosavljević.
 
Ali, za preciznim podacima ne vape ni svi privrednici, zato što bi im to možda izbilo iz ruku "adut" o zloupotrebi prava na odsustvovanje i otvorilo bi se pitanje uslova rada, koji su jedan od češćih uzroka bolovanja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Policajac

    09.11.2025 12:49
    U zadnje vreme posteni ljudi koji rade u policiji... prigovor savesti za rad protiv zakona i naroda
  • Nikola

    09.11.2025 12:38
    X
    Dajte ljudima normalne plate pa neće biti zloupotreba
  • Jaa

    09.11.2025 11:50
    nisu problem bolovanja nego mogucnost nedolaska na posao a placen kao da radi, pune su firme fiktivno zaposlenih, zivi bili

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija