Erceg: Skupština Srbije postala pečat-majstor, u potpunosti potčinjena izvršnoj vlasti

U poslednjih godinu dana Skupština Srbije usvojila je veliki broj zakona bez prethodne javne rasprave ili uz ozbiljne primedbe stručne i šire javnosti zbog netransparentnosti postupka.
Erceg: Skupština Srbije postala pečat-majstor, u potpunosti potčinjena izvršnoj vlasti
Foto: 021.rs
Među najupečatljivijim primerima su takozvani Mrdićevi pravosudni zakoni, usvojeni ove godine, kao i obiman set zakona s kraja 2024. koji je izglasan bez prisustva opozicije. 
 
Iako sam pojam parlamenta potiče od francuske reči koja označava raspravu, u domaćoj političkoj praksi sve češće se postavlja pitanje da li je skupština izgubila svoju osnovnu funkciju - razmenu argumenata i kontrolu izvršne vlasti, piše Insajder.

"Građani skupštinu najčešće doživljavaju kroz ono što vide u medijima da li se dešava neki cirkus, neki skandal, nešto što je 'vredno TikToka'. Kada govorimo o neverovatnim kršenjima skupštinskih procedura i usvajanju zakona bez presedana, tada govorimo o 'mirnom periodu' u skupštini", kaže Vladimir Erceg iz Inicijative Otvoreni parlament.

Prema njegovim rečima, Narodna skupština danas sve manje funkcioniše kao mesto u kome se moderiraju društveni sukobi i raspravlja o ključnim pitanjima, a sve više kao pozornica, dok su njene ustavne nadležnosti u potpunosti potčinjene izvršnoj vlasti.
 
"Kroz hiperprodukciju zakona vidimo da je skupština postala svojevrsni pečat-majstor za sve ono što dolazi iz kuhinje Vlade Srbije."
Poseban problem predstavlja izostanak javnih rasprava, ali i sama praksa rada u parlamentu. Iako se u pojedinim slučajevima javne rasprave organizuju, Erceg tvrdi da se one često koriste kako bi se stvorio privid demokratskog procesa.
 
"Imali smo, na primer, više od 15 javnih slušanja o izmenama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku. To pokazuje da se mehanizmi koriste selektivno - kada postoji potreba da se u javnosti ostavi utisak demokratičnosti, a kada ne postoji, oni jednostavno nestaju."
 
Istovremeno, rasprava izostaje i na samim sednicama. Poslanici, naročito iz opozicije, često ukazuju da nemaju dovoljno vremena da se upoznaju sa zakonima o kojima glasaju, jer se sednice zakazuju u kratkom roku, a rasprave se objedinuju.
 
"Videli smo da je budžet za 2025. godinu usvojen u paketu sa još 53 potpuno nepovezana zakona, u jednoj jedinoj raspravi. To je u suprotnosti sa Poslovnikom, koji dozvoljava objedinjenu raspravu samo o srodnim zakonima", podseća Erceg.
 
Govoreći o odgovornosti poslanika, on ističe da je ključni problem partokratski karakter sistema.
 
"Narodni poslanici nisu lojalni građanima, već partijskim rukovodstvima. Razlog za to leži u izbornom sistemu - građani glasaju za listu od 250 kandidata, od kojih poznaju možda pet. Ostali duguju svoj mandat isključivo partijama koje su ih stavile na listu."
 
Takav sistem, dodaje, utiče i na percepciju građana o demokratiji. Prema istraživanjima Otvorenog parlamenta, čak 75 odsto građana smatra da poslanici pre svega služe interesima partije, a ne građana. Kada je reč o utvrđivanju odgovornosti za pad nadstrešnice, svega sedam odsto ispitanih navelo je Narodnu skupštinu kao instituciju koja može da zaštiti javni interes, dok ju je samo jedan odsto naveo kao prvi odgovor.
 
"To jasno pokazuje koliki je jaz između onoga što skupština jeste na papiru i onoga što je u praksi", kaže Erceg.
 
Iako skupština formalno ima snažna kontrolna ovlašćenja - od interpelacija i glasanja o nepoverenju do saslušanja ministara - ona se, prema njegovim rečima, gotovo uopšte ne koriste.
 
"Ne zato što ta ovlašćenja ne postoje, već zbog lojalnosti poslanika partijskim vrhovima."
 
Govoreći o tonu rasprave ili njenom izostanku, Erceg smatra da odgovornost leži pre svega na vladajućoj većini.
 
"Ton rasprave nedvosmisleno određuje vladajuća većina. Imali smo situacije u kojima su sednice održavane uprkos nemogućim uslovima za rad, jer je vlast odlučila da ih 'izgura' po svaku cenu. Takođe, masovno se koristi zatrpavanje rasprave amandmanima kako bi se ona razvodnila", zaključuje on.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija