Srbija ima dva poena više u odnosu na prethodni krug ovog istraživanja, koje se sprovodi svake druge godine.
Od tri segmenta istraživanja, ubedljivo najlošije je ocenjeno učešće javnosti u kreiranju budžeta, sa samo dva od 100 poena.
TS je istakla da mehanizme građanskih konsultacija o budžetu, pored drugih država na koje Srbija može da se ugleda, imaju i brojne opštine i gradovi u samoj Srbiji.
Istraživanje je pokazalo da je u oblasti budžetske transparentnosti Srbija u nivou regionalnog proseka, a bolji rezultat imaju Albanija – 64 i Crna Gora - 54, dok su lošije rangirani Severna Makedonija (39), i Bosna i Hercegovina (30).
U izveštaju se ukazuje na pojedine nedostatke u odnosu na dobru međunarodnu praksu. Vlada i dalje ne objavljuje šestomesečni izveštaj o izvršenju budžeta, dokument koji bi omogućio pravovremeni uvid u izmene i preraspodele tokom budžetske godine.
U predlogu budžeta treba detaljnije opisati fiskalne rizike, navesti više podataka o imovini i obavezama, o poreskim rashodima, namenskim prihodima, kao i dugoročnoj održivosti javnih finansija.
Takođe je potrebno unaprediti finansijsko izveštavanje i poređenja između prvobitnih makroekonomskih prognoza i ostvarenih rezultata – kroz detaljnije prikazivanje rashoda po programima, strukture javnog duga i klasifikacije rashoda.
Deo istraživanja, gde je rezultat najbolji, se odnosi na nadzor i ove godine iznosi 57 poena, ali je i on ispod balkanskog proseka od 62. U okviru nadzora, rezultat je solidan zahvaljujući ocenama radaž Državne revizorske institucije (83), dok je rezultat za parlamentarni 44.
Kako bi se to unapredilo, preporučuje se da poslanici raspravljaju o budžetskoj politici pre dostavljanja predloga budžeta, kao i da im se ovaj dokument dostavi najmanje dva meseca pre početka budžetske godine.
Parlamentarni odbori treba da imaju aktivniju ulogu kroz razmatranje predloga budžeta i izveštaja o njegovom izvršenju, uz obavezno objavljivanje analiza i nalaza. Takođe, neophodno je obezbediti da Skupština bude konsultovana pre svake preraspodele sredstava između budžetskih korisnika tokom budžetske godine.
Istraživanje otvorenosti budžeta je jedini globalni nezavisni, uporedni i istraživački instrument, zasnovan na činjenicama, u kojem se koriste međunarodno prihvaćeni kriterijumi za ocenu pristupa javnosti informacijama o budžetu, stvarnim mogućnostima javnosti da učestvuje u pripremi budžeta i ulozi institucija za nadzor budžeta kao što su, u Srbiji, Narodna skupština, Državna revizorska institucija i Fiskalni savet, navela je TS.
Organizacija za Međunarodno budžetsko partnerstvo sa sedištem u Vašingtonu, (International Budget Partnership – IBP) je utvrdila metodologiju i prvi put sprovela istraživanje otvorenosti budžeta 2006. godine.
Cilj je da građani širom sveta bolje razumeju budžetske procese i da steknu mogućnost da utiču na to kako će se javna sredstva prikupljati i trošiti. U saradnji sa IBP, istraživanje svake druge godine sprovode organizacije nezavisne od vlade (u Srbiji to je Transparentnost Srbija).
Ove nalaze verifikuju dva nezavisna eksperta, a predstavnici Vlade dobijaju priliku da ukažu na eventualne propuste, nakon čega se sačinjavaju konačni rezultati.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar