Sedam od 10 zaposlenih ima platu ispod prosečne: Raste jaz između bogatih i siromašnih u Srbiji

Prosečna zarada u Srbiji u januaru je premašila 1.000 evra, ali većina zaposlenih nema prihode koji pokrivaju prosečnu potrošačku korpu.
Sedam od 10 zaposlenih ima platu ispod prosečne: Raste jaz između bogatih i siromašnih u Srbiji
Foto: Pixabay (ilustracija)
Sa druge strane, manjina gomila bogatstvo, pa je jaz između bogatih i siromašnih u zemlji sve veći. 
 
"Deset odsto najbogatijih u Srbiji poseduje više od polovine ukupne imovine - 58 odsto", kaže za N1 Sarita Bradaš iz Centra za dostojanstven rad, navodeći poslednje dostupne podatke iz Svetske baze nejednakosti.
U januaru je prosečna zarada iznosila 118.429 dinara, ali je gotovo sedam od 10 zaposlenih imalo primanja manja do tog iznosa, a polovina i ispod 92.671 dinar, što je medijalna zarada za taj mesec, pokazuju poslednji dostupni podaci Republičkog zavoda za statistiku.
 
U isto vreme prosečna potrošačka korpa iznosila je 106.194 dinara, a više od 60 odsto zaposlenih u januaru nije imalo primanja koja pokrivaju ovaj iznos.
Uz to, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je svaki peti stanovnik Srbije u riziku od siromaštva. 
 
I dok sa jedne strane, velika većina zaposlenih u Srbiji prima zarade koje ne pokrivaju ni prosečnu potrošačku korpu, mali deo bogatih gomila svoje bogatstvo, čime naša zemlja ne odstupa od svetskih trendova.
Da je raspodela bogatstva u našoj zemlji veoma neravnomerna, pokazuje podatak da oko 10 odsto najbogatijih u Srbiji poseduje skoro 60 odsto bogatstva dok polovina stanovništva poseduje manje od pet odsto.
 
Sarita Bradaš objašnjava da veličinu jaza između bogatih i siromašnih u Srbiji najbolje odslikava podatak Svetske baze nejednakosti koji govori o velikim razlikama u prihodima.
 
"Svetska baza nejednakosti za 2024. godinu daje podatke o prihodima, odnosno o udelu u prihodima prema kojima 10 odsto najbogatijih ima 40 odsto ukupnih prihoda (pre oporezivanja), dok 50 odsto zaposlenih sa najnižim prihodima imaju 17 odsto, a jedan odsto onih sa najvišim prihodima učestvuje sa ukupnim prihodima sa 16 odsto. Dakle, prihodi jedan posto najbogatijih u Srbiji jednaki su po učešću 50 odsto stanovnika sa najmanjim primanjima."
 
Kao drugi pokazatelj koji može odslikati koliko su razlike između bogatih i siromašnih velike, ona navodi podatak da 10 odsto najbogatijih poseduje više od polovine ukupne imovine - 58 odsto.
 
"Polovina zaposlenih koju čine oni sa najmanjim primanjima poseduje 4,8 odsto ukupne imovine, a jedan odsto poseduje skoro četvrtinu - 24 odsto ukupne imovine, odnosno bogatstva".
 
Da li je u socijalizmu bilo bolje?
 
Stariji građani često se sa setom sećaju vremena socijalizma, kada se, kako kažu, živelo bolje, bez velikih razlika u primanjima i bogatstvu. Da to nije samo žal za vremenom kada su bili mladi, već realno vreme veće socijalne jednakosti, kako kaže sagovornica N1, pokazuju podaci u Svetskoj bazi nejednakosti koji su dostupni od 1980. godine.
 
"U 1980. godini 10 odsto onih sa najvišim primanjima u ukupnim prihodima učestvovali su sa oko 30 odsto, 50 odsto sa najnižim primanjima u ukupnim prihodima učestvovalo je sa 22 odsto i jedan odsto sa najvišim prihodima imalo je devet odsto ukupnih prihoda."
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

MASA: Nije akademski ćutati na zloupotrebu tragedije

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) izrazila je saučešće porodici studentkinje koja je izgubila život prilikom pada sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu i osudila zloupotrebu tragedije.

Koji su realni politički dometi lokalnih izbora?

Apsolutna međuzavisnost parlamentarnih i predsedničkih izbora, koja je nekada bila glavno oružje režima, sada je njegova najveća slabost. Režim će, sve je izvesnije, upasti u jamu koju je sam iskopao.