Drveće brana od klimatskih promena u Novom Sadu: Leti hladi, zimi greje
Prethodnih 150 godina drveće je imalo ulogu da bude lepo, da uredi gradove, a prethodnih decenija počeli smo da posmatramo drveće kao živo biće koje može da nam olakša život u gradu.
Foto: 021.rs
"Prethodnih 150 godina drveće je imalo ulogu, zajedno sa ukrasnim šibljem, da bude lepo, da uredi gradove", kaže naučna saradnica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu dr Milica Rat za 021.rs.
Ona kaže da su nauka i nova istraživanja donela novi ugao posmatranja - drveće je pre svega živo biće koje je bilo ovde i pre nego što je postojao grad. Osim toga, možemo drveće da vidimo kao nešto što može da olakša život u gradu.
"Mi smo zapravo drveću izmenili stanište kad smo izgradili grad. S druge strane, izgradili smo grad u nekom području koje baš i nije prijatno za život. Vojvodina u odnosu na neka druga područja, koliko god mi sad voleli Vojvodinu i ja pre svega, nije područje koje ima te klimatske faktore koji su pogodni, niti leti niti zimi", ističe naučnica s PMF-a.
Kako objašnjava Milica Rat, kod nas je leti vlaga visoka, jake su vrućine, a tokom jeseni imamo jake vetrove, kao što imamo i oštre zime s niskim temperaturama.
"Tu je uloga drveća koju mi zapravo možemo veštački da iskoristimo u gradovima, ali je jako važno ono što se pokazalo prošle godine - da zapravo pametno biramo drveće koje ćemo da unesemo u grad, da nam drveće u ovim veštačkim ekosistemima koje smo zapravo stvorili, ne bude više pre svega lepo, nego da ima tu ulogu da nam mikroklimatske uslove koje stvaraju gradovi ublaži i da nama obezbedi lepše uslove za život i lakše uslove za život" rekla je Rat.
Kvalitetnim odabirom vrsta koje sadimo povećava se i diverzitet ptica i insekata koji su značajni polinatori (služe za oprašivanje biljaka). Uz raznovrsnost životinja na tlu, dobar izbor sadnica pozitivno utiče i na vrste koje žive u zemljištu.
"Drveće je upravo kroz zemljište povezano sa svim onim što nama obogaćuje zemljište, sa onim što nama održava sveukupno živi svet u kome živimo i prirodu u kojoj živimo čini zapravo zdravom" ističe Milica Rat.
Drvoredi po gradovima ne ublažavaju efekat globalnih klimatskih promena, koliko onih klimatskih promena koji se dešavaju naglom urbanizacijom gradova. Ipak, nije dovoljno tek tako posaditi drveće koje nam je "pri ruci", već je neophodan pametan odabir vrsta ne bi li se ublažio efekat toplotnog ostrva.
"Moramo svi zajedno da radimo da bismo došli do rešenja - i botaničari i ljudi koji se bave hortikulturom, pejzažne arhitekte, ali i arhitekte i inženjeri, kao i ljudi koji se bave proizvodnjom i postavljanjem solarnih panela, zelenih zidova i zelenih krovova, jer se pokazalo da ovo trenutno što imamo nije dovoljno dobro, posebno u svetlu ovih promena koje smo mi izazvali prethodnih 150 godina, a koje kulminiraju kao klimatske promene u urbanim sredinama", objašnjava naučnica Rat.
Kako napominje Milica Rat stanje ipak nije toliko loše koliko ljudi misle, ali negativne posledice urbanizacije jesu vidljive. Prekomerna gradnja dovodi do toga da je nemoguće vratiti zelene površine u pojedine gradske sredine.
"U većem delu grada prethodnih 30 godina zanemarivano je očuvanje zelenih površina i sve je pretvoreno u parkinge. To je ono što je generalno problem, zato što i ako poželite da napravite zelene džepove u nekim urbanim sredinama kao što su Grbavica, Nova Detelinara, vi to nećete moći da uradite", pojašnjava Rat.
Nasuprot ovim negativnim primerima, u gradu postoje urbani, zeleni džepovi na Limanu, na Novom naselju i na Staroj Detelinari.
"Važno je da počnemo da o njima razmišljamo ponovo, ali i da razmišljamo o tome da je trenutno proces urbanizacije na Salajci i u onim starim delovima gradovima gde se ruše stare kuće i dižu se višespratnice", kaže Milica Rat.
Ona objašnjava da su te stare kuće uvek imale veliko zelene dvorište puno biljaka i životinja.
"Mi tu parcelu više ne posmatramo kao kuću s velikim dvorištem, već je vidimo kao zgradu s malim betoniranim dvorištem. Na neki način to je kompenzovano zelenim površinama i zelenim džepovima koji tu postoje, ali kod nas, nažalost, ne postoji kultura adekvatnog planiranja zelenih džepova", ističe naučnica Rat.
Ona dodaje da nije sigurna koliko je moguće te procese vratiti unazad, koliko je moguće da se izmene urbane sredine kad već postoje podignute zgrade i naselja s velikim brojem stanovnika.
"Broj stanovnika u gradu se poprilično povećao poslednjih 30 godina i sad pričamo o nekim brojkama preko 400 hiljada stanovnika u gradu Novom Sadu, što je izuzetno mnogo, tako da ne možemo ljude da izmestimo, ali moramo naći neka adekvatna rešenja", kaže Milica Rat za portal 021.rs.
Važno je vratiti drveće u gradove, jer je ono jedno od ključnih činilaca u kruženju materije u sredini.
"Tim kruženjem sva zagađenja vazduha na koje najviše u poslednje vreme obraćamo pažnju zapravo ne ostanu u našem vazduhu da ih mi udišemo, već ih biljke preuzimaju i ubacaju u svoj metabolizam i na taj način ih otklanjaju iz vazduha, pa nama prečišćavaju vazduh. Tako da to negde i jeste jedna od uloga koja je nama trenutno marketinški važna. Treba nam neko da nam prečisti vazduh u gradu - to će najbolje da uradi drvo", ističe naučnica s PMF-a.
Drveće ima višestruku ulogu u urbanim sredinama, smanjuje zagađenje vazduha, zemljišta i pomaže nam da regulišemo prekomernu količinu vode ili premalo vode koje imamo u gradovima. Utiče na to da život u gradu bude podnošljiviji kada je klima prema nama oštra.
"Radili smo istraživanja i ona pokazuju da kada imamo složen sklop, drveće visoko, žbunje i dole zeljasti sloj, temperatura bude i za tri do četiri stepena niža u najtoplijem delu dana, nego na području gde postoje" kaže Milica Rat.
Ona dodaje da je neophodno da nije dovoljno da postoji travnata površina, nego su neophodna i stabla.
"Pametno isplanirana zelena površina može zaista da smanji temperaturu, ali ne samo temperaturu, ona reguliše i vlažnost vazduha. Mi leti imamo problem sa vlagom, bude nam nepodnošljivo da dišemo i upravo drveće to kompenzuje da dobijemo taj dobar osećaj da možemo prosto da budemo napolju u najtoplijem delu dana tokom letnje sezone", rekla je Milica Rat za 021.rs.
Drveće zimi umanjuje efekat negativnih temperatura.
"Jutros je temperatura bila par stepeni, ali je bio osećaj da je mnogo hladnije. Kad uđete u park i dalje bude hladno, ali se smanji ta razlika između stvarne temperature i našeg ličnog osećaja", zaključuje Milica Rat.
Projekat "Zeleno blago Novog Sada" realizuje Centar za razmišljanje uz podršku Uprave za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Utorak u Novom Sadu: Preko dana i dalje vrućina, noću znatno hladnije
07.09.2026.•
0
Zalazimo u septembar i kraj leta, a Novosađane i dalje čekaju visoke temperature, barem tokom dana.
Građani Sremske Kamenice pokrenuli peticiju: Traže veću bezbednost saobraćaja u ulicama koje vode do škole
07.09.2026.•
8
Zbor građana MZ Sremska Kamenica pokrenuo je peticiju "Đački koridor" sa zahtevom za hitno i sistemsko unapređenje bezbednosti saobraćaja u pet ključnih ulica koje vode do jedine škole.
Potpisano pismo o namerama za saradnju Novog Sada i Samarkanda
07.09.2026.•
0
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i zamenik guvernera Samarkandske oblasti u Uzbekistanu Huršidbek Samijev potpisali su danas u Gradskoj kući Pismo o namerama o uspostavljanju saradnje između Novog Sada i Samarkanda.
Časovi za roditelje o negativnom uticaju ekrana na razvoj dece u tri termina u septembru
07.09.2026.•
0
Edukativni časovi za roditelje o negativnom uticaju ekrana na razvoj deteta, kao i o prevenciji razvoja zavisnosti od digitalnih uređaja, održaće se u tri termina u Domu zdravlja u Zmaj Ognjena Vuka.
Od četvrtka u Novom Sadu pad temperature i kiša
07.09.2026.•
1
Naredna dva dana će u Novom Sadu biti više od 30 stepeni, a onda sledi pad temperature i kiša.
Glavna zgrada Železničke stanice i dalje van funkcije: Čeka se odluka suda
07.09.2026.•
5
Optužnica za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu potvrđena je polovinom jula, međutim i dalje je neizvesno šta će se desiti sa staničnom zgradom.
Referendum o Novom Sadu na vodi: Mićin "apsolutno protiv", opozicija podržava
07.09.2026.•
28
Dok opozicione stranke u Skupštini Novog Sada poručuju da će podržati referendum o Novom Sadu na vodi, gradonačelnik Žarko Mićin istakao je da je on apsolutno protiv toga.
"Upristupačivanje" u centru Novog Sada: Porukama i kolicima ukazali na prepreke za osobe sa invaliditetom
07.09.2026.•
3
Grupa "Upristupačivanje", u saradnji sa Novim kulturnim naseljem, u nedelju je održala akciju, koja je kroz instalaciju i lične poruke ukazala na svakodnevne prepreke sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju.
Ambulanta na Novom naselju zatvorena zbog radova: Objavljeno gde je koja služba izmeštena
07.09.2026.•
1
Usled privremene obustave rada ambulante Novo naselje, zbog zamene elektroinstalacija čitavog objekta, sve zdravstvene službe izmeštene su u druge objekte Doma zdravlja Novi Sad.
VIDEO: Zaseda Skupština Novog Sada, opozicija napustila sednicu
07.09.2026.•
16
Odbornici Skupštine Novog Sada odlučuju o više desetina tačaka dnevnog reda. Opozicija je napustila ovu sednicu.
Još troje profesora dalo otkaz u Jovinoj gimnaziji, podnete krivične prijave protiv direktora
07.09.2026.•
7
Roditelji đaka Jovine gimnazije saopštili su da je još troje profesora dalo otkaz u školi, i da su podneli krivične prijave protiv Radivoja P. Stojkovića i njegovih saradnika.
VIDEO: Minut ćutanja u Skupštini Novog Sada zbog smrti Ratka Mladića
07.09.2026.•
13
Odbornici vlasti održali su minut ćutanja povodom smrti Ratka Mladića, bivšeg komandatna Vojske Republike Srpske osuđenog za ratne zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Studenti od danas do četvrtka sa Novosađanima pričaju o zdravstvu
07.09.2026.•
3
Studenti u blokadi najavili su da će od danas, 7. septembra do četvrtka, 10. septembra biti na lokacijama širom Novog Sada i da će sa građanima razgovarati o zdravstvu.
Znate engleski, ali se ne usuđujete da ga govorite? Speak Easy menja pristup učenju
07.09.2026.•
0
Nova školska godina prilika je za unapređenje znanja engleskog jezika, a Centar Speak Easy u Novom Sadu nastavu prilagođava potrebama odraslih polaznika, uz fokus na komunikaciju i praktičnu primenu.
U Novom Sadu tokom vikenda rođeno 13 beba
07.09.2026.•
0
U Novom Sadu je proteklog vikenda rođeno 13 beba.
Još jedan sunčan dan pred Novosađanima, biće najviše 31 stepen
07.09.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti pretežno sunčano i ne previše vrelo.
Posetioci Štranda danas pomažu lečenje Anđele Kostić
07.09.2026.•
0
Akcija "Humanitarni ponedeljak" danas, 7. septembra biće namenjena Anđeli Kostić.
Studenti u blokadi o Jovinoj: Kad se pojedinci poistovete sa državom
06.09.2026.•
7
Studenti u blokadi reagovali su na društvenoj mreži Instagram na skorašnja dešavanja u Jovinoj gimnaziji, navodeći da se škola koja postoji skoro 300 godina nalazi na "sistemskom udaru".
Liga socijaldemokrata Vojvodine poziva na podršku roditeljima, đacima i profesorima Jovine gimnazije
06.09.2026.•
2
Liga socijaldemokrata Vojvodine reagovala je na nedavnu razmenu saopštenja predsednika Srbije Aleksandra Vučića i đaka Jovine gimnazije i njihovih roditelja.
Kreni-Promeni podneo Deklaraciju o osudi govora mržnje u Skupštini Grada Novog Sada
06.09.2026.•
0
Odbornička grupa Kreni-Promeni Novi Sad podnela je predlog da se na dnevni red sednice Skupštine Grada Novog Sada uvrsti i Deklaracija o osudi govora mržnje i targetiranja političkih neistomišljenika.
Roditelji Jovinih đaka odgovorili Vučiću: Smenjena 54 profesora, da li smo i za to krivi?
06.09.2026.•
16
Najmanje 54 profesora Jovine gimnazije i stručnih saradnika sa Univerziteta u Novom Sadu direktor Radivoje P. Stojković je zamenio drugim predavačima za nešto više od godinu dana, kažu roditelji Jovinih đaka.
Komentari 19
Lala
Aleksa
Презиме
У мојој а верујем и многим другим породицама, учени смо од малена да је дрвеће живо биће које живот значи кроз давање плода, пречишћавање ваздуха итд! Учили ме родитељи мојих родитеља који су дакле тако размишљали још од кад! Немојте стално стара знања приписивати новим генерацијама као открића 'топле воде' што кажу.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar