Nauka, zvezde i Betelgez: Zašto se "gasi" supernova

Astronomi kažu da su velike površine na kojima se zvezda ohladila najverovatniji uzrok prošlogodišnjeg prigušenog sijanja

 

Begeltez
MPIA Graphics Dept
Ilustracija: Begeltez je gigantska crvena zvezda, oko 1.000 puta veća od Sunca

 

Astronomi kažu da su velike ohlađene površine na površini gigantske zvezde Betelgez, koja se nalazi blizu Zemlje, razlog što se prošle godine utulila.

Gigantske crvene zvezde kao što je Betelgez često pokazuju promene u intenzitetu sjaja, ali pad od 40 odsto, zabeležen između oktobra 2019. i aprila 2020. iznenadio je naučnike.

Naučnici kažu da je razlog za to sličan kao kod Sunca, koje ima pege.

Pretpostavljalo se da bi Begeltez uskoro mogla da pređe u supernovu.

Međutim, zvezda je počela da se oporavlja u maju 2020. i povratila je nekadašnji intenzitet sijanja.

Betelgez, koja je od Zemlje udaljena oko 500 svetlosnih godina, prilično je stara za jednu zvezdu. Ne zna se kada će tačno eksplodirati - to bi moglo da traje hiljadama stotina godina, možda čak i milion.

Kada gigantske zvezde ostanu bez goriva, one prvo kreću da se urušavaju, a onda spektakularno eksplodiraju.

Zemlja nije u riziku da bude pogođena tom eksplozijom, a očekuje se da će isijavanje u tom slučaju trajati između nekoliko nedelja i nekoliko meseci.

Kada zvezda eksplodira, svetlost će verovatno biti vidljiva i po danu, dok će noću biti sjajna kao Mesec. S obzirom na to da je potrebno oko 500 godina da svetlost stigne do nas, svedočili bismo događaju od pre nekoliko vekova.

Kako bi objasnili zašto se zvezda utulila, naučnici su razmotrili različite mogućnosti.

Jedna od teorija bila je da je prašina razlog smanjenog intenziteta sijanja.

Gigantske crvene zvezde pulsiraju, što je posledica promena temperature na površini zvezde. Pulsacija može da izazove „perutanje" površinskog sloja zvezde.

Kada se gasovi ispušteni u tom procesu ohlade, nastaje „prašina".

 

Beteltez pre i posle zatamnjenja
ESO / M. Montargès et al.
Ovako Beteltez sija pre i posle zatamnjenja. Zbog očigledne asimetrije, naučnici pretpostavljaju da se radi o velikim mrljama

 

Kako bi proverili tezu o prašini, astronomi su koristili dva savremena teleskopa - the Atacama Pathfinder Experiment (APEX) u Čileu i The James Clerk Maxwell Telescope (JCMT) na Havajima.

Ovi teleskopi mere elektromagnetnu radijaciju, čija je talasna dužina hiljadu puta veća nego kod vidljive svetlosti.

Ovaj deo elektromagnetnog spektra posebno je pogodan za posmatranje kosmičke prašine.

„Iznenadilo nas je što je Betelgez bila 20 manje sjajna, čak i kada smo posmatrali vrlo fine talase", kaže koautor istraživanja Stiv Mars iz Istočnoazijske opservatorije na Tajvanu, koja upravlja teleskopom na Havajima.

Rezultati se ne poklapaju sa prisustvom prašine, kažu astronomi. Oni dodaju da promene temperature u fotosferi - svetlećem sloju zvezde - predstavljaju najverovatniji uzrok smanjenog sijanja.

„Fotografije Betelgez u visokoj rezoluciji, iz decembra 2019, pokazuju razlike u količini sijanja", kaže jedan od autora istraživanja Piter Skikluna iz Južnoevropske observatorije(Eso).

„Kada se ukrste sa našim rezultatima, predstavljaju jasnu indikaciju da je između 50 i 70 odsto površine zvezde prekriveno površinama nalik na pege, čija je temperatura niža nego temperatura u stratosferi", dodaje Skikluna.

Poređenja radi, prosečna sunčana pega je veličine planete Zemlje. Betelgez je oko 1.000 puta veća od Sunca. Smanjivanje sjaja ne znači da će Betelgez postati supernova.

„Jednostavno, radi se o tome da je gigantska zvezda dobila gigantsku pegu", kaže jedan od autora studije, profesor Albert Džistra sa Univerziteta u Mančesteru, Velika Britanija.

U poređenju sa Suncem, Betelgez je oko 20 puta teža i oko 1.000 puta veća. Ako bi se našla u središtu Sunčevog sistema, ispunila bi prostor sve do Jupitera.

Ovi nalazi objavljeni su u naučnom časopisu The Astrophysical Journal Letters.

Pratite Pola na Tviteru.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Јое

    30.06.2020 15:06
    Само питам.
    "Betelgez, koja je od Zemlje udaljena oko 500 svetlosnih godina, prilično je stara za jednu zvezdu."
    На који начин су утврдили старост звезде? Претпостављам да је то научним шацовим методом тј. одокативно.
  • NS

    30.06.2020 13:43
    A oklen si ti? Da malo pogledaš pre nego što komentarišeš? Ili u tvom oklen kraju to nije dobra navika?
  • haha

    30.06.2020 12:46
    Betelgez? Oklen ste vi?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC