Britanski grad Bristol već godinama ima svoju valutu, a razlog za to je da se ljudima pokaže šta novac čini. U ovom slučaju posredi je ekološka ideja da se kupuju samo lokalni proizvodi.
Bristol je već dugo predvodnik kada je reč o alternativnim pokretima. Poznat je po svojim hipijima, gradskim farmama, po angažovanom uličnom umetniku Banksiju... A poznat je i po projektu koji je počeo još pre sedam godina: Bristol ima svoj novac - bristolsku funtu.
Da li je to novac? Ono što se definiše kao univerzalno prihvaćeno sredstvo naplate potraživanja. Čime može da se kupuje roba, da se vrate dugovi. Ono što može da se štedi. Bristolska funta je velikim delom prihvaćena u Bristolu - a stanovnike očito ne zanima to što se njime ne trguje na berzi u Hongkongu ili Buenos Ajresu.
Pokoji ekonomista će podsmešljivo da primeti da tim novcem ne može da se trguje ni u Londonu, pa kakav je to onda novac? Ali i takvom ekonomisti posle malo razmišljanja neće više biti do podsmeha. Novac ne poznaje geografiju, kao što ni zajednička valuta zemalja evrozone ne zna za državne granice. U osnovi korišćenja novca je - dogovor.
Dobro i za privredu i za životnu sredinu
"Ako razmišljate ekonomski, onda to znači da novac ostaje na ovom području i završava cirkulišući u samo jednom gradu", kaže jedan trgovac i dodaje: "Zato to po meni ima smisla i podsticajno je za lokalnu privredu".
Bristolskom funtom se plaćaju samo proizvodi nastali u Bristolu. Zato nije čudo što se ideja sa lokalnom valutom zapatila u gradu koji je uvek bio utočište alternativaca.
Gradska farma Verburg je, na primer, nastala početkom sedamdesetih godina kao utočište tadašnje "dece cveća" koja su tamo uzgajala ekološke proizvode. Ona redovno snabdeva lokalne preduzetnike. Bristolska funta je logično proistekla iz tog sistema, objašnjava predstavnica farme Verburg, Sara Flint.
"Svako zna: sada imam ovaj novac i potrošiću ga na lokalne proizvode. Važno je imati pred očima taj lokalni koncept", kaže Flint.
Naravno da je tačno i da je čitav sistem udaljen samo pola koraka od puke trampe, odnosno robne razmene. Nešto slično već postoji u raznim alternativnim komunama koje hoće da imaju i troše samo onoliko koliko im je zaista potrebno. Naravno da ima i stvari koje su nam potrebne, a dolaze izdaleka, na primer benzin ili nafta. Ali, na ovaj način se podstiče razmišljanje o tome šta nam je zaista potrebno iz dalekog sveta, a ono, pak, podstiče zaštitu životne sredine.
Trgovački lanci tu dolaze do svojih granica
Sijaran Mandi je jedna od kreatorki bristolske funte. Ona kaže da tu valutu koristi mreža od oko 2000 preduzetnika i radnji.
"Da bi snabdevanje hranom i drugim proizvodima ostalo na jednom području i da bi se izbegla potrošnja energije za njen transport iz čitavog sveta, mora se intervenisati u samom sistemu i različitim sektorima ekonomije. To je bio jedan od razloga za nastanak bristolske funte", kaže Mandi.
Ova valuta je nastala posle pobune do koje je došlo kada je Tesko, najveći trgovinski lanac u Velikoj Britaniji, odlučio da otvori filijalu u četvrti Strouks kroft, poznatoj po svojoj alternativnoj sceni. Ideja je gotovo genijalno jednostavna, jer trgovinski lanci uvek pobeđuju pošto proizvode nude po jeftinijoj ceni od manjih radnji.
I takvi lanci su otkrili draž lokalnih i regionalnih proizvoda koje prodaju obično po nešto skupljoj ceni od "običnih". No, i za takvu prodaju im je potrebna saradnja sa velikim plantažama. To se vidi na primeru paradajza. Pojedinačni farmer je ubrao 200 do 300 kilograma. U kooperativi možda i nekoliko tona. Ali koncerni sa više stotina prodavnica traže partnere koji mogu da im obezbede nekoliko desetina, možda i stotina, tona paradajza godišnje.
To znači da lokalni poljoprivrednici ne mogu da im posluže kao jaki partneri. Ali zato mogu da prodaju svoje proizvode neposrednom susedstvu - za bristolske funte.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Kuvajtska naftna korporacija (KPC) aktivirala je danas klauzulu o višoj sili (force majeure) i počela da smanjuje proizvodnju sirove nafte, javlja agencija Rojters.
Vlada Srbije donela je Odluku o iznosima prosečnih ponderisanih maloprodajnih cena i minimalnih akciza na duvanske prerađevine koje danas stupaju na snagu.
Uredba o vanrednoj interventnoj meri podrške proizvođačima mleka u prahu za isporuku mleka u prahu proizvođačima konditorskih proizvoda odnosno sladoleda danas je stupila na snagu.
Američka banka Goldman Saks upozorila je da bi cene sirove nafte i derivata kao što je benzin mogle da dostignu rekordne nivoe ako se ne pronađe način za rešenje blokade pomorskog saobraćaja u Ormuskom moreuzu.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će Srbija sa već preduzetim merama ostati sigurno i stabilno snabdevena, ako svetska situacija i konflikti ne budu eskalirali i ne produže se unedogled.
Građani Srbije su bankama na kraju februara ove godine dugovali 1.973 milijarde dinara. To je 20 odsto više nego godinu dana pre, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije.
Rusija je spremna da, umesto Evropi, isporučuje gas prijateljskim zemljama posvećenim dugoročnim i konstruktivnim odnosima, izjavio je danas zamenik premijera te zemlje Aleksandar Novak.
Poreska uprava Srbije saopštila je da je završila godišnji obračun po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2026. godinu poljoprivrednicima i da će rešenja biti poslata poštom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će gorivo u Srbiji danas poskupeti za najviše tri dinara, ali da bi realno trebalo da bude skuplje za 15 do 20 dinara.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da su uočili da su veliki trgovci vratili "of rabate" na nivoe od pre 1. septembra.
Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva izjavila je da bi rast cena nafte od 10 odsto, koji bi potrajao godinu dana, povećao globalnu inflaciju za oko 0,4 procentna poena.
Krajem prošle i početkom tekuće godine prilično su narasle plate u Srbiji, pa je prosek neto zarade za čitavu republiku dostigao 124.000 dinara, odnosno 1.043 evra.
Kompanija Jadranski naftovod (JANAF) objavila je da pruža usluge transporta sirove nafte svim korisnicima pod jednakim uslovima, pa shodno tome snabdevanje sirovom naftom Slovačke i Mađarske nije ugroženo.
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju februara iznosili su oko 4.418 milijarde dinara, što je rast od jedan odsto u odnosu na januar, saopštilo je Udruženje banaka Srbije.
Venecuela je potpisala ugovor o prodaji do 1.000 kilograma polupročišćenih zlatnih poluga ("dore") trgovačkoj kompaniji Trafigura za američko tržište, a isporuku će obezbediti državna rudarska kompanija Minerven.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar