Britanski grad Bristol već godinama ima svoju valutu, a razlog za to je da se ljudima pokaže šta novac čini. U ovom slučaju posredi je ekološka ideja da se kupuju samo lokalni proizvodi.
Bristol je već dugo predvodnik kada je reč o alternativnim pokretima. Poznat je po svojim hipijima, gradskim farmama, po angažovanom uličnom umetniku Banksiju... A poznat je i po projektu koji je počeo još pre sedam godina: Bristol ima svoj novac - bristolsku funtu.
Da li je to novac? Ono što se definiše kao univerzalno prihvaćeno sredstvo naplate potraživanja. Čime može da se kupuje roba, da se vrate dugovi. Ono što može da se štedi. Bristolska funta je velikim delom prihvaćena u Bristolu - a stanovnike očito ne zanima to što se njime ne trguje na berzi u Hongkongu ili Buenos Ajresu.
Pokoji ekonomista će podsmešljivo da primeti da tim novcem ne može da se trguje ni u Londonu, pa kakav je to onda novac? Ali i takvom ekonomisti posle malo razmišljanja neće više biti do podsmeha. Novac ne poznaje geografiju, kao što ni zajednička valuta zemalja evrozone ne zna za državne granice. U osnovi korišćenja novca je - dogovor.
Dobro i za privredu i za životnu sredinu
"Ako razmišljate ekonomski, onda to znači da novac ostaje na ovom području i završava cirkulišući u samo jednom gradu", kaže jedan trgovac i dodaje: "Zato to po meni ima smisla i podsticajno je za lokalnu privredu".
Bristolskom funtom se plaćaju samo proizvodi nastali u Bristolu. Zato nije čudo što se ideja sa lokalnom valutom zapatila u gradu koji je uvek bio utočište alternativaca.
Gradska farma Verburg je, na primer, nastala početkom sedamdesetih godina kao utočište tadašnje "dece cveća" koja su tamo uzgajala ekološke proizvode. Ona redovno snabdeva lokalne preduzetnike. Bristolska funta je logično proistekla iz tog sistema, objašnjava predstavnica farme Verburg, Sara Flint.
"Svako zna: sada imam ovaj novac i potrošiću ga na lokalne proizvode. Važno je imati pred očima taj lokalni koncept", kaže Flint.
Naravno da je tačno i da je čitav sistem udaljen samo pola koraka od puke trampe, odnosno robne razmene. Nešto slično već postoji u raznim alternativnim komunama koje hoće da imaju i troše samo onoliko koliko im je zaista potrebno. Naravno da ima i stvari koje su nam potrebne, a dolaze izdaleka, na primer benzin ili nafta. Ali, na ovaj način se podstiče razmišljanje o tome šta nam je zaista potrebno iz dalekog sveta, a ono, pak, podstiče zaštitu životne sredine.
Trgovački lanci tu dolaze do svojih granica
Sijaran Mandi je jedna od kreatorki bristolske funte. Ona kaže da tu valutu koristi mreža od oko 2000 preduzetnika i radnji.
"Da bi snabdevanje hranom i drugim proizvodima ostalo na jednom području i da bi se izbegla potrošnja energije za njen transport iz čitavog sveta, mora se intervenisati u samom sistemu i različitim sektorima ekonomije. To je bio jedan od razloga za nastanak bristolske funte", kaže Mandi.
Ova valuta je nastala posle pobune do koje je došlo kada je Tesko, najveći trgovinski lanac u Velikoj Britaniji, odlučio da otvori filijalu u četvrti Strouks kroft, poznatoj po svojoj alternativnoj sceni. Ideja je gotovo genijalno jednostavna, jer trgovinski lanci uvek pobeđuju pošto proizvode nude po jeftinijoj ceni od manjih radnji.
I takvi lanci su otkrili draž lokalnih i regionalnih proizvoda koje prodaju obično po nešto skupljoj ceni od "običnih". No, i za takvu prodaju im je potrebna saradnja sa velikim plantažama. To se vidi na primeru paradajza. Pojedinačni farmer je ubrao 200 do 300 kilograma. U kooperativi možda i nekoliko tona. Ali koncerni sa više stotina prodavnica traže partnere koji mogu da im obezbede nekoliko desetina, možda i stotina, tona paradajza godišnje.
To znači da lokalni poljoprivrednici ne mogu da im posluže kao jaki partneri. Ali zato mogu da prodaju svoje proizvode neposrednom susedstvu - za bristolske funte.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Posledice upola manjeg rasta BDP-a Srbije u 2025. godini od oko dva odsto, umesto planiranih oko četiri odsto, odraziće se direktno na budžet i visinu prihoda, pa verovatno neke projekcije budžeta neće biti realizovane.
Berzanska cena NIS-a u iznosu od oko milijardu evra ne može se smatrati realnom tržišnom vrednošću, te kao reper treba uzeti knjigovodstvenu vrednost NIS-a koja iznosi 3,2 milijarde evra.
Profesor Mašinskog fakulteta i stručnjak za energetiku Miloš Banjac kaže za RTS da MOL svakako ima interes da uđe na ovo tržište, kao i da mu se na tacni pruža cela Srbija.
Cena bakra je nastavila snažan rast nakon što je prvi put premašila nivo od 13.000 dolara po toni, pošto investitori računaju na ograničenu ponudu i pojačani apetit za rizikom na globalnim finansijskim tržištima.
Predsednik Nadzornog odbora Srbijagasa Aleksandar Vulin izjavio je da očekuje potpisivanje dugoročnog gasnog aranžmana sa Rusijom, kao i da uskoro bude rešeno pitanje Naftne industrije Srbije.
Srbija se poslednjih godina pozicionirala kao regionalni lider u izvozu IKT usluga, sa prihodima koji su 2024. godine dostigli 4,1 milijardu evra, prema podacima Narodne banke Srbije.
Generalni direktor kompanije Yettel Majk Mišel izjavio je danas da će kompanija u 2026. nastaviti širenje 5G mreže u Srbiji i najavio da je pravno spajanje sa kompanijom SBB planirano za 1. april ove godine.
Ministarstvo finansija Srbije objavilo je plan aukcija za prva tri meseca 2026. godine prema kojem država planira da prikupi ukupno 111,6 milijardi dinara i 200 miliona evra.
Preduzetništvo se ne deli na muško i žensko, već na uspešno i neuspešno, ali podaci pokazuju da žene u Srbiji i dalje ulaze u biznis iz nepovoljnije startne pozicije.
Od januara su u Srbiji na snazi dve nove ekološke takse koje direktno pogađaju privredu - nacionalni porez na emisije ugljen-dioksida i takozvana SIBAM taksa Evropske unije.
Potpredsednik i generalni direktor grčke kompanije "Gastrejd", Konstantinos Sifneos, izjavio je da je Srbija korisnik terminala te kompanije u Aleksandropolisu.
Od povratka u Belu kuću u januaru predsednik Donald Tramp je poništio decenije američke trgovinske politike gradeći carinski zid nekada široko otvorene privrede SAD.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da Uredba o ograničavanju marži, čija primena traje do kraja februara, neće biti produžavana.
U Srbiji je danas počela isplata decembarskih penzija uvećanih za 12,2 odsto, a prvo ih dobijaju oni koji primaju na kućne adrese, objavio je ministar finansija Siniša Mali.
Stručnjak za energetsku bezbednost profesor Petar Stanojević ocenio je da u regionu više nema dovoljno prerađivačkih kapaciteta i upitao zašto bi MOL i NIS prepuštali nekome maržu i dobit ako mogu sami da je imaju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar