Britanski grad Bristol već godinama ima svoju valutu, a razlog za to je da se ljudima pokaže šta novac čini. U ovom slučaju posredi je ekološka ideja da se kupuju samo lokalni proizvodi.
Bristol je već dugo predvodnik kada je reč o alternativnim pokretima. Poznat je po svojim hipijima, gradskim farmama, po angažovanom uličnom umetniku Banksiju... A poznat je i po projektu koji je počeo još pre sedam godina: Bristol ima svoj novac - bristolsku funtu.
Da li je to novac? Ono što se definiše kao univerzalno prihvaćeno sredstvo naplate potraživanja. Čime može da se kupuje roba, da se vrate dugovi. Ono što može da se štedi. Bristolska funta je velikim delom prihvaćena u Bristolu - a stanovnike očito ne zanima to što se njime ne trguje na berzi u Hongkongu ili Buenos Ajresu.
Pokoji ekonomista će podsmešljivo da primeti da tim novcem ne može da se trguje ni u Londonu, pa kakav je to onda novac? Ali i takvom ekonomisti posle malo razmišljanja neće više biti do podsmeha. Novac ne poznaje geografiju, kao što ni zajednička valuta zemalja evrozone ne zna za državne granice. U osnovi korišćenja novca je - dogovor.
Dobro i za privredu i za životnu sredinu
"Ako razmišljate ekonomski, onda to znači da novac ostaje na ovom području i završava cirkulišući u samo jednom gradu", kaže jedan trgovac i dodaje: "Zato to po meni ima smisla i podsticajno je za lokalnu privredu".
Bristolskom funtom se plaćaju samo proizvodi nastali u Bristolu. Zato nije čudo što se ideja sa lokalnom valutom zapatila u gradu koji je uvek bio utočište alternativaca.
Gradska farma Verburg je, na primer, nastala početkom sedamdesetih godina kao utočište tadašnje "dece cveća" koja su tamo uzgajala ekološke proizvode. Ona redovno snabdeva lokalne preduzetnike. Bristolska funta je logično proistekla iz tog sistema, objašnjava predstavnica farme Verburg, Sara Flint.
"Svako zna: sada imam ovaj novac i potrošiću ga na lokalne proizvode. Važno je imati pred očima taj lokalni koncept", kaže Flint.
Naravno da je tačno i da je čitav sistem udaljen samo pola koraka od puke trampe, odnosno robne razmene. Nešto slično već postoji u raznim alternativnim komunama koje hoće da imaju i troše samo onoliko koliko im je zaista potrebno. Naravno da ima i stvari koje su nam potrebne, a dolaze izdaleka, na primer benzin ili nafta. Ali, na ovaj način se podstiče razmišljanje o tome šta nam je zaista potrebno iz dalekog sveta, a ono, pak, podstiče zaštitu životne sredine.
Trgovački lanci tu dolaze do svojih granica
Sijaran Mandi je jedna od kreatorki bristolske funte. Ona kaže da tu valutu koristi mreža od oko 2000 preduzetnika i radnji.
"Da bi snabdevanje hranom i drugim proizvodima ostalo na jednom području i da bi se izbegla potrošnja energije za njen transport iz čitavog sveta, mora se intervenisati u samom sistemu i različitim sektorima ekonomije. To je bio jedan od razloga za nastanak bristolske funte", kaže Mandi.
Ova valuta je nastala posle pobune do koje je došlo kada je Tesko, najveći trgovinski lanac u Velikoj Britaniji, odlučio da otvori filijalu u četvrti Strouks kroft, poznatoj po svojoj alternativnoj sceni. Ideja je gotovo genijalno jednostavna, jer trgovinski lanci uvek pobeđuju pošto proizvode nude po jeftinijoj ceni od manjih radnji.
I takvi lanci su otkrili draž lokalnih i regionalnih proizvoda koje prodaju obično po nešto skupljoj ceni od "običnih". No, i za takvu prodaju im je potrebna saradnja sa velikim plantažama. To se vidi na primeru paradajza. Pojedinačni farmer je ubrao 200 do 300 kilograma. U kooperativi možda i nekoliko tona. Ali koncerni sa više stotina prodavnica traže partnere koji mogu da im obezbede nekoliko desetina, možda i stotina, tona paradajza godišnje.
To znači da lokalni poljoprivrednici ne mogu da im posluže kao jaki partneri. Ali zato mogu da prodaju svoje proizvode neposrednom susedstvu - za bristolske funte.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Sirova nafta se ovih dana, od početka rata u Iranu, kako je Forbes Srbija već pisao, nabavlja sa svih strana. Jagma za njom je tolika da je NIS kupuje "odakle god može" - iz Kazahstana, Iraka, Gvajane, Norveške, SAD-a…
Kompanija Aman iz Beograda objavila je da je, posle devet uspešnih akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji, postala vlasnik 100 udela udela i u kompaniji PTP DIS iz Krnjeva.
Rat na Bliskom istoku dovešće do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je sinoć čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva za Rojters uoči planirane objave prognoze za svetsku ekonomije.
Rast cene nafte zbog rata na Bliskom istoku ne predstavlja problem za građane samo zbog poskupljenja dizela i benzina, već i zbog mnogih drugih proizvoda koji se dobijaju preradom nafte, a koje svakodnevno koristimo.
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Srbije Željko Radošević rekao je da je do sada iz agrarnog budžeta isplaćeno 33 odsto sredstava, namenjenih za podsticaje u 2026, odnosno 37,5 milijardi dinara.
Generalni sekretarijat Saveta EU zakazao je za sutra sastanak u Briselu na kojem će biti razmatran predlog o ukidanju dodatnih roming troškova za Zapadni Balkan.
Globalna rejting agencija S&P objavila je istraživanje o tome kako bi cenovni šok na tržištu energenata mogao da utiče na kreditni rejting država centralne i istočne Evrope (CEE), Srbije i Turske.
Član Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije Bojan Stanić izjavio je da zaliha đubriva u Srbiji trenutno ima dovoljno i da država nije direktno zavisna od uvoza iz kriznih regiona.
Premijer Severne Makedonije izjavio je da je njegova vlada danas donela odluku o smanjenju akciza na benzin i dizel i produžila uredbu o snižavanju poreza na dodatu vrednost (PDV) za dve sedmice.
Ministri finansija Španije, Nemačke, Italije, Portugala i Austrije pozvali su Evropsku uniju da uvede porez na neočekivanu dobit energetskih kompanija na nivou celog bloka.
Cene nafte bi mogle da dostignu 150 dolara po barelu ako protok energenata kroz Ormuski moreuz ostane poremećen do sredine maja, objavila je banka Džej Pi Morgan.
Svetske cene hrane su u martu porasle drugi mesec zaredom, na naviši nivo od septembra 2025, a poskupljenja su zabeležena u svim kategorijama, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Tokom cele 2025. godine Republika Srbija je za servisiranje javnog duga na centralnom nivou vlasti izdvojila ukupno 607,49 milijardi dinara (5,17 milijardi evra).
U Srbiji je u 2025. godini bilo evidentirano 2.869.500 zaposlenih i 272.400 nezaposlenih, dok je stopa zaposlenosti iznosila 51,2 odsto, a stopa nezaposlenosti 8,7 odsto.
Povećanje maloprodajnih cena dizela i benzina za dinar po litru, a istovremeno svakodnevno poskupljenje u veleprodaji prepolovilo je trgovačku maržu i poslovanje dovelo na ivicu isplativosti, kažu vlasnici pumpi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar