Pri tom, u prvom naletu prodali su se najznačajniji kompleksi firmi i zemljišta, značajni kombinati i prerađivački centri, čak znatno pre nego što je državi palo na pamet da sačini strategiju razvoja agrara, piše Danas. U toj euforiji omogućeno je maloj grupi ljudi da dođe do velikog kapitala, koji se meri hiljadama hektara, u nekim slučajevima to su sada velike firme, ali je iza takvog juriša ostalo previše devastiranih firmi, zemljišta i ljudi bez posla.
"Ako bi se merilo brojevima, kvalitet zemljišta koji zavisi od stočarstva gde je nusproizvod stajsko đubrivo, kao i od kvalitetnih mineralnih prehranjivača opao je što se vidi po količini najplodnijeg dela obradive površine, humusa", kaže u razgovoru za Danas agroekonomski analitičar Milan Prostran i dodaje da je pre dve decenije procenat na obrađivanim njivama iznosio oko pet odsto, a da je sada oko dva procenta.
Takođe, do 2000. godine, učešće poljoprivrede u BDP'u iznosilo je oko 19 odsto, prehrambene industrije oko osam procenata, ukupno 27, što se shvatilo kao dokaz nerazvijenosti. U poslednjih deset godina ukupan udeo poljoprivrede i prerade je oko 9,5 odsto i jedino će specifičnost ove godine da taj procenat dovede do oko 15 odsto, procenjuje Prostran.
"Haotična prodaja poljoprivrednih firmi i kombinata povukla je za sobom i raspad prerađivačke industrije, jer je i njihova prodaja išla uglavnom paralelno sa prodajom kombinata na koje su se naslanjali. Tako je otuđen veliki deo najboljih poljoprivrednih preduzeća i kombinata u prvoj tranši, onih koji su imali najkvalitetnuju zemlju i potencijale prerade, posebno u Vojvodini gde se odvijala glavna bitka za resurse, ali su bili zahvaćeni i Mačva i Podunavlje", kaže Prostran za Danas.
On ocenjuje da je poljoprivredno zemljište prodato po nižim cenama od realnih i to baš u trenutku kada je u Evropi i zemljama u okruženu počeo rast vrednosti agrarnih površina.
"Ali ono što je bilo katastrofalno je da kupcima niko nije postavio uslove u daljem korišćenju, pa se tako dešava da su Arapi uz PKB dobili i zemljište po ceni od 4.700 evra za hektar, a nedavno su parcelu ka Surčinu prodali za milion evra po hektaru", navodi Prostran.
Prostran zaključuje da je privatizacija u srpskoj poljoprivredi proizvela deset do 15 "latifundista" koji poseduju hiljade jeftino stečenih hektara, imaju pravo prvenstva kod zakupa državne zemlje, a kako kaže, pravo je pitanje koliko oni tim stečenim dobrima doprinose.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 4
Salas u malom ritu
Kole
Limanac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar