Više od 18.000 frilensera peticijom od Siniše Malog traži smanjenje nameta
Više od 18.000 građana potpisalo je do sada peticiju kojom se od ministra finansija Siniše Malog traži smanjenje oporezivanja frilensera, a koje je država nedavno najavila.
Foto: Pixabay
Peticiju su pokrenuli udruženje "Kreni - Promeni" i Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, koji su najavili i formiranje ekspertskog tima koji će uključiti "pravne, poreske i ekonomske eksperte, ali i predstavnike frilensing zajednice".
"Takođe ćemo organizovati online javne rasprave i vrlo nam je bitno da iza konačnog predloga stanu ljudi na koje se ovaj predlog odnosi. Predlog će imati dva dela. Za sada je prilično izvesno da ćemo tražiti da se zakonski reguliše status frilensera, a onda i odredi poreski model koji će omogućavati i stimulisati poslovanje ljudi iz ovog sektora. Dakle, niko ne misli da ne treba plaćati porez. Ali porez mora biti realno utemeljen. Vrlo je bitno da prepoznamo specifičnosti ove zajednice i shvtimo da je reč o poslovima i novcu koji lako mogu da odu iz Srbije, a sa njima verovatno i ljudi koji se bave ovim poslovima", navodi se u saopštenju Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.
Kako se navodi u pozivu za potpisivanje onlajn peticije, mnoge države ovoj industriji omogućavaju olakšice, podsticaje i subvencije kako bi doprineli inovacijama, ali ni Srbija.
"U Srbiji se odnos svodi na čerupanje, podmetanje nogu i teranje IT i drugih poslova frilensera, dok se subvencije i novac građana Srbije prosleđuje stranim kompanijama. Narodu se u eri interneta nudi svetla budućnost motanja kablova. Ovaj sektor jeste šansa da nezavisni i slobodni ljudi stvore dodatnu vrednost koja će pomoći ekonomskom oporavku zemlje, ali i stvoriti državu građana koji nisu teret, već motor jednog društva", poručuju nosioci peticije.
Više o tome kako države u svetu tretiraju frilensere saznajte OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
5
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
17
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
EPS: Netačne informacije o visokim platama članova Nadzornog odbora, nemaju veze s realnošću
18.04.2024.•
7
Elektroprivreda Srbije (EPS) demantovala je danas informaciju o visokim zaradama članova Nadzornog odbora (NO) objavljene u medijima.
Sindikat EPS-a: Plate članova Nadzornog odbora 20.000 evra
18.04.2024.•
22
Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) dobijaju mesečnu nadoknadu od po 20.000 evra.
Gas od 1. maja za privredu jeftiniji oko 15 odsto
18.04.2024.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je danas da od 1. maja nema više subvencionisane cene gasa, kao i da će gas za privredu pojeftiniti za oko 15 odsto.
U Nemačkoj se gotovina sve češće podiže drugačije - na kasi
17.04.2024.•
3
Podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj.
Ne gubite mušterije jer primate samo gotovinu
16.04.2024.•
0
U okviru POS karavana, više od 1000 preduzetnika iz Novog Sada ima priliku da se informiše o svim benefitima bezgotovinskog plaćanja.
Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
16.04.2024.•
25
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Raspisan javni poziv za subvencije za priplodna grla
15.04.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla, koji će biti otvoren do 15. maja.
"Tesla" otpušta više od deset odsto radnika
15.04.2024.•
3
Kompanija "Tesla" otpustiće više od 10 odsto zaposlenih koji rade na proizvodnji električnih automobila.
Digital Day 2024: Oblikujte budućnost veštačke inteligencije
15.04.2024.•
0
Konferencija "Digital Day 2024" održaće se 21. maja u Domu omladine Beograda.
Da li je inflacija zaista pobeđena?
14.04.2024.•
8
Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je pad i u martu je došla do pet odsto, nakon 5,6 odsto u februaru.
Globalni rast će ove godine verovatno usporiti
14.04.2024.•
0
Globalni rast će verovatno usporiti ove godine, pokazuju prognoze vodećih svetskih banaka koje su u 2024. najavile smanjenje kamata, javlja Rojters.
U 39 zemalja sveta prošle godine proizvedeno 93 miliona vozila, najviše u Kini
14.04.2024.•
0
U svetu je prošle godine, u 39 zemalja, proizvedeno 93,54 miliona automobila i lakih komercijalnih vozila, a najveći svetski proizvođač bila je Kina sa 30,16 miliona vozila.
Zimbabve uveo novu nacionalnu valutu - "zlatni" dolar
14.04.2024.•
5
Guverner centralne banke Zimbabvea naveo je da ga brine kako bi porast kursa nove valute te zemlje u odnosu na dolar mogla da podstakne deflaciju.
Objavljen prvi tender za projekat "Expo 2027"
13.04.2024.•
5
Prvi tender za projekat EXPO 2027, za stambeni kompleks u blizini budućeg Nacionalnog stadiona, objavljen je u petak na Portalu javnih nabavki.
Šta kad nemačke firme izrabljuju zaposlene u Srbiji, a naš sistem ne štiti radnike?
13.04.2024.•
31
Radnici u Srbiji koje su zaposlene u firmama koje posluju ili su u vlasništvu nemačkih kompanija, u Srbiji često nemaju kome da se žale na uslove rada.
Biznis priče okupile 1.500 preduzetnika, najavljena konferencija za 2025. godinu
13.04.2024.•
0
Ovogodišnja konferencija "Biznis priče" održana je 3. i 4. aprila u Master hali Novosadskog sajma, zbog koje se na jednom mestu okupilo 1500 preduzetnika.
Smanjene devizne rezerve NBS
12.04.2024.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.
Komentari 23
Mearija
Zasto bi neko placao porez a neko bio oslobodjen, sto su onda oni prvi ludi
ako tako razmisljas onda imas neki problem u ovoj drzavi
Pogledas sina Zeljka Mitrovica i kazes zasto bi neko gazio ljude i izbegao zatvor, sto su onda ovi sto idu u zatvor ludi. I sednes u kola i cepaj po pesacima
E moja Miro,
Nemanja
Odgovor, i suština problema:
Zato što plaćanjem poreza i nameta ti, barem teoretski, ostvaruješ i neka PRAVA (socijalno, zdravstveno osiguranje, kreditna sposobnost i td.) To što su ta prava samo teoretska, tj, to što ti penziju iz državnih fondova ta ista država pokrade i što "besplatno" zdravstvo ne može da ti obezbedi ni hanzaplast a "besplatno" školstvo ni list za kontrolni je druga tema i iste se treba setiti kad se glasa na izborima.
E, sad, freelance rad i prihodovanje putem istog ti ništa od navedenog ne obezbeđuje NI U TEORIJI-zaradiš neke pare i troši ih na gore navedeno. Ponavljam, to što sam naveo da ne funkcioniše ni za platiše u poresko-doprinosnom sistemu je problem koji treba prvenstveno da rešava onaj koga direktno pogađa (logično). Kao freelancer, nema teorije da dobiješ kredit za kupovinu nekretnine ili automobila npr. Ne vodiš se kao zaposlen i nemaš prava na bolovanje i godišnji odmor (onih 21 dan godišnje kad poslodavac mora da te plaća a ti ne radiš). Nemaš pravo ni na radno vreme (klijenta u drugoj vremenskoj zoni teško da zanima što mu se ne javljaš u ponoć, npr). I ono što je jako bitno: ti kao freelancer sva svoja sredstva za rad obezbeđuješ sam, i ne dobijaš nikakavo umanjenje poreza za iste.
Dakle,freelance ima neke prednosti a i neke mane.Naravno, država plasira priču kako su to "utajivači poreza" kako bi se svaki poreski obveznik svrstao na njenu stranu (tvoje pitanje)
Mira
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar