
Hoće li Srbija morati da prodaje EPS i Telekom kako bi vratila dugove?
Interesovanje za srpske obveznice je toliko opalo da se dovodi u pitanje sposobnost vraćanja pristižućih zaduženja.

Foto: 021.rs
Iz tog razloga, od finansijskih stručnjaka mogu se čuti i predlozi da se deo novca pribavi prodajom dela državnog vlasništva u javnim preduzećima.
Situacija na finansijskom tržištu postaje dramatična po Srbiju - interesovanje za srpskim obveznicama je toliko opalo da je tokom aprila država jedva prikupila tek desetinu planirane svote novca. Teško da je uteha to što "lider Zapadnog Balkana" nije usamljen u poteškoćama pozajmljivanja novca putem obveznica.
Zapravo, velik broj država se nalazi u sličnim nevoljama, posebno manje razvijene zemlje koje su unazad pet-šest godina, koristeći se dugim periodom istorijski rekordno jeftinog novca, intenzivno pozajmljivale u nameri da podstaknu rast.
Inflacija uvećava kamate
No, vremena se menjaju, visoka inflacija, nezabeležena još od "naftne krize osamdesetih godina prošlog veka", prinudila je Federalne rezerve, centralnu banku Sjedinjene Američke Države, da otpočne uvećavanje referentne kamatne stope. Istovremeno Evropska centralna banka prestaje sa otkupom obveznica privatnih kompanija kako bi krajem leta i sama počela da uvećava osnovne kamate.
Već prvi potezi najznačajnih centralnih banaka učinili su da započne rast kamata pri svim formama kreditiranja. Pitanje je može li se i zamisliti koliko će poskupeti pozamljivanje novca ako do kraja godine u FED-u, američkoj centralnoj banci, planiraju da još četiri puta uvećaju kamatu. Dodajmo, uz sve to, i da će period rasta trajati i naredne dve sezone.
Srbija je još krajem prošle godine osetila promene na finansijskom tržištu. Početkom ove, prodaja obveznica dvogodišnje ročnosti nije uspela u celosti da se realizuje ni nakon čak četiri izlaska na berzu. Međutim, u drugoj polovini aprila stvari su počele da se dodatno pogoršavaju.
Više da bi "opipala" stanje na finansijskom tržištu, država je 19. aprila emitovanjem obveznica dvogodišnje ročnosti pokušala da pribavi minimalnih pet milijardi dinara. Međutim, usledilo je iznenađenje - interesovanja je bilo samo za 1,6 milijardi i to po 2,95 odsto kamate, što je za procentni poen više od kamate pre godinu dana.
Novac sve skuplji
Gotovo u isto vreme, Hrvatska, za čiju ekonomiju bi se teško moglo reći da je uspešnija od srpske, realizuje obveznice desetogodišnje ročnosti. Mada je kamata u odnosu na 12 meseci ranije sa 0,8 skočila na 2,95 odsto, naši susedi su prezadovoljni procenjujući da su novac pozajmili po još uvek prihvatljivoj ceni.
Po ugledu na komšije i Srbija je pokušala da emitovanjem državnih hartija nominovanih u evru i na rok od 25 godina, pozajmi 150 miliona. Međutim, investitori su po kamati od 2,5 odsto pozajmili samo 6,9 miliona, dok je bilo spremnosti da se pozajmi još 12,5 miliona evra po kamati od 3,75 odsto. Ali, za pozajmljivanje čak 125 miliona evra nije uopšte bilo zainteresovanih.
Izvesno je da će biti sve teže i sve skuplje pozajmljivati na finansijskom tržištu. Problem je što na naplatu pristižu obveznice uzete prethodnih sezona, zbog čega je Srbija planirala da novim obveznicama posudi još 3,5 milijardi evra. U "normalnim" prilikama, to je rutinska praksa, ali u današnjem svetu, uplašenom inflacijom i sukobom u Ukrajini, postaje problem koji dužniku lako može da se obije o glavu.
Stalniji mehanizmi
Predsednik Vučić teško da ima veće koristi od toga što je, kako je sam izjavio, uočio problem. Nagovestio je da bi ubuduće Srbija mogla da izvesno vreme pređe na direktno, a ne preko tržišta, ugovaranje kredita kojima bi otplaćivala pristižuće obaveze. Među stručnjacima je njegov plan ocenjen kao delom iznuđen, pri čemu je primećeno da se direktnom pogodbom zaobilazi tržišna konkurencija. Rezultat je viša kamata.
Istovremeno su se čuli i predlozi da bi država mogla da proda deo akcija u javnim preduzećima, pre svega u Telekomu i EPS-u, ali tako da održi većinsko vlasništvo. Na taj način bi mogla da pribavi više stotina miliona evra i za toliko da umanji visinu direktno ugovorenih kredita. Međutim, prodajom se jednokratno pribavlja novac, a nama svake od dve naredne godine na naplatu pristiže otprilike 3,5 milijardi evra. Potrebni su nam stalniji mehanizmi od jednokratne prodaje.
Restrukturiranje dugova
Zaduživanje pomoću obveznica bilo je idealno rešenje za države slične Srbiji po visokom spoljnotrgovinskom deficitu i relativno visokom budžetskom deficitu. Međutim, sada ova praksa iz meseca u mesec postaje sve skuplja i gubi privlačnost.
Na teška vremena ukazala je i predsednica MMF Kristalina Georgijeva, istakavši da su samo u poslednjih mesec dana investitori iz državnih hartija od vrednosti povukli 14 milijardi dolara, od toga 13 milijardi sa takozvanih rastućih tržišta. Epilog je da je čak 65 odsto nerazvijenih država u poslednjih nekoliko meseci došlo u situaciju da neće moći da vraća dugove ukoliko im se obaveze ne restrukturiraju.
Posle neuspešnih emisija obveznica u poslednja četiri meseca, može se postaviti pitanje hoće li i Srbija biti prinuđena da od poverilaca zatraži restrukturiranje svojih obaveza.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 62
Лиманац
aufiderzen
Au
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar