
Hoće li Srbija morati da prodaje EPS i Telekom kako bi vratila dugove?
Interesovanje za srpske obveznice je toliko opalo da se dovodi u pitanje sposobnost vraćanja pristižućih zaduženja.

Foto: 021.rs
Iz tog razloga, od finansijskih stručnjaka mogu se čuti i predlozi da se deo novca pribavi prodajom dela državnog vlasništva u javnim preduzećima.
Situacija na finansijskom tržištu postaje dramatična po Srbiju - interesovanje za srpskim obveznicama je toliko opalo da je tokom aprila država jedva prikupila tek desetinu planirane svote novca. Teško da je uteha to što "lider Zapadnog Balkana" nije usamljen u poteškoćama pozajmljivanja novca putem obveznica.
Zapravo, velik broj država se nalazi u sličnim nevoljama, posebno manje razvijene zemlje koje su unazad pet-šest godina, koristeći se dugim periodom istorijski rekordno jeftinog novca, intenzivno pozajmljivale u nameri da podstaknu rast.
Inflacija uvećava kamate
No, vremena se menjaju, visoka inflacija, nezabeležena još od "naftne krize osamdesetih godina prošlog veka", prinudila je Federalne rezerve, centralnu banku Sjedinjene Američke Države, da otpočne uvećavanje referentne kamatne stope. Istovremeno Evropska centralna banka prestaje sa otkupom obveznica privatnih kompanija kako bi krajem leta i sama počela da uvećava osnovne kamate.
Već prvi potezi najznačajnih centralnih banaka učinili su da započne rast kamata pri svim formama kreditiranja. Pitanje je može li se i zamisliti koliko će poskupeti pozamljivanje novca ako do kraja godine u FED-u, američkoj centralnoj banci, planiraju da još četiri puta uvećaju kamatu. Dodajmo, uz sve to, i da će period rasta trajati i naredne dve sezone.
Srbija je još krajem prošle godine osetila promene na finansijskom tržištu. Početkom ove, prodaja obveznica dvogodišnje ročnosti nije uspela u celosti da se realizuje ni nakon čak četiri izlaska na berzu. Međutim, u drugoj polovini aprila stvari su počele da se dodatno pogoršavaju.
Više da bi "opipala" stanje na finansijskom tržištu, država je 19. aprila emitovanjem obveznica dvogodišnje ročnosti pokušala da pribavi minimalnih pet milijardi dinara. Međutim, usledilo je iznenađenje - interesovanja je bilo samo za 1,6 milijardi i to po 2,95 odsto kamate, što je za procentni poen više od kamate pre godinu dana.
Novac sve skuplji
Gotovo u isto vreme, Hrvatska, za čiju ekonomiju bi se teško moglo reći da je uspešnija od srpske, realizuje obveznice desetogodišnje ročnosti. Mada je kamata u odnosu na 12 meseci ranije sa 0,8 skočila na 2,95 odsto, naši susedi su prezadovoljni procenjujući da su novac pozajmili po još uvek prihvatljivoj ceni.
Po ugledu na komšije i Srbija je pokušala da emitovanjem državnih hartija nominovanih u evru i na rok od 25 godina, pozajmi 150 miliona. Međutim, investitori su po kamati od 2,5 odsto pozajmili samo 6,9 miliona, dok je bilo spremnosti da se pozajmi još 12,5 miliona evra po kamati od 3,75 odsto. Ali, za pozajmljivanje čak 125 miliona evra nije uopšte bilo zainteresovanih.
Izvesno je da će biti sve teže i sve skuplje pozajmljivati na finansijskom tržištu. Problem je što na naplatu pristižu obveznice uzete prethodnih sezona, zbog čega je Srbija planirala da novim obveznicama posudi još 3,5 milijardi evra. U "normalnim" prilikama, to je rutinska praksa, ali u današnjem svetu, uplašenom inflacijom i sukobom u Ukrajini, postaje problem koji dužniku lako može da se obije o glavu.
Stalniji mehanizmi
Predsednik Vučić teško da ima veće koristi od toga što je, kako je sam izjavio, uočio problem. Nagovestio je da bi ubuduće Srbija mogla da izvesno vreme pređe na direktno, a ne preko tržišta, ugovaranje kredita kojima bi otplaćivala pristižuće obaveze. Među stručnjacima je njegov plan ocenjen kao delom iznuđen, pri čemu je primećeno da se direktnom pogodbom zaobilazi tržišna konkurencija. Rezultat je viša kamata.
Istovremeno su se čuli i predlozi da bi država mogla da proda deo akcija u javnim preduzećima, pre svega u Telekomu i EPS-u, ali tako da održi većinsko vlasništvo. Na taj način bi mogla da pribavi više stotina miliona evra i za toliko da umanji visinu direktno ugovorenih kredita. Međutim, prodajom se jednokratno pribavlja novac, a nama svake od dve naredne godine na naplatu pristiže otprilike 3,5 milijardi evra. Potrebni su nam stalniji mehanizmi od jednokratne prodaje.
Restrukturiranje dugova
Zaduživanje pomoću obveznica bilo je idealno rešenje za države slične Srbiji po visokom spoljnotrgovinskom deficitu i relativno visokom budžetskom deficitu. Međutim, sada ova praksa iz meseca u mesec postaje sve skuplja i gubi privlačnost.
Na teška vremena ukazala je i predsednica MMF Kristalina Georgijeva, istakavši da su samo u poslednjih mesec dana investitori iz državnih hartija od vrednosti povukli 14 milijardi dolara, od toga 13 milijardi sa takozvanih rastućih tržišta. Epilog je da je čak 65 odsto nerazvijenih država u poslednjih nekoliko meseci došlo u situaciju da neće moći da vraća dugove ukoliko im se obaveze ne restrukturiraju.
Posle neuspešnih emisija obveznica u poslednja četiri meseca, može se postaviti pitanje hoće li i Srbija biti prinuđena da od poverilaca zatraži restrukturiranje svojih obaveza.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Procurio dokument Ilona Maska: Tviter sada vredi upola manje nego kada ga je on kupio
27.03.2023.•
0
Vrednost kompanije Tviter manja je od polovine iznosa koji Ilon Mask platio kada ju je 2022. godine kupio.
Auto-gas čistiji od ostalih goriva, ali mu država ne ograničava cenu: Akcize uvećane čak 169 odsto
27.03.2023.•
0
Na spisku cena derivata koje se svakih sedam dana menjaju, već godinu dana izostaje cena auto-gasa ili tečnog naftnog gasa - TNG.
Bankarski problemi guraju svet u novu inflaciju
27.03.2023.•
0
Kako bi sprečila dalji kolaps banaka, Federalne rezerve su pristale da preuzmu trošak isplate svih depozita, osiguranih i neosiguranih, za šta je potrebno oko 900 milijardi dolara.
Da li je crnogorski recept za obaranje inflacije dobar i da li bi mogao da se primeni u Srbiji?
26.03.2023.•
6
Cene ne divljaju samo u Srbiji, a crnogorska vlada rešila je da se uhvati ukoštac sa poskupljenjima tako što će da kreira "antiinflacionu korpu", odnosno da ograniči cene 25 proizvoda.
Plate u Srbiji i regionu: Ispred Makedonije i BiH, za Slovenijom zaostajemo 700 evra
26.03.2023.•
18
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna januarska plata u Srbiji ove godine bila je 82.769 dinara.
Luksemburžani najbogatiji građani EU, Bugari i Slovaci najsiromašniji
26.03.2023.•
3
Poslednji izveštaj Evrostata pokazuje da su Luksemburžani i dalje najbogatiji građani Evropske unije, sa kupovnom moći 2,5 puta većom od proseka od svih drugih zemalja članica Unije.
Četiri stvari koje treba da znate pre nego što podignete stambeni kredit
26.03.2023.•
0
Svaki kredit koji podižete kod banke treba da bude dobro "odmeren", tj. da dobro procenite da li će vam isti rešiti neki finansijski izazov ili će vam stvoriti dodatni problem.
Borba protiv sive ekonomije: Olakšice kada su u pitanju parafiskalni nameti
25.03.2023.•
3
Šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon kaže da je obim sive ekonomije znatno umanjen u poslednjih pet godina.
Cena kukuruza u padu za 12,4, a pšenice za 6,6 odsto
25.03.2023.•
2
Ponderisana cena kukuruza ove nedelje bila je 22,75 dinara za kilogram bez PDV što je nedeljeni pad od 12,4 posto, a pšenice 24,5 dinara što je manje za 6,6 procenata u odnosu na nedelju dana pre.
Demostat: Srbija pregovara o gasu iz Azerbejdžana
25.03.2023.•
6
Srbija pregovara sa partnerima iz Azerbejdžana o količini i cenama gasa koji će dobijati preko gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, potvrdili su za Demostat u Ministarstvu rudarstva i energetike.
Od kriptovaluta do pokvarenog interneta i pada poverenja – izdvajamo iz rasporeda Dana komunikacija
24.03.2023.•
0
Objavljen je raspored popularnog festivala kreativnosti i komunikacija, a teme o kojima će raspravljati stručnjaci su nikad aktuelnije.
Dizel pojeftinio za dva dinara, benzin poskupeo isto toliko
24.03.2023.•
10
Objavljene su nove maloprodajne cene goriva u Srbiji, koje će važiti do 31. marta.
Tomašević: EPS na putu energetske tranzicije planira investicije od 8,5 milijardi evra
23.03.2023.•
4
Energetska tranzicija je neminovna i Elektroprivreda Srbije (EPS) na tom putu planira investicije od 8,5 milijardi evra do 2035. godine, rekao je vršilac dužnosti direktora EPS Miroslav Tomašević.
Ovo su zemlje u kojima su građani Srbije trošili najviše novca
23.03.2023.•
6
Srbija je prošle godine od turizma imala prihod od 2,48 milijarde evra, od čega je 2,1 milijarda tih prihoda došla iz Evrope, od čega iz zemalja EU 979 miliona evra.
Za penzionerske kartice se za nedelju dana prijavilo 370.000 penzionera
23.03.2023.•
11
Za prvih nedelju dana za penzionerske kartice se prijavilo 370.000 korisnika.
Mali sa predstavnicima MMF-a: Javne finansije stabilne, a javni dug pod kontrolom
23.03.2023.•
11
Srpske javne finansije su stabilne, prvi kvartal je završen sa pozitivnim indikatorima, a javni dug je u potpunosti pod kontrolom, izjavio je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Objavljen spisak 50 zanimanja i zarada u Nemačkoj
23.03.2023.•
4
Godinama unazad Nemačka važi za jednu od najjačih ekonomija. Zato i ne čudi što najveći broj građana iz balkanskog radnog basena odlazi upravo tamo da radi.
Poljoprivrednici Stiga od ministarke tražili da nađe kupca za više od milion tona pšenice
22.03.2023.•
5
Poljoprivrednici Stiga zatražili su u večerašnjem razgovoru sa ministarkom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Jelenom Tanasković da nađe kupca za više od milion tona pšenice.
Misija MMF u Beogradu od sutra do 5. aprila
22.03.2023.•
4
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sutra, u četvrtak, počinje razgovore sa zvaničnicima Srbije o tekućem stendbaj aranžmanu.
Nafta na svetskom tržištu sve jeftinija: Da li će to uticati na cene u Srbiji?
22.03.2023.•
25
Bankarske turbulencije u Americi prošle nedelje uticale su na veći pad cene nafte na svetskim berzama.
Er Srbija u potrazi za novim strateškim partnerom - od Abu Dabija do Dohe
22.03.2023.•
7
Prilikom nedavne posete Dohi Aleksandar Vučić je predložio tamošnjim šeicima, vlasnicima Katar Ervejza, da vide kakve su mogućnosti da njihova avikompanija uđe u poslovnu saradnju sa Er Srbijom.
Komentari 62
Лиманац
aufiderzen
Au
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar