Kako živeti uz sušu? Sejati druge useve, cisternama prikupljati kišnicu
Nije dovoljno da se konstatuje kako suša i manjak vode postaju naša svakodnevica, potrebno je uobičajene aktivnosti i stil života prilagoditi promenjenim okolnostima.
Foto: 021.rs
Evropski metereolozi su potvrdili da je leto koje ističe bilo najtoplije unazad 70 godina, detaljnija analiza pokazaće je li ovogodišnja suša bila i najveća na Starom kontinentu unazad pet vekova. Za sada naučnici potvrđuju da je među pet najvećih, pri čemu je čak 47 odsto evropske teritorije na metereološkoj mapi bilo obojeno crvenom bojom, što znači da je vladao deficit vode.
Ružičasta boja na dodatnih 17 odsto ukazuje na sušu. Mada je jara poslednjih decenija postala češća, u Srbiji je prvi put zabeležena suša u dve uzastopne godine.
Pakao nije iznenađenje
Teško bi se, međutim, moglo reći da je ovoletnji pakao iznenađenje. Kao izrazite suše vode se 2017. i 2012. godine, dok je u međuvremenu bilo i pet sezona sa tek nešto manje prekomerne toplote. Statistička analiza metereoloških podataka za period 1951-2011. godine jasno pokazuje da je prosečna temperatura u stalnom i ne baš malom porastu. Tokom letnjih meseci (jun, juli, avgust) porast maksimalne dnevne temperature iznosio je od 0,25 do 0,3 stepena Celzijusa na svaku deceniju. Dakle, u novom milenijumu najviša dnevna temperatura letnjeg dana je u proseku viša za 1,5 do 1,8 stepeni nego što je bila u prvoj posleratnoj dekadi.
Rast maksimalne dnevne temperature je izraženiji zimi (decembar, januar, februar) i iznosi 0,4 do 0,6 stepeni Celzijusa po dekadi. Znači da je maksimalna dnevna temperatura povišena za 2,4 do čak tri stepena. Kada se zna za ovaj podatak onda ne predstavlja iznenađenje da je padavina, a naročito snega sve manje. Upravo ovaj poslednji manjak je i doveo do ovogodišnje suše čiji je samo najvidljiviji deo bio od sredine juna do poslednje dekade avgusta.
Počelo je sa zimskom sušom, odnosno potpunim izostankom snega, time i drastično umanjenim prilivom padavina u reke što je stvorilo ogroman deficit vode u celoj Evropi tokom ovog leta. Zapravo, sve su češće godine u kojima je istovremeno i suša i deficit vode.
Sve manje padavina
Ako se ponovo pozovemo na statističku obradu podataka koju je obavio Republički hidrometereološki zavod Srbije, ni objedinjavanje dve nevolje u istoj sezoni nije iznenađenje. Analiza ističe i stalno umanjenje padavina kao izrazito obležje Srbije u proteklom periodu. Tako u zapadnim regionima Vojvodine poslednjih sezona po kvadratnom metro padne, u proseku, 45 litara manje nego 60 godina ranije, dok je u severoistočnim predelima umanjenje 70 litara. Dakle, ni manjak vode ne bi smeo da nas previše iznenađuje, kao ni to da suša postaje deo naše svakodnevice.
Posledice i suše i manjka vode, po pravilu, najviše se ispolje u poljoprivredi. Kako je umanjenje izraženije u vegetacionom periodu, biljke nemaju dovoljno vode za neophodan razvoj. Posebno stradaju usevi koji se seju u proleće i imaju dosta kraći razvojni period. Kukuruz, soja, krmni usevi i suncokret su baš takve biljke i stoga od suše stradaju više nego usevi zimi.
Foto: Pixabay
Jari usevi stradali
Stručnjaci novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo procenili su da će ovogodišnji rod kukuruza, inače najzastupljenije biljke u setvi kod nas, pa je proletos zasejana na čak 970.000 hektara. Rod će biti manji i za 50 odsto u odnosu na prosečnu sezonu, pa se iščekuje prosečan prinos od tek 3,5 tone po hektaru, odnosno 3,4 miliona tona ukupno. Teško da zadovoljava i domaće potrebe od gotovo 3,8 miliona tona. Podsetimo se, u protekle dve decenije prosečan prinos je iznosio otprilike 7,5 miliona tona i u inostranstvo godišnje smo plasirali po 3,5 miliona tona.
Očekuje se da će prinos soje biti manji barem za 20 odsto, koliko otprilike i kod šećerne repe, dok je suncokret otporniji na manjak vlage i prinos će biti umanjen za cirka 12 odsto. Mnogo više je nastradalo krmno bilje, baš kao i pojedino povrće, poput paradajza i krompira. Na žestokoj vrelini i krave manje jedu, pa je i prinos mleka umanjen za cirka 1.000 litara po grlu.
Rani hibridi
Kao retko kada ovog leta bio je izražen i manjak vode. Pouka je jasna, podjednako je važno uporedo se boriti i protiv suše i protov deficita vode. Reč je o bitnim promenama karakteristika ovog podneblja i potrebno je da se društvo u celini, posebno vlast koja upravlja javnom imovinom i državnim prihodima, suoči sa novim izazovom. Dragocen je svaki pojedinačan doprinos običnog čoveka, ali i njegovi napori davaće ograničene efekta ako društvo ne preuzme na sebe svoj deo obaveza.
Foto: Pixabay
Poređenje sa Mađarskom, gde se suša javlja kada i u Srbiji, pokazuje da se ne male uštede postižu sejanjem sorti ranijih faza zrenja, FAO 300 i 400, dok naš seljak još uvek forsira hibride FAO 500 i FAO 600 koji u prosečnoj godini daju za gotovo 1,5 tonu bolji prinos. Međutim, tokom suše pad prinosa je kod ranih hibrida za 50 odsto manji nego što je pad prinosa kod kukuruza srednje faze zrenja. No, koliko je ovogodišnja suša bila žestoka pokazuje upravo slučaj mađarskih paora, koji su zbog suše na oko 400.000 hektara morali da, usled izostanka oplodnje, time i klipa, stabljike poseku i tako ostanu bez prinosa.
Navodnjavanje daje rezultate, ali je to skupa i mera koja zahteva dosta ulaganja i troši mnogo energije. Stav domaćih stručnjaka je da se koristi pre svega za voćarstvo, povrtarstvo i uzgoj semenskog bilja, pri čemu je važno da u masovnoj upotrebi budu sistemi za zalivanje koji racionalno troše vodu.
Najvažnija je uloga države
Posle ovogodišnjeg manjka vode neosnovano je iščekivati još veći deficit kako bi se društvo definitivno opredelilo za štedljiviju upotrebe vode. Prosečni stanovnik Srbije dnevno koristi oko 140 litara vode, od čega 27 odsto odlazi na potrebe toaleta, dodatnih 37 odsto na tuširanje i kupanje. Postoje racionalniji tuševi i wc šolje, u Nemačkoj počinju da vodu, nakon kupanja, filtriraju tako da je upotrebljiva za zalivanje bašte ili toalet.
Racionalnost je naročito značajna kod navodnjavanja, ali će količina iz rečnog toka privremeno izmeštene vode biti pod sve većim ograničenjem, jer se i protok evropskih reka kontinuirano smanjuje, pa se procenjuje da će Dunav za jedan vek nositi i do 15 odsto manje vode nego danas. Stoga ne mali broj stručnjaka zagovara plansku i sistemsku izgradnju rezervoara za kišnicu u kojima bi se čuvala napadana voda.
Svakako da svaki pojedinac, pogotovo lično zainteresovan, može dati određen doprinos u prilagođavanju nailazećem sušnom i bezvodnom vremenu. Ipak, da bi se izveli bazični poslovi i da bi se koordinisali pojedinačni napori neophodno je da država ne samo podstiče već i da započne sa aktivnostima na ovom planu. Poseban problem su ustaljeni tehnološki postupcima kojima se utroši "brdo" energije. Primera radi, za proizvodnju jednog automobila neophodno je čak 400.000 litara dragocene tečnosti, dok se 100 litara utoši za samo kilogram papira. Tokom reciklaže stare hartije za kilogram novog papira neophodno je deset puta manje, tek deset litara.
Kadija te tuži, kadija ti sudi
Uspeh u borbi sa prirodnim nepogodama podrazumeva i borbu ekonomskim merama, odnosno osiguranjem za slučaj štete. Za početak, država Srbija bi morala da službu osiguranja reformiše prema evropskim kanonima, dakle da odvoji službu za procenu štete od osiguravajućeg društva. Kao nasleđe socijalističkih vremena, u Srbiji i danas, 22 godine nakon promena, procenu štete obavlja sama osiguravajuća kuća. Praktično, visinu odštete određuje onaj ko isplaćuje štetu.
Situacija "kadija te tuži, kadija ti sudi" je osnovni razlog zašto poljoprivrednici malo osiguravaju, a državni podsticaji za osiguranje useva i stoke umesto da pomažu seljaku zapravo je transfer novca od države prema osiguravajućoj kući. Posle letnje suše, pravi je trenutak da se reformiše sistem osiguranja u Srbiji kao prvi korak da se seljak protiv zla koje mu sve više preti počne nositi i ekonomskim merama.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mladi sa prosečnom platom od 60.000 teško da mogu da kupe stan, kako bi država mogla da im pomogne?
20.04.2024.•
0
Među kupcima nekretnina u zemlji je sve više mladih - onih koji imaju stalan, dobro plaćeni posao.
Gejming industrija Srbije u 2023. zaradila 175 miliona evra
19.04.2024.•
0
Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA).
Serijska proizvodnja električnih automobila u Kragujevcu od oktobra?
19.04.2024.•
2
Kompanija Stelantis počela je u fabrici u Kragujevcu probnu proizvodnju automobila na električni pogon, dok bi serijska proizvodnja mogla da startuje u oktobru.
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
6
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
17
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
EPS: Netačne informacije o visokim platama članova Nadzornog odbora, nemaju veze s realnošću
18.04.2024.•
7
Elektroprivreda Srbije (EPS) demantovala je danas informaciju o visokim zaradama članova Nadzornog odbora (NO) objavljene u medijima.
Sindikat EPS-a: Plate članova Nadzornog odbora 20.000 evra
18.04.2024.•
22
Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) dobijaju mesečnu nadoknadu od po 20.000 evra.
Gas od 1. maja za privredu jeftiniji oko 15 odsto
18.04.2024.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je danas da od 1. maja nema više subvencionisane cene gasa, kao i da će gas za privredu pojeftiniti za oko 15 odsto.
U Nemačkoj se gotovina sve češće podiže drugačije - na kasi
17.04.2024.•
3
Podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj.
Ne gubite mušterije jer primate samo gotovinu
16.04.2024.•
0
U okviru POS karavana, više od 1000 preduzetnika iz Novog Sada ima priliku da se informiše o svim benefitima bezgotovinskog plaćanja.
Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
16.04.2024.•
25
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Raspisan javni poziv za subvencije za priplodna grla
15.04.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla, koji će biti otvoren do 15. maja.
"Tesla" otpušta više od deset odsto radnika
15.04.2024.•
3
Kompanija "Tesla" otpustiće više od 10 odsto zaposlenih koji rade na proizvodnji električnih automobila.
Digital Day 2024: Oblikujte budućnost veštačke inteligencije
15.04.2024.•
0
Konferencija "Digital Day 2024" održaće se 21. maja u Domu omladine Beograda.
Da li je inflacija zaista pobeđena?
14.04.2024.•
8
Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je pad i u martu je došla do pet odsto, nakon 5,6 odsto u februaru.
Globalni rast će ove godine verovatno usporiti
14.04.2024.•
0
Globalni rast će verovatno usporiti ove godine, pokazuju prognoze vodećih svetskih banaka koje su u 2024. najavile smanjenje kamata, javlja Rojters.
U 39 zemalja sveta prošle godine proizvedeno 93 miliona vozila, najviše u Kini
14.04.2024.•
0
U svetu je prošle godine, u 39 zemalja, proizvedeno 93,54 miliona automobila i lakih komercijalnih vozila, a najveći svetski proizvođač bila je Kina sa 30,16 miliona vozila.
Zimbabve uveo novu nacionalnu valutu - "zlatni" dolar
14.04.2024.•
5
Guverner centralne banke Zimbabvea naveo je da ga brine kako bi porast kursa nove valute te zemlje u odnosu na dolar mogla da podstakne deflaciju.
Objavljen prvi tender za projekat "Expo 2027"
13.04.2024.•
5
Prvi tender za projekat EXPO 2027, za stambeni kompleks u blizini budućeg Nacionalnog stadiona, objavljen je u petak na Portalu javnih nabavki.
Komentari 7
Joska
Gnjurac
Nije toliki problem izbor hibrida, nego prosto, biljke bez vode ne rastu, a još manje rastu kad je vrlo visoka temperatura.
Hm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar