Za budućnost Srbije... u mraku: Sujetna vlast vodi nas u nestašicu para za subvencionisanje struje

Predsednik Vučić je nedavno najavio uvođenje posebnog poreza za kompanije koje su ekstraprofitirale u energetskoj krizi, ali država sada odustaje od plana da na ovaj način prikupi novac.
Za budućnost Srbije... u mraku: Sujetna vlast vodi nas u nestašicu para za subvencionisanje struje
Foto: 021.rs

Taj novac, barem kako je bio plan, išao bi za subvencionisanje preskupih energenata. 

Kada na poslednjoj sednici Skupštine Srbije nije prošao predlog takozvanog "energetskog ekstraporeza" u delu javnosti dogodilo se uznemirenje. Predstavnik iz opozicionih klupa kratko i temeljito je obrazložio predlog, no skupštinska većina nije uvažila argumentaciju. 
 
Premijerka Ana Brnabić je lakonski rekla da država neće uvoditi porez na neto dobit firmama koje su ekstraprofitirale u uslovima enormno uvećanih cena energenata.
Svi uvode ekstraporez
 
Ako se zna da vanredan budžetski prihod uvode bukvalno sve evrounijske države, pa još i da je i predsednik Vučić pre dva meseca eksplicitno najavio sličan potez, odustajanje države iznenađuje. Tim više se još ne može ni naslutiti kraj perioda sa cenama energenata naraslim do nebesa. 
 
Dodatno prikupljanje novca u budžetu svim državama služi kao izvor iz koga se vanredno subvencionišu troškovi podivljalih cena struje, gasa, peleta... Međutim, kako Srbija neočekivano odustaje od prihoda čija je logična namena baš za subvencije pre svega siromašnijih slojeva stanovništva, građani i privrednici su počeli da strahu da država kani prvo da smanji potom i da ukinu podršku u umanjivanju vanredno naraslih energetskih troškova.
 
Nija lako u standardnim budžetskim prihodima naći prostor i za ne male izdatke energetskih subvencija. Toga su svi svesni, pa se nameti ove vrste uvode širom Starog kontinenta, a svaka država, primereno privrednoj strukturi i udelima pojedinih goriva u ukupnoj energetskoj potrošnji, određuje tehniku oporezivanja. U Sloveniji su odlučili da oporezuju samo firme iz energetske branše, tako što se firmama oduzima sav prihod nastao prodajom struje na domaćem tržištu iznad cene od 180 evra po megavat času. 
 
Što se tiče gasnih firmi, kod njih se dopušteni profit ove sezone limitira na najviši godišnji profit iz perioda 2018-2022. godine, uvećan za 20 osto. Sve iznad toga planirano je da se slije u državnu kasu. Za specifične slučajeve proizvođača struje iz malih gasnih pogona, snage do 500 kilovata, čiji je cilj da se smanji potražnja u vršnoj potrošnji, predviđeni su izuzeci.
 
Primer Slovenije i Hrvatske
 
Hrvatska se opredelila da oporezuje sve kompanije čiji je prihod veći od 40 miliona evra. Tehnika oporezivanja je da se od ovogodišnjeg prihoda oduzme najveći godišnji prihod iz perioda 2018-2021. I na preostalu svotu naplati 33 odsto vanrednog poreza.
 
I dok ceo normalan svet oštro oporezuje upravo one koji su imali ekstrazaradu zahvaljujući sticaju globalnih neprilika i ratova, bez sopstvene pameti i umeća, Srbija odustaje od namere, te će se dalje subvencije, ako ih bude, opet plaćati iz standardnog budžeta, oporezivanjem svih građana i kompanija. Ne vidi se razlog za ovakvo ponašanje naprednjačke vlasti, sem, možda, što Vučićevoj četi ne pada na pamet da glasa za zakon koji je u javnosti omiljen i pre nego što se pojavio, a na osnovu predloga iz opozicije.
 
U Srbiji ima itekako osnova za naknadno oporezivanje. Nije mali broj kompanija koje su se oslastile u aktuelnim energetskim vratolomijama. Osim NIS-a, čija je priroda posla takva da se itekako opario, ekstraprofiteri su i mnoge firme, baš najveći proiozvodni pogoni u Srbiji, veliki potrošači struje i gasa.
Ućarili veliki potrošači
 
Nacionalna naftna kompanija već godinama veoma dobro posluje i stalno je u vrhu rang lista najuspešnijih. U poslednjim sezonama godišnji profit se kretao oko 170 miliona evra, sem što je 2020. godine firma, usled pandemije i naglog pada cena i potrošnje goriva, zabeležila gubitak, dok je lane, zahvaljujući rastu cene u poslednjem kvartalu, dobit narasla na više od 260 miliona. Ove sezone iznosiće otprilike 700 miliona i zaista ima prostora i da država zadovolji iznenadne potrebe, ali i da kompaniji ostane dovoljno novca za intenzivna ulaganja u modernizaciju i širenje delatnosti.
 
Neočekivano velikih profitera ima i u kompanijama izvan energetske branše. Reč je o velikim potrošačima struje i gasa kojima država gotvo i da nije menjala cene energenata, dok su njihovi globalni konkurenti plaćali i trostruko uvećanu cenu. 
 
Reč je o kineskim kompanijma Ziđin Majning, Ziđin Kuper i HBIS. Prve dve bave se bakrom, treća je kupila smederevsku železaru i troše ogromne količine struje i gasa. Pri kupovini posrnulih srpskih preduzeć sa Vladom Srbije su postigle dogovor o fiksnoj ceni struje i gasa, primetno ispod nabavne cene. Ovi uslovi nisu menjani čak ni u periodu ekstremno naraslih cena na evropskom tržištu.
 
Osnov ekstrazarade
 
Tako je Ziđin majning, što je novo ime za nekadašnji RTB Bor, ove sezone naglo uvećao proizvodnju koncetrata bakra, što je tehnološka operacija u kojoj je najveći trošak struja. Upravo je ona ove sezone više nego povoljna. Tako je profit sa pretprošlogodišnjih 72 miliona evra, lane narastao na 205 miliona.
 
Slično je i sa firmom Ziđin Kuper, što je novi rudnik bakra u neposrednom susedstvu, čiji je godišnji profit sa 26 miliona evra skočio na 300 miliona, dok je smederevski HBIS nakon 59 miliona lane ostvario 200 miliona evra profita.
 
Nije sporno da su zaposleni u svim ovim kompanijama prošle godine itekako vredno radili. No, osnov naglo uvećanih profita leži u izrazito niskim cenama gasa i struje koje im isporučuju državni distributeri. I zbog ovih popusta srpske energetske kompanije beleže minuse koje država pokriva novcem svih poreskih obveznika. 
 
Praktično, građani itekako doprinose profitu ovih kompanija. I zaista, bio bi red da ovakve kompanije država žešće oporezuju u vreme ekstrazarađivanja, pri čemu bi i kompanijama preostalo više nego dovoljno za solidne plate, znatna ulaganja i solidnu zaradu.
 
Svi bi dakle bili zadovoljni, ali poprilično sujetna vlast, ljutita što ih je opozicija pretekla, ne želi da povuče potez koristan i za građane i za vodeće ovdašnje kompanije.

Komentari 20

  • Mile rent-a mozak

    16.12.2022 19:39
    Naš mili Nostradamus rešio da otera Orvela u zaborav.
  • Samo otkazi redom

    16.12.2022 14:49
    u javnom sektoru
    Samo otkazi i tehnoloski viskovi u javnom sektoru, ukljucujuci i EPS ce rasteretiti budzet , i tako rasteretiti cenu struje za nas ostale koji ne radimo u javnom sektoru. Pa nece valjda obrnuto, nama koji od drzave ne dobijamo nista, da nam jos povecaju cenu struje ? A da one koji u javnom sektoru koji od zajednickih para jedini imaju korist dobijaju plate ,a nista ne rade, zbog njih nama da povecaju cenu struje . Glasam za svakog ko ce nasim parama da raspolaze tako da prvo reze plate i otpusta javni sektor, kad para zafali. I da , da nebi mnogo razmisljali hoce li vlast da radi svoj posao kako treba, povecaju li cenu struje za 1 dinar, slede demonstracije i blokade puteva.
  • Anonimus

    16.12.2022 14:05
    Odličan prilog u pravi čas, čestitke autoru i portalu 021.rs!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.