Za budućnost Srbije... u mraku: Sujetna vlast vodi nas u nestašicu para za subvencionisanje struje
Predsednik Vučić je nedavno najavio uvođenje posebnog poreza za kompanije koje su ekstraprofitirale u energetskoj krizi, ali država sada odustaje od plana da na ovaj način prikupi novac.
Foto: 021.rs
Taj novac, barem kako je bio plan, išao bi za subvencionisanje preskupih energenata.
Kada na poslednjoj sednici Skupštine Srbije nije prošao predlog takozvanog "energetskog ekstraporeza" u delu javnosti dogodilo se uznemirenje. Predstavnik iz opozicionih klupa kratko i temeljito je obrazložio predlog, no skupštinska većina nije uvažila argumentaciju.
Premijerka Ana Brnabić je lakonski rekla da država neće uvoditi porez na neto dobit firmama koje su ekstraprofitirale u uslovima enormno uvećanih cena energenata.
Svi uvode ekstraporez
Ako se zna da vanredan budžetski prihod uvode bukvalno sve evrounijske države, pa još i da je i predsednik Vučić pre dva meseca eksplicitno najavio sličan potez, odustajanje države iznenađuje. Tim više se još ne može ni naslutiti kraj perioda sa cenama energenata naraslim do nebesa.
Dodatno prikupljanje novca u budžetu svim državama služi kao izvor iz koga se vanredno subvencionišu troškovi podivljalih cena struje, gasa, peleta... Međutim, kako Srbija neočekivano odustaje od prihoda čija je logična namena baš za subvencije pre svega siromašnijih slojeva stanovništva, građani i privrednici su počeli da strahu da država kani prvo da smanji potom i da ukinu podršku u umanjivanju vanredno naraslih energetskih troškova.
Nija lako u standardnim budžetskim prihodima naći prostor i za ne male izdatke energetskih subvencija. Toga su svi svesni, pa se nameti ove vrste uvode širom Starog kontinenta, a svaka država, primereno privrednoj strukturi i udelima pojedinih goriva u ukupnoj energetskoj potrošnji, određuje tehniku oporezivanja. U Sloveniji su odlučili da oporezuju samo firme iz energetske branše, tako što se firmama oduzima sav prihod nastao prodajom struje na domaćem tržištu iznad cene od 180 evra po megavat času.
Što se tiče gasnih firmi, kod njih se dopušteni profit ove sezone limitira na najviši godišnji profit iz perioda 2018-2022. godine, uvećan za 20 osto. Sve iznad toga planirano je da se slije u državnu kasu. Za specifične slučajeve proizvođača struje iz malih gasnih pogona, snage do 500 kilovata, čiji je cilj da se smanji potražnja u vršnoj potrošnji, predviđeni su izuzeci.
Primer Slovenije i Hrvatske
Hrvatska se opredelila da oporezuje sve kompanije čiji je prihod veći od 40 miliona evra. Tehnika oporezivanja je da se od ovogodišnjeg prihoda oduzme najveći godišnji prihod iz perioda 2018-2021. I na preostalu svotu naplati 33 odsto vanrednog poreza.
I dok ceo normalan svet oštro oporezuje upravo one koji su imali ekstrazaradu zahvaljujući sticaju globalnih neprilika i ratova, bez sopstvene pameti i umeća, Srbija odustaje od namere, te će se dalje subvencije, ako ih bude, opet plaćati iz standardnog budžeta, oporezivanjem svih građana i kompanija. Ne vidi se razlog za ovakvo ponašanje naprednjačke vlasti, sem, možda, što Vučićevoj četi ne pada na pamet da glasa za zakon koji je u javnosti omiljen i pre nego što se pojavio, a na osnovu predloga iz opozicije.
U Srbiji ima itekako osnova za naknadno oporezivanje. Nije mali broj kompanija koje su se oslastile u aktuelnim energetskim vratolomijama. Osim NIS-a, čija je priroda posla takva da se itekako opario, ekstraprofiteri su i mnoge firme, baš najveći proiozvodni pogoni u Srbiji, veliki potrošači struje i gasa.
Ućarili veliki potrošači
Nacionalna naftna kompanija već godinama veoma dobro posluje i stalno je u vrhu rang lista najuspešnijih. U poslednjim sezonama godišnji profit se kretao oko 170 miliona evra, sem što je 2020. godine firma, usled pandemije i naglog pada cena i potrošnje goriva, zabeležila gubitak, dok je lane, zahvaljujući rastu cene u poslednjem kvartalu, dobit narasla na više od 260 miliona. Ove sezone iznosiće otprilike 700 miliona i zaista ima prostora i da država zadovolji iznenadne potrebe, ali i da kompaniji ostane dovoljno novca za intenzivna ulaganja u modernizaciju i širenje delatnosti.
Neočekivano velikih profitera ima i u kompanijama izvan energetske branše. Reč je o velikim potrošačima struje i gasa kojima država gotvo i da nije menjala cene energenata, dok su njihovi globalni konkurenti plaćali i trostruko uvećanu cenu.
Reč je o kineskim kompanijma Ziđin Majning, Ziđin Kuper i HBIS. Prve dve bave se bakrom, treća je kupila smederevsku železaru i troše ogromne količine struje i gasa. Pri kupovini posrnulih srpskih preduzeć sa Vladom Srbije su postigle dogovor o fiksnoj ceni struje i gasa, primetno ispod nabavne cene. Ovi uslovi nisu menjani čak ni u periodu ekstremno naraslih cena na evropskom tržištu.
Osnov ekstrazarade
Tako je Ziđin majning, što je novo ime za nekadašnji RTB Bor, ove sezone naglo uvećao proizvodnju koncetrata bakra, što je tehnološka operacija u kojoj je najveći trošak struja. Upravo je ona ove sezone više nego povoljna. Tako je profit sa pretprošlogodišnjih 72 miliona evra, lane narastao na 205 miliona.
Slično je i sa firmom Ziđin Kuper, što je novi rudnik bakra u neposrednom susedstvu, čiji je godišnji profit sa 26 miliona evra skočio na 300 miliona, dok je smederevski HBIS nakon 59 miliona lane ostvario 200 miliona evra profita.
Nije sporno da su zaposleni u svim ovim kompanijama prošle godine itekako vredno radili. No, osnov naglo uvećanih profita leži u izrazito niskim cenama gasa i struje koje im isporučuju državni distributeri. I zbog ovih popusta srpske energetske kompanije beleže minuse koje država pokriva novcem svih poreskih obveznika.
Praktično, građani itekako doprinose profitu ovih kompanija. I zaista, bio bi red da ovakve kompanije država žešće oporezuju u vreme ekstrazarađivanja, pri čemu bi i kompanijama preostalo više nego dovoljno za solidne plate, znatna ulaganja i solidnu zaradu.
Svi bi dakle bili zadovoljni, ali poprilično sujetna vlast, ljutita što ih je opozicija pretekla, ne želi da povuče potez koristan i za građane i za vodeće ovdašnje kompanije.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
0
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
4
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
2
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
68
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Rukovodstvo Galenike: Nastavljaju se pregovori sa Štrajkačkim odborom
23.03.2024.•
1
Kompanija Galenika je saopštila da dogovor sa Štrajkaškim odborom nije postignut i da je dogovoreno da se pregovori nastave.
Komentari 20
Mile rent-a mozak
Samo otkazi redom
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar