Manija izgradnje LNG terminala
Politička odluka o napuštanju snabdevanja ruskim gasom umnogome je preorijentisala zemlje Evropske unije.
Foto: Pixabay
Do kraja sledeće godine se planira završetak čak 15 novi terminala za prihvat LNG brodova i transformaciju zaleđenog u tečni gas, zbirnog kapaciteta 70 milijardi kubika.
U nemačku luku na Baltiku Vilmašafen pristigao je norveški brod "Esperanca". Reč je o LNG tankeru koji, ujedno, poseduje i postrojenje za povraćaj plina iz zaleđenog u gasovito stanje i obavlja ulogu pokretnog terminala.
Prethodno je u Španiji tankovao američki tečni gas, dok ga je nemačka vlada zakupila u pokušaju da nadoknadi deo od oko 50 milijardi kubika, koliko je do nedavno iz Rusije stizalo svake godine. Ubuduće će ovim brodom-terminalnom godišnje pristizati sedam milijardi kubika plina, otprilike osam odsto potreba najrazvijenije evropske države.
Pokretni terminali
Do kraja godine i u luku Lubmin pristizaće još jedan brod-terminal, dok će sredinom januara i treća baltička luka Nemačke posedovati sličnu grdosiju. Njihov ukupan kapacitet iznosiće 20 milijardi kubika za 12 meseci, što je nedovoljno da u celosti zameni 45-50 milijardi kubika ruskog gasa. Stoga Berlin planira da do 2026. godine izradi i tri stalna postrojena za prihvat LNG brodova i povraćaj energenta iz zaleđenog u plinovito stanje.
U gotovo prekonoćnom preobražaju na nove tehnologije dopremanja i nove dobavljače gasa, Berlin nije usamljen. Prate ga, istom ili nešto sporijom brzinom, bezmalo sve evrounijske države. Jedini glasovi negodovanja čuju se iz Mađarske, mada upućeniji ukazuju na velike teškoće i ekstremnu cenu celog procesa, što naročito dolazi do izražaja u slučaju država bez izlaska na more.
Samo do kraja sledeće godine planira se završetak 15 novih terminala ukupnog kapaciteta 70 milijardi kubika. Još toliko je na početku gradnje, dok je u najavi dvadesetak novih lokacija. Osim Nemačke, u pravo ludilo izgradnje upustili su se još Grčka, Poljska, Italija, Finska, Belgija, Grčka, dok Holandija planira da sa pet terminala bude neka vrsta sveevropske luke za tečni gas.
SAD lider u isporuci LNG
Baltičke državice su se već preorijentisale na novu modu, dok je Španija usled loših odnosa sa Alžirom prekinula nabavku gasa iz ove zemlje sa kojom je inače povezuju dva podmorska cevovoda, jedan direktno, drugi preko Maroka. Preorijentacija je podrazumevala izgradnju četiri terminala na mediteranskoj i dva na atlantskoj obali i svakako da Madrid računa da bude svojevrsna kapija za buduće nabavljače tečnog gasa iz centralne i istočne Evrope.
Posebno insistira da se intenzivira terminal kod Barselone preko koga bi mogli da se snabdevaju kupci iz (istočne) Francuske i južne Nemačke. Problem je nespremnost Pariza da izgradnjom gasovoda dovede u pitanje životnu sredinu na Pirinejima, graničnom planinskom masivu.
Još pre ukrajinske krize, LNG je u Evropu stizao iz dvadesetak zemalja, ukupno 40-55 milijardi kubika, mada su ukupni evrounijski kapaciteti bezmalo trostruko veći. No, ovaj gas je otprilike 30 do 40 odsto skuplji, pri čemu je i ekološki mnogo gori. U poslednje vreme, SAD su nadmašile Katar po količini isporuke. Tekuća sezona je vanredna i ceni se da je na ovaj način pristiglo više od 80 milijardi kubika, iz SAD najmanje 33 milijarde.
Troškovi u stotinama milijardi dolara
Naravno, Evropljani plaćaju podivljalu tržišnu cenu. Da bude slikovitije, na dan 6. decembra na specijalizovanoj berzi u Holandiji 1.000 kubika plina je koštalo 1.320, na američkoj berzi 240 dolara. Naravno da je zarada, i kada se plati 100-150 dolara po 1.000 kubika prevoz, enormna, zelenaška. Sada je razumljivije zašto Ameri toliko insistiraju na energetskoj transformaciji EU. Uporni su i mnogostruko su uvećali investicije u otpremne terminale na atlantskoj obali, preko kojih se gas iz Teksasa, Arizone, Luizijane i Novog Meksika usmerava prema evropskim metropolama.
Dok je 2019. u nove LNG terminale uloženo 2,3 milijarde dolara, lane je izdvojeno 28, ove godine 27, a plan za sledeću je 32 milijarde. Cilj je da se na drugu obalu Atlantika godišnje usmerava i po 130 milijardi kubika gasa. Generalnije, kalkuliše se da se do 2030. sadašnja globalna isporuka LNG od 680 milijardi poveća na 1.120 milijardi kubika, dok bi SAD sa otprilike 250 milijardi pretekli Katar (220) i Australiju (150) na vodećoj poziciji izvoznika LNG.
Poslu veka nadaju su i južnokorejanska brodogradilišta, lideri u složenoj tehnologiji izgradnje LNG tankera. Jer, u jedan brod se utovari 175.000 tona nosivosti, pa je za realizaciju 70 milijardi kubika potrebno 2.000 isporuka, pet i po na dan. Kada se uračuna plovidba tankera do američke luke, utovar i zaleđenje gasa, te povratak u Evropu, kalkulacija pokazuje da je potrebno najmanje 170 novih grdosija.
Kako je cena izrade jednog oko 235 miliona evra, ukupni izdatak je 39 milijardi dolara. Samo za ovogodišnje uvećanje evropske nabavke LNG. Za ostvarenje planirane transformacije u celini biće potrebno izgraditi i platiti najmanje još toliko i svake od naredne dve sezone.
Prevelika emisija čestica
Ni to, međutim, nisu svi troškovi. Do sada su gasovodi pristizali sa istoka, pa su decenijama izgrađivani za jednosmerni transport pravcem istok-zapad. Tečni gas bi se sa obala ka kopnu kretao upravo suprotnim smerom, pa će se i transportna mreža morati itekako dopunjavati, mnoge relacije ponovo graditi.
Možda su veće zamerke na prvenstveno politički naložen proces odustajanja od ruskog i preusmeravanja na tečni, poglavito američki, gas ekološke prirode. Ameri i Australijanci gas dominantno crpe spornom fraking metodom, pri čemu je i emisija gasa višestruko veća nego u slućaju crpljenja gasa klasičnim postupkom. Kada su zbroje emisije pri iskopu i transportu, ekolozi ističu da se sa svakim kubikom američkog gasa emituje 23,5 grama zagađujućih čestica, nigerijskog 20,6, australijskog 20,1, katarskog 15,8 alžirskog 11,9, ruskog 10,1, holandskog 3,6 i norveškog 3,5 grama.
Podjednako je neugodan i prigovor ekologa da američki gas prilikom vađenja, ali i prilikom transformacija, emituje i znatno veću količinu metana. Reč je o gasu čiji je štetan uticaj na Zemljin atmosferski omotač i dvadsetak puta snažniji od uticaja ugljendioksida.
Onaj kauboj
Zaista nije jasno čemu sva frka i ekstrahitnost ka totalnom gasnom zaokretu. Što se tiče evropskih zemalja, ide se sa konja na magarca, a posledice po Ukrajinu i Rusiju biće, možda, još i gore. Pri svemu tome, i ako se želi pošto-poto prekinuti energetski odnosi sa Rusijom, Evropa ima mnogo jednostavnije, jeftinije i, što je najvažnije, ekološki mnogo prihvatljivije rešenje.
Reč je o masovnom prelasku na toplotne pumpe, što bi moglo da zameni polovinu gasa do sada pristizanoga iz Rusije, otprilike 100 milijardi kubika. Za oko 20 odsto umanjenja, Evropa je već našla rešenje, što štednjom, što oslanjanjem na obnovljive izvore energije. Zamena preostalih 30 odsto ruskog energenta gasom pristiglim od drugog dobavljača moguće je učiniti već i na osnovu odavno postojeće infrastrukture.
Razlog evropskog kompletnog zaokreta u snabdevanju gasom ostaje zagonetka. Brisel je napustio idealnu gasnu saradnju sa Rusijom u kojem su oba partnera dobijala mnogo, uključujući i evropsku socijalnu državu. Okrenuo se preskupom, tehnološki komplikovanijem i ekološki spornom uvozu tečnog gasa. Trasformaciju valda jedini može da razume "Onaj kauboj" koji zna koliko ga koštaju proizvodnja i transport gasa "preko bare", a po kojoj ga ceni prodaje sluđenim evrounijcima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dva potencijalna kupca NIS-a: "Mol bi mogao da kupi maloprodajnu mrežu, a ADNOC rafineriju"
16.01.2026.•
2
Pregovori o kupovini ruskog udela u NIS-u ulaze u završnicu. U kontekstu pregovora između mađarskog MOL-a i NIS-a pominje se i arapska naftna kompanija ADNOC kao potencijalni kupac, ali i - fond iz Emirata.
Srbija uvela kvote na uvoz gvožđa i čelika iz BiH
16.01.2026.•
0
Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (STK BiH) je tražila hitan odgovor vlasti BIH povodom informacije da je Vlada Srbije od 1. januara do 30. juna ograničila uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.
Vučić o NIS-u: Nisu laki pregovori sa MOL-om
16.01.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nisu laki razgovori ni sa mađarskim MOL-om o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Srbiji još 56,5 miliona evra iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan
16.01.2026.•
1
Srbiji je odobrena isplata 56,5 miliona evra, u okviru predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Poskupelo gorivo u Srbiji
16.01.2026.•
9
Gorivo u Srbiji poskupelo je za jedan dinar u odnosu na cenu u prethodnih nedelju dana.
U novembru izdato oko tri odsto građevinskih dozvola manje nego godinu dana ranije
15.01.2026.•
1
U Srbiji su u novembru 2025. godine izdate 2.724 građevinske dozvole, što je 3,1 odsto manje u odnosu na novembar 2024. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
EU smanjila plaćanja za ruski gas na najniži nivo u poslednjih pet godina
15.01.2026.•
3
Evropska unija (EU) je u novembru platila najmanji iznos u poslednjih pet godina za ruski gas koji se isporučuje gasovodima i za tečni prirodni gas (LNG).
Sijarto: Bez Mađarske nema energetske bezbednosti u Srbiji - i obrnuto
15.01.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da je cilj da se razgovori između ruske strane i MOL-a završe do kraja nedelje, i da se potpiše obavezujući sporazum.
Petrović: Motor privrednog rasta Srbije bili motači kablova i jeftina radna snaga, a toga više nema
15.01.2026.•
16
Prvi strukturni problem privrede Srbije je usporavanje stranih direktnih investicija, koje su jedan od osnovnih motora privrednog rasta do sada, rekao je član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Pavle Petrović.
SAD produžile ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom
15.01.2026.•
2
Američko ministarstvo finansija produžilo je dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD.
MMF traži kontrolu trošenja para iz budžeta Beograda: Skoro nema novca za investicije
14.01.2026.•
10
Vlada Srbije je na zahtev MMF-a prihvatila da se finansijsko poslovanje grada Beograda i njegovih preduzeća "stavi pod nadzor" i da se uradi eksterna revizija.
Nakon sedam meseci: Evropska komisija uplaćuje Srbiji prvih 57 miliona evra iz Plana rasta
14.01.2026.•
18
Evropska komisija je posle sedmomesečnog odlaganja odlučila da Srbiji uplati prvu tranšu sredstava iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra.
Šef mađarske diplomatije sutra u Beogradu: Razgovaraće i o kupovini ruskog udela u NIS-u
14.01.2026.•
9
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto dolazi u četvrtak, 15. januara, u Beograd, najavilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Robne kuće Saks Global proglasile bankrot
14.01.2026.•
0
Kompanija robnih kuća Saks Global podnela je zahtev za bankrot nakon dobijanja oko 1,75 milijardi dolara finansijskih obaveza.
Košarkaški savez Srbije ponovo dobio novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 177 miliona dinara
14.01.2026.•
2
Košarkaški savez Srbije ponovo je iz budžetske rezerve dobio novac, ovaj put 177 miliona dinara.
Šta sa penzijama?
13.01.2026.•
27
Visina penzija sve teže pokriva potrebe korisnika. Istovremeno, njihova isplata u sve većoj meri pritiska državne budžete.
NBS: U Srbiji tokom 2025. otkriveno više od 4.500 falsifikovanih novčanica
13.01.2026.•
0
U Srbiji je 2025. godine otkriveno 1.832 falsifikovane novčanice u domaćoj valuti i 2.681 falsifikat efektivnog stranog novca, objavila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Elektrodistribucija ponovo donela odluku o očitavanju brojila: Istim firmama 2,8 milijardi
13.01.2026.•
60
Elektrodistribucija Srbije, posle više od godinu dana, pokušava još jednom da privede kraju dodeljivanje posla za očitavanje brojila.
Vučić: Očekujem da će se za dva, tri dana znati ko je kupac NIS-a
13.01.2026.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da veruje da će se za dva, tri dana definitivno znati ko će biti kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Posle skoro 100 dana: Prva nafta stiže do Rafinerije u Pančevu
13.01.2026.•
1
Počeo je transport sirove nafte za Rafineriju nafte u Pančevu preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
Ćulibrk: Moguće da je MOL od Vučića tražio da za njih važi povlastica kao i za Ruse
13.01.2026.•
8
Predsednik Srbije je razgovarao sa rukovodstvom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine NIS-a. Detalji ovog sastanka nisu poznati, ali ono što jeste je namera predsednika da uveća procenat vlasništva nad akcijama.
Komentari 5
Ns
w/e
Marko
Da, zaista zagonetka. Zato što se u Ukrajini ništa ne dešava i nema ruske invazije, pretnje atomskim oružjem celoj Evropi i ostalih budalaština.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar